Hrvatski startupi napokon dobili svoju udrugu – Cro Startup!

Hrvatska startup scena proživljava renesansu. Otkad je prije godinu i pol Infobip postao prvi domaći jednorog iz startup svijeta svako malo dolaze odlične vijesti – o akvizicijama, višemilijunskim investicijama, novim klijentima ili inovativnim projektima. Taj momentum treba iskoristiti kako uspjesi ne bi bili iznimke za koje su zaslužni izvanredni pojedinci, nego logična posljedica plodonosnog i podržavajućeg sustava.

Stvaranjem tog ekosustava bavit će se novoosnovana udruga Cro Startup. Upravni odbor čine Maja Brkljačić (AlgebraLAB), Mario Frančešević (CISEx/SeekandHit), Darko Jovišić (Robotiq.ai), Srđan Kovačević (Orqa), Nikola Pavešić (Infobip), Božidar Pavlović (Jackie agency), Marijana Šarolić Robić (Odvjetnički ured MSR) i Hajdi Ćenan (airt).

Nisu svi startupi softverski, a ni tehnološki

Inicijativa za osnivanjem udruge došla je dobrim dijelom od startupa koji su članovi CISEx-a, koji je jedan od suosnivača nove udruge.

Nova organizacija osnovana je, kaže Hajdi Ćenan, jer dosad nije  postojala udruga koja bi se fokusirala na pitanja i probleme specifične baš za startupe te okupljala starupe iz svih djelatnosti i industrija. Mnogi startupi već jesu umreženi kroz udruge poput CISEx-a ili CroAI, no, kako kaže Hajdi, nisu svi startupi tehnološki:

Osim toga, startupi nisu uvijek ni softverske tvrtke, a tu je još i čitav niz tvrtki i institucija koje treba okupiti, kao što su brojni inkubatori i akceleratori, investicijski fondovi i slično.

Startupima se smatraju tvrtke s inovativnim proizvodima i rješenjima koja su uglavnom naslonjena na tehnologiju, a pri čemu te tvrtke nerijetko prihode i profit ostvaruju tek u kasnijim fazama. Takvim tvrtkama treba omogućiti financiranje poput investicija poslovnih anđela i fondova rizičnog kapitala, kako bi mogli plasirati svoja rješenja na tržište i, nakon što “napipaju” pravi product-market fit, proširiti se velikom brzinom na druga tržišta.

Udruga će se, pojašnjava, fokusirati na četiri ključna područja:

• Uklanjanje regulatornih barijera – dugotrajni cilj koji se naslanja na mnoge šire reforme. Radit će na olakšavanju otvaranja, ali i zatvaranje firmi, zagovarati stabilni porezni sustav te manje doprinose na plaće, ali još konkretnije za startupe – definiranje i prepoznavanje startupa, lakšu podjelu i transfer udjela u njima, porezne olakšice na investiranje, olakšavanje podjela udjela zaposlenicima… Oslanjat će se na preslikavanje najboljih praksi koje bi trebale omogućiti da hrvatski startupi ne moraju premještati svoja sjedišta u druge države.
• Objedinjavanje resursa i znanja – razmjena znanja i iskustava postoji među startupima, ali je fragmentirana. Ne postoji platforma koja na jednom mjestu okuplja resurse potrebne baš startupima, poput, primjerice, predložaka dokumenata koje svi u nekom trenutku trebaju. Ili predavanja i edukacija vezane uz razne aspekte traženja investicije – od toga kako pronaći i odabrati potencijalne investitore, do toga na što sve treba obratiti pažnju prilikom dogovaranja uvjeta.
• Jačanje startup zajednice – postoji već priličan broj lokalnih i regionalnih startup inicijativa, ali i udruženja na razini pojedinih tehnologija ili industrija, koje treba povezati i omogućiti da međusobno komuniciraju i surađuju. Postojećim startupima pomagat će u promociji u domaćoj, ali i stranoj javnosti, kod predstavljanja investitorima i potencijalnim kupcima sa svih strana svijeta. Sve to kako bi se puno više družili, stvarali veze i poznanstva, razmjenjivali iskustva – dobra, ali i loša.
• Međunarodno pozicioniranje – Hrvatska je na međunarodnoj sceni još uvijek prepoznatljiva kao turistička destinacija, a ne kao država s dva jednoroga (Infobip i Rimac automobili) i živopisnom startup scenom. Domaća startup scena nije mapirana, niti prisutna u europskim ili svjetskim reportima. To je potrebno ispraviti i pokazati svijetu da imamo startupe u koje se itekako isplati uložiti.

Članstvo dobrovoljno, korist: popusti, umrežavanje, edukacija, partnerstva…

Članstvo u udruzi bit će, naravno, dobrovoljno, a startupima će članstvo donositi popuste kod raznih tvrtki čije usluge obično trebaju – primjerice, odvjetnika koji će imati pakete za startupe i usluge koje njima najčešće trebaju (predlošci za ugovore, društveni ugovor, NDA i slično).

Dogovaraju se i partnerstva s korporacijama koje ne bi nudile samo deklarativni sponzorski budžet, nego i educirale startupe kako pristupiti korporaciji za pilotiranje i testiranje potencijalne suradnje ili organizirale događanja na kojima bi startupi izravno nudili svoje projekte. Hajdi se opet vraća na druženje i povezivanje:

Tu je već i plan redovnih okupljanja za druženje, networking i razmjenu iskustava na široj skali, koja je nepobitno potrebna startupima u svim fazama razvoja. Dogovaramo na njima sudjelovanje startup udruga i drugih država, kako bismo saznali najbolje prakse i naučene lekcije njihovih startupa.

Od prvih konkretnih projekata, udruga Cro Startup preuzima i nastavlja raditi na CISEX-ovoj inicijativi za porezne olakšice za poslovne anđele koji ulažu u inovativne tvrtke. Takav pristup, pokazala su iskustva iz drugih zemalja, smanjuje rizik investicije te stvara više ljudi koji su spremni uložiti vlastiti novac u startupe, a više dostupnih investitora izravno vodi do više startupa.