Zašto Biden izdaje izvršnu direktivu o kriptovalutama - i zašto to neće biti signal Hrvatskoj?

Zašto Biden izdaje izvršnu direktivu o kriptovalutama – i zašto to neće biti signal Hrvatskoj?

Uz sankcije Rusiji koje dolaze sa svih strana svijeta, i dok se najviše isčekuju one američkog presjednika Joe Bidena, lako nam mogu promaknuti neke druge bitne stvari. Kao što je Bidenova izvršna direktiva o kriptovalutama...

Bidenova izvršna direktiva o digitalnim dobrima koja je objavljena prošli tjedan mogla bi značiti prekretnicu za reguliranu primjenu blockchaina odnosno kriptovaluta ne samo u SAD-u, već i u svijetu pa tako i Hrvatskoj.

Ovom direktivom američki predsjednik Joe Biden zapravo pritišće čitavu federalnu vladu da se uhvati u koštac s digitalnim dobrima. Ponajviše se to odnosi na kriptovalute, a direktiva je prva takva u povijesti SAD-a i trebala bi aktivirati sva vladina tijela da se pozabave pitanjima o utjecaju blockchain tehnologije na financijski sustav, ali gospodarstvo i društvu u širem smislu.

Samim time što ova direktiva dolazi od američkog predsjednika jaka je poruka da su kriptovalute ušle u mainstream kako američke tako i globalne politike, komentira Edi Sinovčić, osnivač Shard Labsa, hrvatskog blockchain startupa:

Ovo je do sada najveći signal o važnosti kriptovaluta i blockchain industrije općenito i sada tek zapravo kreće pravi ulazak u mainstream.

Bidenova izvršna direktiva je ništa drugo nego poruka vladinim agencijama: shvatite kritpo ozbiljno i predložite efektivan način da se one reguliraju.

Hoće li ta regulacija biti agresivna i restriktivna – kao što u zadnjih godinu dana pokušavaju usmjeriti SEC-ov Gary Gensler ili senatorica Warren, zbog čega Amerika može ostati izolirana od pravih inovacija koje blockchain i kriptovalute donose – ostaje za vidjeti.

Što izvršna direktiva jednog predsjednika može… ?

Iako je Bidenova direktiva značajna sama po sebi dolazeći od američkog predsjednika, ona ne daje točne upute kako bi se regulatorne agencije trebale postaviti prema različitim pitanjima – samo da se na ista moraju naći odgovori pod hitno pa čak i do točno definiranog roka. Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) pojašnjava kako ova direktiva treba usmjeriti funkcioniranje federalne vlade. To se možda neće raditi kroz definiranje specifičnih zadataka, ali direktiva ima jasne prijedloge te je već itekako ozbiljno shvaćena.

Američka federalna vlada vrlo je kompleksna i sačinjena je od brojnih tijela pa će tako sukladno ovoj direktivi Vijeće za nadzor financijske stabilnosti provjeriti predstavlja li kripto ugrozu za ekonomiju dok će se Javno tužiteljstvo i Nacionalna sigurnost pozabaviti izradom nacionalne strategije za borbu protiv kriminala s kripto-komponentom. Ima tu još i analize ekološkog aspekta zbog potrošnje električne energije pri rudarenju i sl.

U glavi 3. spominje se preko 20 tijela vlasti koja će sudjelovati u provedbi direktive, dodaje Vlaho, a ista na više mjesta donosi čak i konkretne rokove, kao što je onaj od 180 dana da se Bidenu dostavi izvješće o budućnosti novca.

Glavni motiv je jačanje američke inovacije u kripto sferi

Iako se dosta prijedloga same direktive tiče zaštite potrošača, investitora i poslovanja od volatilnosti tržišta digitalnih dobara pa tako i izbjegavanja rizika koje iste mogu prouzročiti američkoj i globalnoj financijskoj stabilnosti, u direktivi se jasno ističu prijedlozi s drugim predznakom – američkog liderstva i inovativnosti u području.

Konkretno, neki od prijedloga u direktivi su i da odbor Federalnih rezervi istraži treba li američka centralna banka pokrenuti svoju digitalnu valutu, ali isto tako da vlada osigura zakonodavni okvir koji će pomoći američka poslovanja u iskorištavanju vezanih tehnologija i njihovo vodstvo u istome.

Što vam daje naslutiti i da Biden u kriptovalutama vidi priliku koja se treba istražiti čim prije. Posebno kako bi se osiguralo vodstvo SAD-a u globalnom financijskom sektoru, ističe Vlaho:

Mislim da je to motiv za donošenje ove direktive kao i za činjenicu da ona, iako spominje brojne negativne strane, prema samom kriptu nije negativno nastrojena. Mislim da Bidenova administracija tu prije svega vidi priliku, ali prvenstveno želi obraditi rizike.

Drugim vladama to naravno neće biti u fokusu i mislim da nemaju tu širinu da vide kroz “opasnosti” kao što je pranje novca ili prevare i shvate da onkraj toga stoje nevjerojatne mogućnosti ove tehnologije.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

…ali regulacija može prouzročiti upravo suprotno

Ipak, postoji jedna druga struja, koja prati spomenutu sentoricu Elizabeth Warren, a koje je veoma restriktivno nastrojena prema tržištu digitalnih dobara. Osnivači i stručnjaci u blockchain sferi se pribojavaju da ovakva direktiva daje prostora toj struji da još više pritisne, u nerazumijevanju, područje koje još nije uspjelo pokazati svoj puni potencijal. Edi također ističe te probleme:

Ono što američki regulatori prvo rade je štite američke interese, a to nije jednako “zaštiti korisnika, financijskoj stabilnosti…” To smo vidjeli na velikom broju primjera. Jedan od njih je onaj sa Robinhoodom i Gamestopom.

Blockchain, Bitcoin, kriptovalute i druge sastavnice tvore globalnu platnu mrežu koju ne kontrolira nitko i koja je u svojoj prirodi “permissionless” i “censorship resistant”. To znači da nitko ne treba dozvolu da bi je koristio bilo gdje u svijetu. To je užasno moćna stvar i američkim regulatorima to predstavlja ogroman problem (kao i bilo kome tko će to pokušati regulirati). Ako se ubiju samo te dvije stvari velika većina vrijednosti te globalne platne mreže pada u vodu.

Što onda blockchain startupi trebaju, kako žele da vlade pristupe regulaciji tog kompleksnog područja, a da se ne ograniči inovacija, upitala sam Edija.

…Prvi prioritet SVAKE vlade koja se odluči na reguliranje kriptovaluta je da NE pristupi tome na slijepo i sa pozicije moći nego da zaista pokušaju razumjeti tehnologiju i što je moguće, a što ne u okviru tehnologije, bilo da angažira pomoć stručnjaka, ljudi koji izgrađuju takve sustave, strukovnih organizacija i slično.

A što je s hrvatskom regulativom kriptovaluta?

Iako je očito glavni nazivnik ove direktive jačanje američke inovacije u kripto sferi, ona će sigurno u nekom obliku utjecati i na mnoge druge države diljem svijeta. Svi smo svjesni da brojni regulatorni impulsi dolaze upravo iz SAD-a, komentira Vlaho dodajući kako je svjestan toga i predsjednik Biden jer u direktivi navodi važnost međunarodne regulatorne suradnje.

S druge strane – strane onih na koje ta regulativa direktno utječe, Edi također vidi potencijal ove direktive da globalno utječe na prihvaćanje digitalnih dobara, iako te promjene neće biti ni brze ni tektonske:

U svakom slučaju u sferi kojoj se nalazi Hrvatska, utjecaj američke politike pa i ovom slučaju će sigurno utjecati na odluke koje se budu donosile ovdje. Iako na prvu navedena direktiva izgleda jako negativno, ostavljeno je dovoljno prostora da se radi na traženju “dobrog” rješenja koje neće biti isključivo te će vratiti Ameriku, uključujući time i cijelu Zapadnu Europu na put proaktivne regulacije, gdje se vrijednost kriptovaluta, ali što je bitnije i blockchain tehnologije validira kao pozitivna te će time otvoriti vrata još većoj adopciji kako u Hrvatskoj tako i u zapadnoj sferi.

Hrvatska prilike ne razumije, niti želi razumijeti

O regulaciji kriptovaluta u Hrvatskoj pak s Vlahom smo već imali priliku pričati prije godinu dana kada je i sam istaknuo da je problem u tome što se kod nas regulira samo ono što se mora regulirati nakon što nalozi dođu iz Europske unije i relevantnih nadnacionalnih tijela… Vlaho još jednom napominje kako ne očekuje od Hrvatske da će djelovati ikako po pitanju regulacije kripto sfere jer je naš regulatorni pristup bandwagoning uz EU. Dodaje da to nije nužno loše, ali…

Ono što jest loše je da takav bandwagoning u kojem ne radite ništa nego čekate EU da donese propis koji ćete transponirati u nacionalndo zakonodavstvo. Taj višak vremena trebalo bi iskoristiti da se učinite regulatorno atraktivnim pa da se nove firme koje se bave bleeding edge tehnologijama umjesto u Litvi ili Estoniji osnivaju u Hrvatskoj.

Nažalost, kako je Vlaho već istaknuo, neke vlade nemaju tu “širinu” da poput SAD-a vide da onkraj “opasnosti” stoje nevjerojatne mogućnosti ove tehnologije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Novost

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Prikaz

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Sponzorirano

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?