Substack je promijenio medije u Americi, kako to da hrvatski autori ne pokreću pretplatne newslettere?

Substack je promijenio medije u Americi, kako to da hrvatski autori ne pokreću pretplatne newslettere?

Mogu li Substack i slične platforme putem kojih svatko u par klikova može pokrenuti i monetizirati newletter donijeti preporod i hrvatskim novinarima - pitali smo Marka Rakara čiji Mrak newsletter ima vjernu publiku od tisuća pretplatnika i Ninu Pavičića, jednog od pokretača Substack newslettera Fintech Wave.

Nepovjerenje prema mainstream medijima, privikavanje čitatelja da se i digitalni sadržaj plaća i val otkaza u američkim medijima pomogli su da newsletter (po tko zna koji put!) uskrsne kao medij. Odnosno, doveli su do eksplozije Substacka – servisa koji svima omogućava da u par klikova pokrenu newsletter i, ako žele, naplaćuju pristup dijelu sadržaja te tako postanu sami svoji izdavači.

Nema više robovanja uredniku i klikovima?

Dogodilo se ono što su davno prije trebali biti blogovi, ali je s blogovima zapelo na monetizaciji (u to vrijeme podrazumijevalo se da je sve online besplatno) – više ili manje etablirani autori dobili su platformu za izravnu komunikaciju s publikom, masovno su počeli pokretati svatko svoj Substack.

Konačno neću robovati više nekom uredniku koji ganja brojke posjeta, neću morati štancati gluposti o poznatima i slavnima, moći ću pisati o temama koje su bitne i zanimljive, a ne onima koje donose najviše klikova, a moja publika, željna toga, podržat će me kojim dolarom – razmišljali su novinari i odjednom i počeli davati otkaze i prelaziti na Substack.

Ideja je zvučala sjajno, “Substack je promijenio novinarstvo propovijedali su autori kojima je na toj platformi dobro išlo, a novinarima su se ubrzo pridružili crtači stripova, komičari i slični kreativci kojima se svidjela ideja da uskoče na vlak tzv. ekonomije kreatora, odnosno  rade za sebe i svoju publiku.

Također, tko bi odbio priliku stvoriti listu lojalnih pretplatnika, izravni kanal komunikacije s njima te da ne ovisi više ni o izdavačima, ni o društvenim mrežama?! Revoluciju medijskog tržišta nitko nije želio propustiti pa su se u taj posao vrlo brzi bacili svi – od Facebooka koji je pokrenuo Bulletin i Twittera koji je akvizirao Substackovog konkurenta Revue do bivših zaposlenika medijskih kuća ili skupina novinara pod geslom “mi smo drugačiji od tech firmi koje samo žele zaraditi na vama”.

Zašto hrvatski novinari ne postaju sami svoji gazde?

Može li se slična revolucija dogoditi i na hrvatskoj medijskoj sceni i imaju li domaći autori, barem oni poznatiji, priliku postati sami svoji gazde i od toga živjeti? Situacija na domaćoj medijskoj sceni dosta je slična onoj na engleskim govornim područjima – od nepovjerenja prema mainstream medijima, vala otkaza potaknutih koronakrizom, sve do polakog navikavanja čitatelja da se za digitalni sadržaj plaća.

Međutim, prva prepreka je ista ona koja domaće digitalne medije razlikuje od globalnih medija na engleskom jeziku: čitateljska publika onih koji pišu za New York Times, Vox ili Guardian nekoliko puta je veća od one najčitanijeg autora na hrvatskom.  Cijela priča s pretplatnim newsletterom financijski drži vodu samo ako pretplatnika ima jako puno – jer samo mali postotak najvećih obožavatelja će čitati plaćenu verziju, a cijena pretplate obično je doista simbolična, par dolara mjesečno ili čak godišnje.

Ne čudi stoga da domaći novinari i kolumnisti ne daju otkaze kako bi postali sami svoji izdavači. Od, u najoptimističnijoj računici, par stotina pretplatnika voljnih platiti par kuna mjesečno teško da bi mogli preživjeti.

Rakar: Newsletter je odličan alat za samopromociju

Foto: Mario Poje

Ako bi itko u Hrvatskoj mogao naplatiti pristup svom newsletteru to je Marko Rakar, čiji Mrak Newletter ima nešto više od 2000 pretplatnika i već više sedam godina svake nedjelje dolazi u njihove sandučiće. Rakar kaže da je otvorio račun na Substacku i proučava ga već neko vrijeme, ali:

Problem s monetiziranjem je velik, naime newsletter je napisan na hrvatskom pa je i publika relativno mala. Osim toga je specifičan po temama i uopće se ne trudim pogoditi neke velike i široke demografije. Tu je naravno i problem siromašnog tržišta nenaviklog na kupovanje sadržaja takvog tipa pa mi se nekako čini da direktna monetizacija poput Substacka ne bi dobro funkcionirala.

Ipak, ponekad za meni zanimljive partnere napišem pokoji blog koji je plaćen, a kojeg potom promoviram i kroz newsletter tako da ponekad čitatelji budu izloženi i plaćenom sadržaju – s time da je u mom slučaju zlatno pravilo da takav sadržaj bude jasno označen, a i moji dogovori s partnerima koji žele da nešto napišem je vrlo jasan i ne omogućava im intervenciju ili čak uvid u tekst prije objave.

Što se tiče samih čitatelja, od prvog dana imaju mogućnost nagraditi moj trud na način da mi mogu pokloniti neku od knjiga s moje Amazonove liste, u zadnje vrijeme ima i opcija “kupite mi kavu” koja je donekle slična Patreonu.

Rakarov newsletter ne donosi autorski sadržaj koji on piše, već je svojevrsna kompilacija najzanimljivijih članaka koje je tog tjedna čitao i koje bi čitao – radio ili ne radio newsletter. Par sati koliko mu treba da organizira linkove u par stalnih rubrika i napiše koju rečenicu dođe mu, kaže, kao mali vikend ritual i nastavit će održavati newsletter monetizirao ga ili ne:

Osim toga, ne mora sve uvijek biti monetizirano, newsletter je sjajan alat za gradnju osobnog brenda i dijelom služi i za samopromociju.

Uspješan i monetiziran newsletter o VC ulaganjima dolazi iz Hrvatske

Slično razmišlja i Nino Pavičić, polovica dvojca koji stoji iza newslettera Fintech Wave nedavno pokrenutog na Substacku. Dijelom profesionalci u financijama, a dijelom zaljubljenici u tehnološku i fintech scenu jednom tjedno pretplatnicima šalju izbor vijesti iz tog svijeta. Na pitanje zašto baš Substack Nino odgovara:

Najveća razlika Subsctacka i nekih poznatijih rješenja poput Mailchimpa je taj što Substack odrađuje veliki dio SEO-a, a pritom nudi skoro pa identične mogućnosti. Veoma je jednostavan za korištenje, jednostavno je početi monetizirati sadržaj… mislim da se nema što ne voljeti.

Trenutni kratkoročni plan nam je početi slati newsletter dva puta tjedno, a nakon toga će uslijediti premium dio za pretplatnike koji plate, a koji će sadržavati analize, dubinske obrade poslovnih modela i slično.

Jedan bitan detalj: Fintech Wave je na engleskom jeziku i donosi pregled globalnih vijesti.  Hrvoje Pavišić, s kojim Nino radi na Fintech Waveu, iza sebe već ima jedan newsletter pokrenut na Substacku koji su uspjeli i monetizirati East VC News

Zapravo smo cijelu priču započeli sa startupovima i ulagačkim rundama koje se vrte oko njih. East Coast VC sumira sve vijesti o ulaganjima i akvizicijama na području Bostona i New Yorka. Pretplatnici su većinom ljudi koji rade u VC fondovima.

Nekako smo kroz praćenje startupova i VC fondova shvatili da se veliki novci vrte u fintech startupovima i počeli smo to više pratiti, a zanimanje za kripto smo imali od prije. Sve to nas je potaklo da pokrenemo Fintech Wave.

Domaćim autorima Substack može biti tek hobi

Pokretanje autorskih newslettera, na Substacku ili srodnom servisu, doista se čini kao mini-revolucija medijske industrije. Posebno kad se novinarima i urednicima, izmučenima od dugogodišnje rastrganosti između kvalitete i štancanja što više članaka dnevno, između važnih i tema koje donose klikove, između građenja osobnog brenda na Twitteru i robovanju algoritmima društvenih mreža, odjednom obeća da mogu živjeti i raditi po svome.

Ono što čak i globalni autori polako shvaćaju je da prelazak u prekarne kreatore sklizak teren koji sa sobom donosi novi naramak problema i kompromisa. Bez obzira na sva obećanja o novinarskim slobodama i financijskoj sigurnosti koje nudi izbacivanje izdavača iz priče, u stvarnom svijetu većinu zarade ostvari top 10 autora (koji su prepoznatljivost već izgradili pišući za visokoprofilne medije) dok svi ostali, zapravo, sadržaj nude besplatno.

Domaćim autorima pokretanje newslettera može biti jedino hobi, od publike koja je spremna platiti teško da bi preživjeli.

Naš je još također besplatan 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Tehnologija

3 činjenice o elektroničkim potpisima koje trebate znati

Sviđa vam se ideja o brzom i jednostavnom provođenju elektroničkog potpisivanja dokumenata? Vjerojatno se pitate je li taj potpis dobar i vrijedi li uopće na sudu?

Što ste propustili

Tehnologija

3 činjenice o elektroničkim potpisima koje trebate znati

Sviđa vam se ideja o brzom i jednostavnom provođenju elektroničkog potpisivanja dokumenata? Vjerojatno se pitate je li taj potpis dobar i vrijedi li uopće na sudu?

Kriptovalute i Blockchain

Pokrećete blockchain projekt? Evo što vam je potrebno s pravne strane…

Blockchain regulacija još je na klimavim nogama, no to ne znači da već ne postoje neke pravne obveze i za blockchain projekte kojih je sve više na hrvatskoj sceni. S BlockSplit konferencije donosimo savjete i iskustva odvjetnika koji se specijalizirao za područje.

Novost

Počela je završnica Good Gamea, humanitarnog esport turnira koji je okupio 32 kompanije!

Hrvatska i regionalna tech zajednica okupila se kako bi odmjerila snage na mapama Counter Strike: Global Offensiva i pritom pomogla humanitarnim udrugama.

Intervju

Što na internetu radi i voli: Saša Ceci

Ovom fizičaru društvene mreže su alat koji koristi za popularizaciju znanosti, borbu protiv dezinformacija i teorija znanosti. Jako mu je bilo kul kad mu je zahtjev za prijateljstvo poslao Goran Bare, Apple Musicu zamjera što nemaju sve Balaševićeve albume, a opušta se uz "onu glupu igru u kojoj majmuni buše balone".

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Underline Science uz pomoć SCV-a i nizozemskog VC fonda zatvorio rundu od 2.5 milijuna dolara

Digitalna videoteka hrvatskog startupa Underline Science osvojila je priznata svjetska sveučilišta i organizacije, a potom i VC fondove.