Substack je promijenio medije u Americi, kako to da hrvatski autori ne pokreću pretplatne newslettere?

Substack je promijenio medije u Americi, kako to da hrvatski autori ne pokreću pretplatne newslettere?

Mogu li Substack i slične platforme putem kojih svatko u par klikova može pokrenuti i monetizirati newletter donijeti preporod i hrvatskim novinarima - pitali smo Marka Rakara čiji Mrak newsletter ima vjernu publiku od tisuća pretplatnika i Ninu Pavičića, jednog od pokretača Substack newslettera Fintech Wave.

Nepovjerenje prema mainstream medijima, privikavanje čitatelja da se i digitalni sadržaj plaća i val otkaza u američkim medijima pomogli su da newsletter (po tko zna koji put!) uskrsne kao medij. Odnosno, doveli su do eksplozije Substacka – servisa koji svima omogućava da u par klikova pokrenu newsletter i, ako žele, naplaćuju pristup dijelu sadržaja te tako postanu sami svoji izdavači.

Nema više robovanja uredniku i klikovima?

Dogodilo se ono što su davno prije trebali biti blogovi, ali je s blogovima zapelo na monetizaciji (u to vrijeme podrazumijevalo se da je sve online besplatno) – više ili manje etablirani autori dobili su platformu za izravnu komunikaciju s publikom, masovno su počeli pokretati svatko svoj Substack.

Konačno neću robovati više nekom uredniku koji ganja brojke posjeta, neću morati štancati gluposti o poznatima i slavnima, moći ću pisati o temama koje su bitne i zanimljive, a ne onima koje donose najviše klikova, a moja publika, željna toga, podržat će me kojim dolarom – razmišljali su novinari i odjednom i počeli davati otkaze i prelaziti na Substack.

Ideja je zvučala sjajno, “Substack je promijenio novinarstvo propovijedali su autori kojima je na toj platformi dobro išlo, a novinarima su se ubrzo pridružili crtači stripova, komičari i slični kreativci kojima se svidjela ideja da uskoče na vlak tzv. ekonomije kreatora, odnosno  rade za sebe i svoju publiku.

Također, tko bi odbio priliku stvoriti listu lojalnih pretplatnika, izravni kanal komunikacije s njima te da ne ovisi više ni o izdavačima, ni o društvenim mrežama?! Revoluciju medijskog tržišta nitko nije želio propustiti pa su se u taj posao vrlo brzi bacili svi – od Facebooka koji je pokrenuo Bulletin i Twittera koji je akvizirao Substackovog konkurenta Revue do bivših zaposlenika medijskih kuća ili skupina novinara pod geslom “mi smo drugačiji od tech firmi koje samo žele zaraditi na vama”.

Zašto hrvatski novinari ne postaju sami svoji gazde?

Može li se slična revolucija dogoditi i na hrvatskoj medijskoj sceni i imaju li domaći autori, barem oni poznatiji, priliku postati sami svoji gazde i od toga živjeti? Situacija na domaćoj medijskoj sceni dosta je slična onoj na engleskim govornim područjima – od nepovjerenja prema mainstream medijima, vala otkaza potaknutih koronakrizom, sve do polakog navikavanja čitatelja da se za digitalni sadržaj plaća.

Međutim, prva prepreka je ista ona koja domaće digitalne medije razlikuje od globalnih medija na engleskom jeziku: čitateljska publika onih koji pišu za New York Times, Vox ili Guardian nekoliko puta je veća od one najčitanijeg autora na hrvatskom.  Cijela priča s pretplatnim newsletterom financijski drži vodu samo ako pretplatnika ima jako puno – jer samo mali postotak najvećih obožavatelja će čitati plaćenu verziju, a cijena pretplate obično je doista simbolična, par dolara mjesečno ili čak godišnje.

Ne čudi stoga da domaći novinari i kolumnisti ne daju otkaze kako bi postali sami svoji izdavači. Od, u najoptimističnijoj računici, par stotina pretplatnika voljnih platiti par kuna mjesečno teško da bi mogli preživjeti.

Rakar: Newsletter je odličan alat za samopromociju

Foto: Mario Poje

Ako bi itko u Hrvatskoj mogao naplatiti pristup svom newsletteru to je Marko Rakar, čiji Mrak Newletter ima nešto više od 2000 pretplatnika i već više sedam godina svake nedjelje dolazi u njihove sandučiće. Rakar kaže da je otvorio račun na Substacku i proučava ga već neko vrijeme, ali:

Problem s monetiziranjem je velik, naime newsletter je napisan na hrvatskom pa je i publika relativno mala. Osim toga je specifičan po temama i uopće se ne trudim pogoditi neke velike i široke demografije. Tu je naravno i problem siromašnog tržišta nenaviklog na kupovanje sadržaja takvog tipa pa mi se nekako čini da direktna monetizacija poput Substacka ne bi dobro funkcionirala.

Ipak, ponekad za meni zanimljive partnere napišem pokoji blog koji je plaćen, a kojeg potom promoviram i kroz newsletter tako da ponekad čitatelji budu izloženi i plaćenom sadržaju – s time da je u mom slučaju zlatno pravilo da takav sadržaj bude jasno označen, a i moji dogovori s partnerima koji žele da nešto napišem je vrlo jasan i ne omogućava im intervenciju ili čak uvid u tekst prije objave.

Što se tiče samih čitatelja, od prvog dana imaju mogućnost nagraditi moj trud na način da mi mogu pokloniti neku od knjiga s moje Amazonove liste, u zadnje vrijeme ima i opcija “kupite mi kavu” koja je donekle slična Patreonu.

Rakarov newsletter ne donosi autorski sadržaj koji on piše, već je svojevrsna kompilacija najzanimljivijih članaka koje je tog tjedna čitao i koje bi čitao – radio ili ne radio newsletter. Par sati koliko mu treba da organizira linkove u par stalnih rubrika i napiše koju rečenicu dođe mu, kaže, kao mali vikend ritual i nastavit će održavati newsletter monetizirao ga ili ne:

Osim toga, ne mora sve uvijek biti monetizirano, newsletter je sjajan alat za gradnju osobnog brenda i dijelom služi i za samopromociju.

Uspješan i monetiziran newsletter o VC ulaganjima dolazi iz Hrvatske

Slično razmišlja i Nino Pavičić, polovica dvojca koji stoji iza newslettera Fintech Wave nedavno pokrenutog na Substacku. Dijelom profesionalci u financijama, a dijelom zaljubljenici u tehnološku i fintech scenu jednom tjedno pretplatnicima šalju izbor vijesti iz tog svijeta. Na pitanje zašto baš Substack Nino odgovara:

Najveća razlika Subsctacka i nekih poznatijih rješenja poput Mailchimpa je taj što Substack odrađuje veliki dio SEO-a, a pritom nudi skoro pa identične mogućnosti. Veoma je jednostavan za korištenje, jednostavno je početi monetizirati sadržaj… mislim da se nema što ne voljeti.

Trenutni kratkoročni plan nam je početi slati newsletter dva puta tjedno, a nakon toga će uslijediti premium dio za pretplatnike koji plate, a koji će sadržavati analize, dubinske obrade poslovnih modela i slično.

Jedan bitan detalj: Fintech Wave je na engleskom jeziku i donosi pregled globalnih vijesti.  Hrvoje Pavišić, s kojim Nino radi na Fintech Waveu, iza sebe već ima jedan newsletter pokrenut na Substacku koji su uspjeli i monetizirati East VC News

Zapravo smo cijelu priču započeli sa startupovima i ulagačkim rundama koje se vrte oko njih. East Coast VC sumira sve vijesti o ulaganjima i akvizicijama na području Bostona i New Yorka. Pretplatnici su većinom ljudi koji rade u VC fondovima.

Nekako smo kroz praćenje startupova i VC fondova shvatili da se veliki novci vrte u fintech startupovima i počeli smo to više pratiti, a zanimanje za kripto smo imali od prije. Sve to nas je potaklo da pokrenemo Fintech Wave.

Domaćim autorima Substack može biti tek hobi

Pokretanje autorskih newslettera, na Substacku ili srodnom servisu, doista se čini kao mini-revolucija medijske industrije. Posebno kad se novinarima i urednicima, izmučenima od dugogodišnje rastrganosti između kvalitete i štancanja što više članaka dnevno, između važnih i tema koje donose klikove, između građenja osobnog brenda na Twitteru i robovanju algoritmima društvenih mreža, odjednom obeća da mogu živjeti i raditi po svome.

Ono što čak i globalni autori polako shvaćaju je da prelazak u prekarne kreatore sklizak teren koji sa sobom donosi novi naramak problema i kompromisa. Bez obzira na sva obećanja o novinarskim slobodama i financijskoj sigurnosti koje nudi izbacivanje izdavača iz priče, u stvarnom svijetu većinu zarade ostvari top 10 autora (koji su prepoznatljivost već izgradili pišući za visokoprofilne medije) dok svi ostali, zapravo, sadržaj nude besplatno.

Domaćim autorima pokretanje newslettera može biti jedino hobi, od publike koja je spremna platiti teško da bi preživjeli.

Naš je još također besplatan 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?