Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Niti jedna strukovna udruga, prosvjedi, akcije ili apeli nisu za kvalitetu online novinarstva u Hrvatskoj napravili koliko početak naplaćivanja digitalnog sadržaja – rekao mi je nedavno novinar jednog od top portala. S tim su se složili i svi urednici i direktori digitala u vodećim medijskim kućama koje sam pitala da podjele prve dojmove i planove za budućnost kad su u pitanju pretplate na digitalni sadržaj.

Početak pretplata na online sadržaj u Hrvatskoj

Pristup dobrom dijelu članaka na portalu prvi je počeo naplaćivati Jutarnji, ubrzo su se priključili Telegram i 24sata te naposljetku i Večernji list.

Brojem i rastom pretplatnika te poslovnim rezultatima nakon prvih nekoliko mjeseci svi su itekako zadovoljni iako nitko od njih nije podijelio konkretne brojke. U svakom slučaju, čini se da su domaći digitalni mediji pronašli izlaz iz začaranog kruga: u borbi za klikove i preglede stranica koje bi naplatili oglašivačima srozavala se kvaliteta sadržaja, zbog čega im je bilo teško razmišljati o njegovoj naplati jer – tko bi platio za senzacionalizam i clickbait?! Seoba digitalnih oglašivačkih budžeta na društvene mreže i Google bila je samo čavao u lijesu.

Sad kad barem dio prihoda dolazi od pretplata, konačno mogu odahnuti od pritiska nabijanja klikova i naguravanja što više bannera u jedan ekran i posvetiti se kvaliteti. Besplatno čitanje svega online nije, zapravo, bilo dobro ni za koga – ni za medije, ni za čitatelje.

Anamaria Todorić, direktorica digitalnih operacija Večernjeg lista, komentira:

Digital je očito sadašnjost i budućnost medijskog businessa, a to znači da mi to nekako moramo kapitalizirati. Nije normalno da se novine prodaju za 10 kuna po primjerku, a onda sve to čitaš na internetu besplatno ako malo pričekaš. Na taj se način obezvrjeđuje sav naš rad. Jer ako nešto dobivaš besplatno, signal je da to zapravo ništa ne vrijedi.

“Nemoguće je korisnicima prodavati priču o kvaliteti, a istovremeno ih navlačiti lažima u naslovima”

Iako je Telegram uređivačkom politikom oduvijek ciljao na kvalitetu, a ne ‘štancanje’ što više, što klikanijih članaka dnevno, otkad naplaćuju sadržaj još su više usmjereni na to da taj sadržaj bude maksimalno dobar, tvrdi Miran Pavić, izvršni direktor Telegrama i dodaje:

Nemoguće je korisnicima prodavati priču o kvaliteti, a istovremeno ih navlačiti lažima u naslovima. Nema mjesta za fejkanje. Ako je ono što nudite dobro, čitatelji će to honorirati. Ako nije, neće.

Anamaria se slaže:

Nitko od nas si ne može dopustiti da prodaje loše napisan ili odrađen članak jer čitatelje ne smiješ varati. Jednom kada zezneš, a tražio si novac, nema povratka.

Jačanje specijaliziranih sadržaja i medija

Od naplaćivanja online sadržaja dugoročno će profitirati čitatelji, novinarska struka, ali i percepcija digitalnih medija, predviđa i Vanja Prahić, voditelj odjela digitalne pretplate u 24sata. Uredniku portala vecernji.hr, Dariju Markasu, ganjanje brojeva i klikova isto neće nedostajati:

Nažalost, svatko tko je radio makar tri dana na internetskim portalima, mogao se uvjeriti da najozbiljniji i najrelevantniji sadržaj nije baš na vrhu top lista najčitanijih članaka i zbog toga bi brže nestao s naslovnica. A što se tiče poslovne konverzije, Premium članak može biti uspješan i s 1500 otvaranja.

Direktor digitalnih operacija u Hanza Media, Stipe Grubišić, najavljuje i ulaganja u proizvodnju specijaliziranog sadržaja koji dosad nije bio isplativ:

Najveća je vrijednost pretplatnog modela upravo ulaganje dodatnih prihoda u proizvodnju specijaliziranih nišnih sadržaja, koji nisu oglasno isplativi u volumenu, a koji nedostaju na hrvatskom tržištu.

Iako ovo nije prvi pokušaj naplate digitalnog sadržaja – upravo specijalizirani portal teatar.hr već godinama opstaje isključivo zbog dovoljne količine čitatelja koji su spremni platiti za njihove istraživačke teme i ekskluzivne priče. Netokracija također ima u planu odvojiti dio premium sadržaja, a iza Večernjeg je već jedan pokušaj Premiuma.

Svi se moji sugovornici slažu – ovaj put nema povratka na staro.

Novi prihodi omogućuju i nove formate

Što se Telegrama tiče, povratka definitivno nema, potvrđuje i Pavić. Ističe kako su uvjereni da je sustav pretplata budućnost:

Pretplata će omogućiti stvari koje inače ne bismo mogli raditi. Već smo izdali prvu knjigu, a planiramo ih izdati još nekoliko. Lansirat ćemo nove rubrike, ojačati se u nekim područjima koja trenutno ne pokrivamo dobro. To ne bi bilo moguće bez podrške pretplatnika. Već ove godine, pretplata će činiti osjetan dio naših prihoda, što će nam omogućiti da još brže i kvalitetnije razvijamo naše istraživačko novinarstvo, pokrenemo nove rubrike i nove formate, nastavimo se razvijati.

U 24sata su već krenuli s nagradnim igrama u kojima mogu sudjelovati isključivo pretplatnici, a i oni najavljuju knjige, ali i arhivu digitalnih izdanja. S obzirom na to da je 24sata poznat i po video brendovima i originalnom video sadržaju, kažu da uskoro možemo očekivati i video sadržaj kreiran samo za pretplatnike.

Večernji uz pretplatu nudi i pristup dokumentarcima, a najavljuju i dokumentarce u vlastitoj produkciji te monetizaciju Večernjakovog sadržaja i na YouTubeu te čak na Tik Toku. Oni su odlučni da digitalnu pretplatu neće vezati uz pretplatu na tiskano izdanje jer su im podaci pokazali da su to proizvodi za dvije različite publike, dok Jutarnji nudi pretplatu na tiskano i digitalno izdanje u paketu.

Oglasni model ili naplata sadržaja, pitanje je sad!

U svakom slučaju, izdavači prate reakcije publike i prema tome više ili manje prilagođavaju svoje poslovne modele. U Telegramu su, recimo, zadovoljni modelom naplate koji su odabrali – sav sadržaj je svima dostupan, ali bez pretplate je moguće pročitati samo vrlo ograničen broj članaka mjesečno.

Tržište pretplata na digitalni sadržaj samo će rasti, predviđa Stipe:

Kroz 3 godine svi mediji će morati odlučiti ostaju li na oglasnom modelu ili idu u neku vrstu naplate, bilo da se odluče za oblik pretplate ili donacije.

Putem donacija prvi je krenuo specijalizirani portal rep.hr i to koristeći rješenje domaće tvrtke Neoinfo.

Naplata sadržaja nije rješenje za sve probleme digitalnih izdavača. U situaciji kad svi mediji najavljuju ulaganje u kvalitetu te sadržaj stvarana posebno za digital, logično je očekivati da će biti sve teže uvjeriti, ionako ne prebogatog, hrvatskog čitatelja da izdvoji još 9, 19 ili 29 kn mjesečno za još jedan medij.

Anamaria iz Večernjeg komentira kako je konkurencija jaka te da će biti još jača, ali smatra da je to za novinarstvo, novinare i urednike zapravo dobro.

U konačnici na tržištu će opstati samo najbolji i mislim da je tu manje bitno hoće li čanak naplaćivati 3,5 ili 10 kuna.

“Pobijedit će oni koji uspiju stvoriti zajednicu”

 

Vanja Prahić iz 24sata skreće pozornost i na stvaranje dobrog odnosa te poticanje vjernosti publike, nešto što je dosad, u vremenima štancanja, clickbaitova i pregleda stranica, bilo nezamislivo:

Osim po pitanju sadržaja, bit će zanimljivo pratiti kako će se industrija prilagođavati ovom novom modelu. Korisnik je sada na prvom mjestu, pobijedit će oni koji uspiju stvoriti zajednicu, ostvariti stalnu interakciju, ponuditi vrhunsku korisničku podršku, stalno nadograđivati proizvod.

Iz perspektive 24sata sada dolazi vrijeme kada će se dodatno isplatiti ulaganje u vlastite komentare ispod članaka, inovativnost na portalu i aplikacijama i lojalna baza pratitelja na društvenim mrežama.

Novo doba online medija

Hrvatski digitalni mediji u svakom slučaju ulaze u novu fazu. U svojoj prvoj fazi većina njih su bili prirepci i financijski uteg svojim tiskanim izdanjima ili TV kućama (a nekad davno, tko se sjeća, i telekomima).

Druga je bila ona u kojoj su konačno postali relevantni, čitani i podržani oglašivačima, ali sva ulaganja išla su u tehničko unaprjeđenje, redizajniranje korisničkog iskustva i ulaganje u društvene mreže ili video sadržaj. Tu je fazu istovremeno obilježilo srozavanje kvalitete i borba za svaki klik.

U ovoj novoj, neki od njih morali su istovremeno raditi na svojoj reputaciji i promijeniti uređivačku politiku kako bi iz pozicije vjerodostojnosti mogli tražiti da ih čitatelji podrže financijski. Možemo ih samo držati za riječ da na privlačenju i zadržavanju pretplatnika neće raditi koristeći loše prakse korisničkog iskustva (gledam u tebe, New York Times, čiju sam pretplatu otkazivala tri mjeseca jer treba ili nazvati broj ili dobiti da se netko iz korisničke podrške javi na chat!), već da će se stvarno posvetiti kvaliteti sadržaja i vraćanju ugleda digitalnim medijima.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    21. 07. 2021. u 11:43 am Odgovori

    Mislim da inicijativa dolazi prekasno, uništili su tržište srozavanjem ugleda i nekontroliranim clickbait kampanjama. Čitatelji su navikli na bezvrijedne clickbait sadržaje i teško će se priviknuti na naplatu sadržaja. Štoviše uopće ne vidim taj porast kvalitete sadržaja u većini medija, sve je to zapravo uobičajeno novinarstvo a ne premium sadržaj. Dodatni problem je da su ljudi do sada klikali po svim portalima a kada jednom plati članak u jednom mediju, neće više isti članak platiti u drugim medijima. To znači da će im se dodatno smanjiti promet.

    Mislim da su im brojke za naplatu vrlo loše, zato ih ne žele objaviti. Na kraju će se vratiti na clickbait sa još lošijim financijskim rezultatima. Zamijeniti će ih automatizirano novinarstvo gdje će AI besplatno raditi članke, ne puno nekvalitetnije nego što imamo sada.

  2. xyz

    xyz

    21. 07. 2021. u 1:38 pm Odgovori

    ja već sada ne čitam više od pola novina i čak što više pazim na klik da pogreškom ne kliknem na njih, te koji naplaćuju a jutarnji je na vrhu
    kratkog je to vijeka

  3. Marko J

    Marko J

    21. 07. 2021. u 4:05 pm Odgovori

    Masu gluposti od strane voditelja/direktora novinskih agencija/portala je ovdje pročitano. Redovno čitam 24sata (više iz navike i iz toga što imaju aplikaciju za mobitel nego zato što mi se nešto konkretno čita, iako sve manje…), stalno se pišu članci o nebitnim osobama, nekim wannabe influencerima/pjevačima/tiktokerima…. Realno, to zanima 1% čitatelja, ako ne i manje, ali toliko se nameću navedeni članci i rasprava u njima (koja se jednim glupavim naslovom odmah pokrene) da je to postala katastrofa. Pričaju kako su zadovoljni brojem prodanih “pretplata”, a čisto sumnjam u to – ispod takvih članaka uopće nema komentara.

    Ja bi prvi platio za nešto što mi se čita ali dok su sve ove novine samo obično žutilo – teško. Ideja pretplate na kvalitetan sadržaj uopće nije loša ali naše novine su skroz srozale svoj imidž da ne znam tko više želi platiti nekakav “premium” sadržaj.

    Svaka čast Bugu, Telesportu (iako i oni postaju klimavi) i ostalima koji imaju što za ponuditi za razliku od navedenih. Takav sadržaj sam voljan platiti, čitati i gledati, a ostalo nije vrijedno spomena.

  4. Patrik

    Patrik

    22. 07. 2021. u 3:15 pm Odgovori

    Još prije 2 godine prestao sam gledati vijesti i čitati portale tipa 24sata, Jutrnji, Vecernji i Index…
    Unlajkao sam ih sve na društvenim mrežama.

    Uštedio sam puno vremena ne nasjedajući na njihov “jeftin” clickbait sadržaj… i gle čuda … nisam ostao neinformiran!
    Kako?!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Je li primjer Gamechucka, koji hvali Radnička fronta, socijalizam ili klasični startuperski model?

Ako ti Radnička fronta hvali firmu, to je znak da s firmom nešto ne štima! - jedan je od komentara iz burne i zanimljive rasprave koju je u Facebook grupi Developers Hrvatska Relaxed pokrenuo članak objavljen na web stranici Radničke fronte, a u kojem se kao pozitivan primjer hvali poslovanje i organizacija zagrebačkog gejmerskog studija Gamechuck.

Digitalni mediji

Netokracijina Mia Biberović izvršna je direktorica Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI)

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) planira uvesti red u digitalno oglašavanje, rečeno je jučer na prvom susretu radnih skupina koje će raditi na standardizaciji oglasnih formata, mjerenja učinkovitosti kampanja, mjerenja posjećenosti portala i drugim izazovima s kojima se susreću online mediji u Hrvatskoj.

Startupi i poslovanje

Vedran Tolić, Q agency: “Zajedno s klijentima radimo na strategiji treba li im određeni proizvod, a ne samo kako ćemo ga napraviti”

Kakve su poslovne strategije i mindset lansirale agenciju Q da od pozicije gdje su značajno usmjereni na turističke projekte dođu do medtecha i fintecha pa i novog konzultantskog tima te dva nova ureda u inozemstvu, otkrivamo u novoj epizodi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski AdScanner osigurao investiciju od 18 milijuna kuna uz South Central i J&T Ventures

Hrvatski AdScanner, startup posvećen razvoju data-driven sustava za optimizaciju TV oglasa, nastavlja rasti s novom investicijom. U razgovoru s Kristianom Ćurkovićem, Managing Partnerom i su-osnivačem, otkrivamo i koji su planovi za novu rundu.

Startupi i poslovanje

Dok vi druge stvarnosti zamišljate, oni ih žive u Delta Realityju – gdje game dev upoznaje klasičan IT

Delta Reality jedinstvena je tvrtka na hrvatskoj IT sceni. Njihova rješenja temelje se na tehnologijama i kreativnosti jednog game dev studija, dok se pristup projektima i zavidni radni uvjeti mjere s uspješnim IT agencijama. Stručnjaci koji tamo danas rade i sami dolaze iz obe strane industrije, kako rade i zašto biste im se i vi možda htjeli pridružiti - otkrivamo.

Društvene mreže

YouTube Shorts, hoće li novi alat hrvatskim YouTuberima zamijeniti TikTok i Instagram Reels?

Kratke video forme sve su popularnije pa ne čudi što je i YouTube, kako bi ostao u korak s TikTokom i Instagram Reelsima, pokrenuo novi alat.

Startupi i poslovanje

Za svoj low-code alat, hrvatski startup SpectreXR osigurao 200.000 eura od Fil Rouge Capitala

SpectreXR bavi se razvojem softvera i aplikacija u industriji virtualne i mješovite stvarnosti, a posebno se fokusirao na razvoj jedinstvenog alata za Unity 3D platformu koji bi omogućio brži razvoj AR, VR ili MR aplikacija i rješenja.

Digitalni mediji

EU priprema 2 akta koji bi mogli promijeniti kako koristite digitalne platforme – privatno i poslovno

Došlo je vrijeme za ažuriranje starih direktiva koje već dugo nisu u skladu sa stanjem tržišta i potrebama građana. Zbog toga je Europska komisija predložila dva akta o kojima Europski parlament još raspravlja. Evo što se želi mijenjati i kako to može utjecati na građane, ali i tvrtke.

Tehnologija

Digitalne COVID-19 potvrde – imamo rješenje za njihovo verficiranje, a što je s građanima koji ih trebaju nositi?

Digitalne COVID-potvrde postat će "must have" jer tko želi nositi komad papira sa sobom cijelo vrijeme? Oni koji potvrde trebaju verificirati dobili su aplikaciju CovidGO, ali čini se da još čekamo lakši način pohranjivanja postojećih potvrda.