Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Niti jedna strukovna udruga, prosvjedi, akcije ili apeli nisu za kvalitetu online novinarstva u Hrvatskoj napravili koliko početak naplaćivanja digitalnog sadržaja – rekao mi je nedavno novinar jednog od top portala. S tim su se složili i svi urednici i direktori digitala u vodećim medijskim kućama koje sam pitala da podjele prve dojmove i planove za budućnost kad su u pitanju pretplate na digitalni sadržaj.

Početak pretplata na online sadržaj u Hrvatskoj

Pristup dobrom dijelu članaka na portalu prvi je počeo naplaćivati Jutarnji, ubrzo su se priključili Telegram i 24sata te naposljetku i Večernji list.

Brojem i rastom pretplatnika te poslovnim rezultatima nakon prvih nekoliko mjeseci svi su itekako zadovoljni iako nitko od njih nije podijelio konkretne brojke. U svakom slučaju, čini se da su domaći digitalni mediji pronašli izlaz iz začaranog kruga: u borbi za klikove i preglede stranica koje bi naplatili oglašivačima srozavala se kvaliteta sadržaja, zbog čega im je bilo teško razmišljati o njegovoj naplati jer – tko bi platio za senzacionalizam i clickbait?! Seoba digitalnih oglašivačkih budžeta na društvene mreže i Google bila je samo čavao u lijesu.

Sad kad barem dio prihoda dolazi od pretplata, konačno mogu odahnuti od pritiska nabijanja klikova i naguravanja što više bannera u jedan ekran i posvetiti se kvaliteti. Besplatno čitanje svega online nije, zapravo, bilo dobro ni za koga – ni za medije, ni za čitatelje.

Anamaria Todorić, direktorica digitalnih operacija Večernjeg lista, komentira:

Digital je očito sadašnjost i budućnost medijskog businessa, a to znači da mi to nekako moramo kapitalizirati. Nije normalno da se novine prodaju za 10 kuna po primjerku, a onda sve to čitaš na internetu besplatno ako malo pričekaš. Na taj se način obezvrjeđuje sav naš rad. Jer ako nešto dobivaš besplatno, signal je da to zapravo ništa ne vrijedi.

“Nemoguće je korisnicima prodavati priču o kvaliteti, a istovremeno ih navlačiti lažima u naslovima”

Iako je Telegram uređivačkom politikom oduvijek ciljao na kvalitetu, a ne ‘štancanje’ što više, što klikanijih članaka dnevno, otkad naplaćuju sadržaj još su više usmjereni na to da taj sadržaj bude maksimalno dobar, tvrdi Miran Pavić, izvršni direktor Telegrama i dodaje:

Nemoguće je korisnicima prodavati priču o kvaliteti, a istovremeno ih navlačiti lažima u naslovima. Nema mjesta za fejkanje. Ako je ono što nudite dobro, čitatelji će to honorirati. Ako nije, neće.

Anamaria se slaže:

Nitko od nas si ne može dopustiti da prodaje loše napisan ili odrađen članak jer čitatelje ne smiješ varati. Jednom kada zezneš, a tražio si novac, nema povratka.

Jačanje specijaliziranih sadržaja i medija

Od naplaćivanja online sadržaja dugoročno će profitirati čitatelji, novinarska struka, ali i percepcija digitalnih medija, predviđa i Vanja Prahić, voditelj odjela digitalne pretplate u 24sata. Uredniku portala vecernji.hr, Dariju Markasu, ganjanje brojeva i klikova isto neće nedostajati:

Nažalost, svatko tko je radio makar tri dana na internetskim portalima, mogao se uvjeriti da najozbiljniji i najrelevantniji sadržaj nije baš na vrhu top lista najčitanijih članaka i zbog toga bi brže nestao s naslovnica. A što se tiče poslovne konverzije, Premium članak može biti uspješan i s 1500 otvaranja.

Direktor digitalnih operacija u Hanza Media, Stipe Grubišić, najavljuje i ulaganja u proizvodnju specijaliziranog sadržaja koji dosad nije bio isplativ:

Najveća je vrijednost pretplatnog modela upravo ulaganje dodatnih prihoda u proizvodnju specijaliziranih nišnih sadržaja, koji nisu oglasno isplativi u volumenu, a koji nedostaju na hrvatskom tržištu.

Iako ovo nije prvi pokušaj naplate digitalnog sadržaja – upravo specijalizirani portal teatar.hr već godinama opstaje isključivo zbog dovoljne količine čitatelja koji su spremni platiti za njihove istraživačke teme i ekskluzivne priče. Netokracija također ima u planu odvojiti dio premium sadržaja, a iza Večernjeg je već jedan pokušaj Premiuma.

Svi se moji sugovornici slažu – ovaj put nema povratka na staro.

Novi prihodi omogućuju i nove formate

Što se Telegrama tiče, povratka definitivno nema, potvrđuje i Pavić. Ističe kako su uvjereni da je sustav pretplata budućnost:

Pretplata će omogućiti stvari koje inače ne bismo mogli raditi. Već smo izdali prvu knjigu, a planiramo ih izdati još nekoliko. Lansirat ćemo nove rubrike, ojačati se u nekim područjima koja trenutno ne pokrivamo dobro. To ne bi bilo moguće bez podrške pretplatnika. Već ove godine, pretplata će činiti osjetan dio naših prihoda, što će nam omogućiti da još brže i kvalitetnije razvijamo naše istraživačko novinarstvo, pokrenemo nove rubrike i nove formate, nastavimo se razvijati.

U 24sata su već krenuli s nagradnim igrama u kojima mogu sudjelovati isključivo pretplatnici, a i oni najavljuju knjige, ali i arhivu digitalnih izdanja. S obzirom na to da je 24sata poznat i po video brendovima i originalnom video sadržaju, kažu da uskoro možemo očekivati i video sadržaj kreiran samo za pretplatnike.

Večernji uz pretplatu nudi i pristup dokumentarcima, a najavljuju i dokumentarce u vlastitoj produkciji te monetizaciju Večernjakovog sadržaja i na YouTubeu te čak na Tik Toku. Oni su odlučni da digitalnu pretplatu neće vezati uz pretplatu na tiskano izdanje jer su im podaci pokazali da su to proizvodi za dvije različite publike, dok Jutarnji nudi pretplatu na tiskano i digitalno izdanje u paketu.

Oglasni model ili naplata sadržaja, pitanje je sad!

U svakom slučaju, izdavači prate reakcije publike i prema tome više ili manje prilagođavaju svoje poslovne modele. U Telegramu su, recimo, zadovoljni modelom naplate koji su odabrali – sav sadržaj je svima dostupan, ali bez pretplate je moguće pročitati samo vrlo ograničen broj članaka mjesečno.

Tržište pretplata na digitalni sadržaj samo će rasti, predviđa Stipe:

Kroz 3 godine svi mediji će morati odlučiti ostaju li na oglasnom modelu ili idu u neku vrstu naplate, bilo da se odluče za oblik pretplate ili donacije.

Putem donacija prvi je krenuo specijalizirani portal rep.hr i to koristeći rješenje domaće tvrtke Neoinfo.

Naplata sadržaja nije rješenje za sve probleme digitalnih izdavača. U situaciji kad svi mediji najavljuju ulaganje u kvalitetu te sadržaj stvarana posebno za digital, logično je očekivati da će biti sve teže uvjeriti, ionako ne prebogatog, hrvatskog čitatelja da izdvoji još 9, 19 ili 29 kn mjesečno za još jedan medij.

Anamaria iz Večernjeg komentira kako je konkurencija jaka te da će biti još jača, ali smatra da je to za novinarstvo, novinare i urednike zapravo dobro.

U konačnici na tržištu će opstati samo najbolji i mislim da je tu manje bitno hoće li čanak naplaćivati 3,5 ili 10 kuna.

“Pobijedit će oni koji uspiju stvoriti zajednicu”

 

Vanja Prahić iz 24sata skreće pozornost i na stvaranje dobrog odnosa te poticanje vjernosti publike, nešto što je dosad, u vremenima štancanja, clickbaitova i pregleda stranica, bilo nezamislivo:

Osim po pitanju sadržaja, bit će zanimljivo pratiti kako će se industrija prilagođavati ovom novom modelu. Korisnik je sada na prvom mjestu, pobijedit će oni koji uspiju stvoriti zajednicu, ostvariti stalnu interakciju, ponuditi vrhunsku korisničku podršku, stalno nadograđivati proizvod.

Iz perspektive 24sata sada dolazi vrijeme kada će se dodatno isplatiti ulaganje u vlastite komentare ispod članaka, inovativnost na portalu i aplikacijama i lojalna baza pratitelja na društvenim mrežama.

Novo doba online medija

Hrvatski digitalni mediji u svakom slučaju ulaze u novu fazu. U svojoj prvoj fazi većina njih su bili prirepci i financijski uteg svojim tiskanim izdanjima ili TV kućama (a nekad davno, tko se sjeća, i telekomima).

Druga je bila ona u kojoj su konačno postali relevantni, čitani i podržani oglašivačima, ali sva ulaganja išla su u tehničko unaprjeđenje, redizajniranje korisničkog iskustva i ulaganje u društvene mreže ili video sadržaj. Tu je fazu istovremeno obilježilo srozavanje kvalitete i borba za svaki klik.

U ovoj novoj, neki od njih morali su istovremeno raditi na svojoj reputaciji i promijeniti uređivačku politiku kako bi iz pozicije vjerodostojnosti mogli tražiti da ih čitatelji podrže financijski. Možemo ih samo držati za riječ da na privlačenju i zadržavanju pretplatnika neće raditi koristeći loše prakse korisničkog iskustva (gledam u tebe, New York Times, čiju sam pretplatu otkazivala tri mjeseca jer treba ili nazvati broj ili dobiti da se netko iz korisničke podrške javi na chat!), već da će se stvarno posvetiti kvaliteti sadržaja i vraćanju ugleda digitalnim medijima.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    21. 07. 2021. u 11:43 am Odgovori

    Mislim da inicijativa dolazi prekasno, uništili su tržište srozavanjem ugleda i nekontroliranim clickbait kampanjama. Čitatelji su navikli na bezvrijedne clickbait sadržaje i teško će se priviknuti na naplatu sadržaja. Štoviše uopće ne vidim taj porast kvalitete sadržaja u većini medija, sve je to zapravo uobičajeno novinarstvo a ne premium sadržaj. Dodatni problem je da su ljudi do sada klikali po svim portalima a kada jednom plati članak u jednom mediju, neće više isti članak platiti u drugim medijima. To znači da će im se dodatno smanjiti promet.

    Mislim da su im brojke za naplatu vrlo loše, zato ih ne žele objaviti. Na kraju će se vratiti na clickbait sa još lošijim financijskim rezultatima. Zamijeniti će ih automatizirano novinarstvo gdje će AI besplatno raditi članke, ne puno nekvalitetnije nego što imamo sada.

  2. xyz

    xyz

    21. 07. 2021. u 1:38 pm Odgovori

    ja već sada ne čitam više od pola novina i čak što više pazim na klik da pogreškom ne kliknem na njih, te koji naplaćuju a jutarnji je na vrhu
    kratkog je to vijeka

  3. Marko J

    Marko J

    21. 07. 2021. u 4:05 pm Odgovori

    Masu gluposti od strane voditelja/direktora novinskih agencija/portala je ovdje pročitano. Redovno čitam 24sata (više iz navike i iz toga što imaju aplikaciju za mobitel nego zato što mi se nešto konkretno čita, iako sve manje…), stalno se pišu članci o nebitnim osobama, nekim wannabe influencerima/pjevačima/tiktokerima…. Realno, to zanima 1% čitatelja, ako ne i manje, ali toliko se nameću navedeni članci i rasprava u njima (koja se jednim glupavim naslovom odmah pokrene) da je to postala katastrofa. Pričaju kako su zadovoljni brojem prodanih “pretplata”, a čisto sumnjam u to – ispod takvih članaka uopće nema komentara.

    Ja bi prvi platio za nešto što mi se čita ali dok su sve ove novine samo obično žutilo – teško. Ideja pretplate na kvalitetan sadržaj uopće nije loša ali naše novine su skroz srozale svoj imidž da ne znam tko više želi platiti nekakav “premium” sadržaj.

    Svaka čast Bugu, Telesportu (iako i oni postaju klimavi) i ostalima koji imaju što za ponuditi za razliku od navedenih. Takav sadržaj sam voljan platiti, čitati i gledati, a ostalo nije vrijedno spomena.

  4. Patrik

    Patrik

    22. 07. 2021. u 3:15 pm Odgovori

    Još prije 2 godine prestao sam gledati vijesti i čitati portale tipa 24sata, Jutrnji, Vecernji i Index…
    Unlajkao sam ih sve na društvenim mrežama.

    Uštedio sam puno vremena ne nasjedajući na njihov “jeftin” clickbait sadržaj… i gle čuda … nisam ostao neinformiran!
    Kako?!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Facebook je postao Meta, ali… želimo li stvarno da nam novu digitalnu eru kroji Mark Zuckerberg?

Može jedan metaverse bez Meta? Napredni umreženi virtualni svjetovi naša su budućnost, oko toga nema sumnje, no Mark smatra da će upravo oni biti ti koji će pripomoći da se to dogodi što prije. Koliko imaju u tome šanse i želimo li uopće da Meta u tome predvodi?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

4 hrvatske tvrtke nalaze se u 50 najbržih rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe

Three of them najbrže je rastuća hrvatska tehnološka tvrtka Deloitteovog natječaja technology Fast 50 Srednje Europe, a uz nju u prvih 50 tu su i Flow and Form, Async Lab i Reactor Studio.

Novost

Plus nudi 30% popusta na hosting pakete za vašu web stranicu

Ako ste čekali pravu priliku da zakupite hosting, nema bolje od Crnog petka.

Startupi i poslovanje

Pametni ormarići kao platforma? Bloq.it uz investiciju od 250 tisuća eura ima klijente od Francuske do Egipta!

Kada bismo i htjeli vezati ovu tvrtku za neku lokaciju, ne bismo mogli. Osnivač Bloq.ita je Slovenac, sjedište tvrtke nalazi se u Lisabonu, a ured je od nedavno otvoren i u Zagrebu. Kako se planiraju natjecati na tržištu koje će buknuti u narednim godinama?

Startupi i poslovanje

Zašto iskusni developeri vole raditi u (Software) Sauni? Jer se manje znoje, a rade na boljim projektima

Kad Finac vodi agenciju u Hrvatskoj, developeri ne preskaču pisanje testova, mogu se prebacivati s tehnologija - i ne manje važno - mogu odbiti projekt.

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Startupi i poslovanje

Mate Knezović: Kako sam uvjerio i majku i klijente da je agrotech budućnost?

Od korisnika softvera postao je investitor, a od investitora - menadžer. Mate Knezović danas je COO AGRIVI softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. No, lako je osvojiti mlađe generacije tehnologijom, što je sa starijima - jesu li se okolnosti promijenile u zadnjih par godina?