Pametni telefon? Da. Pametni dom? Zašto ne?

Pametni telefon? Da. Pametni dom? Zašto ne? U 2016. i u Hrvatskoj

U posljednje vrijeme sve više predmeta u svojem imenu sadrži riječ - pametno ili "smart". Radi se tu o mobilnim telefonima, satovima, automobilima, narukvicama i svemu što vam padne na pamet. No, je li vrijeme da i naši domovi postanu "pametniji" posredstvom tehnologije? Iako znamo da mnogi od naših čitatelja već imaju kakvu pametnu stvarčicu u svom domu, za sve one koji još uvijek razmišljaju o opcijama istražili smo kako popularni "smart home" sustavi mogu naš dom učiniti - pametnijim.

smart home

Na nedavno održanoj konferenciji Google I/O najavljen je Google Home. Postavivši se kao izravna konkurencija sada već etabliranom sustavu Amazon Echo, Google je sigurnije zakoračio na tržište takozvanih smart home sustava u kojemu je također i Nest, tvrtka u vlasništvu Googlea.

Ali, što to sve znači? Što rade ti uređaji i trebate li ih u svome domu?

Alexa, što sve možeš raditi?

Krenimo od početka. Uređaji za automatizaciju doma postoje već neko vrijeme. Služe za automatsko podešavanje temperature, poput termostata za centralno grijanje, ili za, primjerice, regulaciju prskalica u vašem vrtu. Naravno, kada je netko došao na ideju kako bi bilo odlično spojiti te uređaje na internet, zakoračili smo u doba “pametnog doma”. Tako danas možete kupiti pametne žarulje koje kontrolirate mobilnim telefonom, pametne perilice rublja koje vam čak mogu slati push-notifikacije kada je određeni ciklus gotov i slično. Domovi su zaista pametniji, i samim time više u koraku s vremenom.

Tu dolazimo do sustava kao što su Amazon Echo i Google Home. Amazon Echo je cilindar koji podsjeća na studijski mikrofon koji u sebi sadrži, pogađate – mikrofon, točnije njih čak sedam. Odaziva se na ime Alexa i služi kako bi vam pomogao u svakodnevnom životu. Tako, primjerice, možete koristiti ovaj sustav kako biste postavili razne alarme, saznali najnovije vijesti, slušali glazbu i zapravo sve što biste mogli zamoliti pravog asistenta.

https://www.youtube.com/watch?v=KkOCeAtKHIc

Echo se uključuje kada čuje svoje ime, ali cijelo vrijeme osluškuje prostoriju i spreman je na korištenje kada god ga trebate. Uz malo navikavanja postaje zanimljiv dio prostorije i eliminira brigu o sitnicama, oslobađajući vam vrijeme za druge poslove. Može pustiti gotovo svaku pjesmu samo ako ga pitate, i prepoznaje čak i žanrove. Tako primjerice možete reći “Alexa, pusti rock glazbu iz sedamdesetih” i uskoro će vam prostoriju ispuniti Led Zeppelin ili Cream.

Neke od najboljih stvari za koje možete koristiti Echo jesu kontroliranje vaših drugih sustava pametnog doma, poput spomenutih žarulja ili termostata. Tako možete izjaviti “Alexa, upali svjetla u spavaćoj sobi” i pomoću malo magije i puno tehnologije – svjetla se pale!

Naravno, Amazon nije jedini koji je prepoznao potencijal ovog tržišta. Već su neko vrijeme prisutni uređaji Nest, poput termostata i detektora dima koji se spajaju na vašu kućnu bežičnu mrežu i omogućavaju kontrolu i podešavanje nekih aspekata doma. Odlična je mogućnost podešavanja temperature doma preko mobilnog telefona, pogotovo za one duge ljetne dane kada vam je teško pomaknuti se do daljinskog upravljača od klima uređaja. Inače, tu imamo i “domaćeg konja” za utrku – Vebbu, pametni termostat prilagođen europskim sustavima.

Razlike između Homea i Echoa

Google postao vlasnik Nesta još 2014. godine, ali su stvari postale zanimljive upravo ove godine, na konferenciji Google I/O. Google je tamo predstavio Google Home, koji cilja upravo na spomenuti Echo, ali, naravno, s nekoliko razlika.

https://www.youtube.com/watch?v=2KpLHdAURGo

Google Home je također lijepo dizajnirani komad tehnike koji služi za slične stvari za koje služi i Echo, ali, naravno, obavlja ih na Googleov način. Radi se također o “simbiozi” mikrofona i zvučnika koji osluškuje situaciju u vašem domu te vam pomaže u svakodnevnom životu.

Sada vjerojatno pretpostavljate kako je Google Home automatski povezan sa svim vašim Google aplikacijama. Počevši od kalendara, Google kontakata i aplikacije Play Music, Google Home posjeduje integraciju sa svim vašim postojećim sustavima. Naravno, ako koristite Android, to znači samo još nijansu više povezanosti. Također, valja imati na umu kako Google ima neusporedivo više podataka o svemu nego Amazon, budući da je ipak najveća svjetska tražilica.

Također, Google Home je uistinu home. Za razliku od Echoa, ovaj sustav povezuje čitav dom, tako da možete imati Google Home uređaja koliko vas je volja te će se oni sami prepoznavati i “surađivati” kako biste doista imali doživljaj pametnog doma.

Gdje je tu Nest?

Nest je u vlasništvu Googlea više od dvije godine, stoga je predstavljanje Homea bilo pomalo iznenađujuće.
Nest je u vlasništvu Googlea više od dvije godine, stoga je predstavljanje Homea bilo pomalo iznenađujuće.

No, što Google Home znači za Nest? Mashableov autor Lance Ulanoff napominje kako je poslovni potez prilikom kojeg Google Home razvija tim koji stoji iza poznatog Chromecasta u najmanju ruku čudan, jer je nejasno zašto bi Google tako “zanemario” Nest, koji je ipak kupio za poveću količinu novca. Znači li to kako će se Nest nastaviti baviti samo određenim gadgetima koji se integriraju uz Google Home, te kako će navedeni Home biti svojevrsni centar vašeg Google svemira, ostaje vidjeti.

Također, ostaje ona “mračnija” mogućnost da Nest bude svojevrsni partner Googleu iako je dio korporacije Alphabet/Google te da ga čekaju nešto teži dani, s manje podrške matične tvrtke. Možda Google ima neke druge planove za Nest koji će na tek biti prezentirani, možda se čeka na odgovor Applea i njihov Siri Home Hub o kojem se u posljednje vrijeme podosta govori. Ili je možda samo ljubav između Nesta i Googlea izašla iz početne faze zaljubljenosti.

Kada smo već kod predviđanja, 21. i 22. lipnja će se u Londonu održati Smart Home World na kojemu ćemo svakako moći saznati novije informacije o sve brojnijim uređajima za pametniji dom. A do tada? Tržište uređaja za pametni dom sve je zanimljivije i dinamičnije i samo je pitanje vremena kad će većina kućanstava doista postati – pametnija.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?