Bez brige, kapitalistička AR tehnologija vratit će socijalistički Trg maršala Tita

Vijest da je bivši ministar kulture Hasanbegović uspio Trg maršala Tita zamijeniti Trgom Republike Hrvatske nije me uspjela ni rastužiti ni zabrinuti - koliko potaknuti da je očito trenutak da se Zlatko upozna s AR iliti proširenom tehnologijom. Njome će mu inovatori u Tel Avivu, Zagrebu i širom svijeta olakšati da sve izmjene koje želi i provede, ali i svima onima kojima smetaju te izmjene, da ih - barem virtualno - uklone.

AR, odnosno proširenu stvarnost, najbolje je opisao Alex Kipman, odgovoran za Microsoftovu tehnologiju Windows Holographic, objašnjavajući:

AR vam omogućava da 3D holografski sadržaj prenesete u naš stvarni svijet te time poboljšate životno iskustvo koje ograničava naša percepcija!

Upravo je proširena stvarnost jedna od ključnih tema vodećeg svjetskog inovacijskog festivala DLD na kojem upravo sudjelujem u Tel Avivu. No, kakve vee imaju proširena stvarnost, sad već nekadašnji Trg maršala Tita i Hasanbegović? Više nego što mislite.

Nije Hrvatska jedina koja bi mogla AR koristiti za (pre)imenovanje urbanih lokacija. Ovotjedno mijenjanje imena Trga maršala Tita u Zagrebu u Trg Republike Hrvatske nije iznimka, već prati trend koji se događa širom Europe, ali i svijeta. Dok se u SAD-u svađaju oko kipova junacima Juga, u Poljskoj se – poput Hrvatske – na relaciji lijevih i desnih prvenstveno bore s preimenovanjima ulica i trgova imenovanih po, a kome drugome, negoli lijevima i desnima. Nakon pada Sovjetskog saveza poljski su gradovi masovno mijenjali imena ulica komunističkih figura, ali su mnoga ostala zbog značaja antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata.

U Australiji je pak preimenovanje jedne ulice postalo prilično humoristično, nakon što su “heroji” po kojima je ulica nazvana u popularnoj seriji Game of Thrones počinili incest. Naravno, radi se o ulici Lannistera koja je potom – ponovno preimenovana. Građani Charlemont Risea morat će se zadovoljiti po ostalim ulicama inspiriranim popularnom serijom: Tywin Street, Baelish Drive, Winterfell Road itd.

Kako je proširena stvarnost već promijenila naše gradove, društvo – i politiku

Vjerojatno medijski najzanimljiviji primjer tzv. proširene stvarnosti u Hrvatskoj i regiji smo doživjeli prošle godine, popularizacijom mobilne igre Pokemon Go. Dok bi nam virtualna stvarnost (VR) nam dala cijeli virtualni svijet, AR (augmented reality) nam nadopunjuje postojeći – u slučaju Pokemon Goa malim čudovištima koja smo hvatali po našim ulicama pa tako i tadašnjem Trgu maršala Tita.

Osim za hvatanje Pikachua, proširena stvarnost veže se za niz mogućnosti koje nudi za poboljšanje iskustva u gradovima i mjestima. Primjerice, jedno od očitih i vrlo popularnih je navigacija i usmjeravanje korisnika ne kroz gledanje puta na ekranu pametnog telefona, već kroz naočale – kroz stvarnost. Zamislite samo kako bi Zlatku bilo korisno da ga AR naočale upozore da se približava ulici nepoželjnog imena, kako bi je izbjegao!

Tvitovi, Instagram slike i drugi digitalni sadržaji već su stvorili nadogradnje stvarnih prostora – digitalnim prostorima. AR tehnologija samo je nadogradnja koja ovaj pristup dovodi do logičnog kraja. AR se ne razvija samo u svijetu, već i kod nas. Startup Factory Zagreb, program Grada Zagreba, prošle je godine prihvatio Zagreb City Travel kao projekt koji kroz proširenu stvarnost promovira ponudu grada kao putovanje kroz vrijeme, dok se u Čakovcu uz potporu EU i Ministarstva znanosti razvija Project Wonderland.

Možemo li izbaciti Tita iz virtualnog prostora?

Ovo ne bi bio prvi put da se hrvatska politika poigrala s AR-om, s obzirom na to da je na prošlim izborima N1 aplikacijom PolitikoN1 našu proširenu stvarnost dodatno proširio – politikom (i lovom na političare).

Ministar Hasanbegović korištenjem AR naočala u svakodnevnom životu mogao bi sebi i svojim istomišljenicima vrlo lako preimenovati sve ulice koje želi, kao što bi i oni koji mu se suprotstavljaju mogli prosvjedovati protiv promjena korištenjem – iste tehnologije.

Naravno, umjesto korištenja AR-a kako bi nadogradio stvarnost, Hasanbegović bi mogao odlučiti osiromašiti je. U Tajlandu je tamošnja nacionalna komisija za telekomunikacije odlučila, nakon popularizacije Pokemon Goa, ograničiti zone gdje se može igrati i stvarati lokacije. Postoji mnogo primjera Pokemon Go teretana na nesigurnim ili privatnim posjedima, što svakako treba na neki način organizirati. Na žalost, najavom promjene imena Masarykove ulice čini se da bi se i naš ministar kulture mogao odlučiti ograničiti te (pokušati) zabraniti određena imena u virtualnom ili barem proširenom prostoru.

Na kraju, u virtualnom prostoru ima mjesta za sve stavove, čineći ga slobodnijim od hrvatskog političkog prostora, ograničenog prošlošću.

Komentari

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      06. 09. 2017. u 2:26 pm Odgovori

      Više od toga što imaš neargumentiran, anoniman (što, te trta “komunista”?) me rastužuje što očito nisi pročitao dalje od naslova :)) O tome koliko ne razmišljaš prije nego pišeš komentar govori da me možeš prozvati kao socijalista (društveno sam lijevi), ali ne i komunista – gospodarski sam desni centar više. Read a book.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Digitalni mediji

Za Weekend u Rovinju otkrijte Berlin i Pariz, ali i sve ono što redefinira medijsko tržište

Koje su najvruće teme medijske industrije, bilo u Parizu i Berlinu, bilo u i Rovinju, u razgovoru otkrivaju direktor i programski direktor Weekend Media Festivala, Tomo Ricov i Nikola Vrdoljak.

Internet marketing

Marina Mamić: Kako su mi preoteli Facebook stranicu s 300.000 fanova

Iako joj je upit za poslovnu suradnju putem Facebooka u početku bio sumnjiv, nakon što je prevarant imao odgovor na sva njena pitanja, 'makeup' umjetnica Marina Mamić napravila je grešku koja ju je gotovo koštala sedam godina truda kojim je okupila zajednicu od 300.000 fanova.

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?