Bez brige, kapitalistička AR tehnologija vratit će socijalistički Trg maršala Tita

AR, odnosno proširenu stvarnost, najbolje je opisao Alex Kipman, odgovoran za Microsoftovu tehnologiju Windows Holographic, objašnjavajući:

AR vam omogućava da 3D holografski sadržaj prenesete u naš stvarni svijet te time poboljšate životno iskustvo koje ograničava naša percepcija!

Upravo je proširena stvarnost jedna od ključnih tema vodećeg svjetskog inovacijskog festivala DLD na kojem upravo sudjelujem u Tel Avivu. No, kakve vee imaju proširena stvarnost, sad već nekadašnji Trg maršala Tita i Hasanbegović? Više nego što mislite.

Nije Hrvatska jedina koja bi mogla AR koristiti za (pre)imenovanje urbanih lokacija. Ovotjedno mijenjanje imena Trga maršala Tita u Zagrebu u Trg Republike Hrvatske nije iznimka, već prati trend koji se događa širom Europe, ali i svijeta. Dok se u SAD-u svađaju oko kipova junacima Juga, u Poljskoj se – poput Hrvatske – na relaciji lijevih i desnih prvenstveno bore s preimenovanjima ulica i trgova imenovanih po, a kome drugome, negoli lijevima i desnima. Nakon pada Sovjetskog saveza poljski su gradovi masovno mijenjali imena ulica komunističkih figura, ali su mnoga ostala zbog značaja antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata.

U Australiji je pak preimenovanje jedne ulice postalo prilično humoristično, nakon što su “heroji” po kojima je ulica nazvana u popularnoj seriji Game of Thrones počinili incest. Naravno, radi se o ulici Lannistera koja je potom – ponovno preimenovana. Građani Charlemont Risea morat će se zadovoljiti po ostalim ulicama inspiriranim popularnom serijom: Tywin Street, Baelish Drive, Winterfell Road itd.

Kako je proširena stvarnost već promijenila naše gradove, društvo – i politiku

Vjerojatno medijski najzanimljiviji primjer tzv. proširene stvarnosti u Hrvatskoj i regiji smo doživjeli prošle godine, popularizacijom mobilne igre Pokemon Go. Dok bi nam virtualna stvarnost (VR) nam dala cijeli virtualni svijet, AR (augmented reality) nam nadopunjuje postojeći – u slučaju Pokemon Goa malim čudovištima koja smo hvatali po našim ulicama pa tako i tadašnjem Trgu maršala Tita.

Osim za hvatanje Pikachua, proširena stvarnost veže se za niz mogućnosti koje nudi za poboljšanje iskustva u gradovima i mjestima. Primjerice, jedno od očitih i vrlo popularnih je navigacija i usmjeravanje korisnika ne kroz gledanje puta na ekranu pametnog telefona, već kroz naočale – kroz stvarnost. Zamislite samo kako bi Zlatku bilo korisno da ga AR naočale upozore da se približava ulici nepoželjnog imena, kako bi je izbjegao!

Tvitovi, Instagram slike i drugi digitalni sadržaji već su stvorili nadogradnje stvarnih prostora – digitalnim prostorima. AR tehnologija samo je nadogradnja koja ovaj pristup dovodi do logičnog kraja. AR se ne razvija samo u svijetu, već i kod nas. Startup Factory Zagreb, program Grada Zagreba, prošle je godine prihvatio Zagreb City Travel kao projekt koji kroz proširenu stvarnost promovira ponudu grada kao putovanje kroz vrijeme, dok se u Čakovcu uz potporu EU i Ministarstva znanosti razvija Project Wonderland.

Možemo li izbaciti Tita iz virtualnog prostora?

Ovo ne bi bio prvi put da se hrvatska politika poigrala s AR-om, s obzirom na to da je na prošlim izborima N1 aplikacijom PolitikoN1 našu proširenu stvarnost dodatno proširio – politikom (i lovom na političare).

Ministar Hasanbegović korištenjem AR naočala u svakodnevnom životu mogao bi sebi i svojim istomišljenicima vrlo lako preimenovati sve ulice koje želi, kao što bi i oni koji mu se suprotstavljaju mogli prosvjedovati protiv promjena korištenjem – iste tehnologije.

Naravno, umjesto korištenja AR-a kako bi nadogradio stvarnost, Hasanbegović bi mogao odlučiti osiromašiti je. U Tajlandu je tamošnja nacionalna komisija za telekomunikacije odlučila, nakon popularizacije Pokemon Goa, ograničiti zone gdje se može igrati i stvarati lokacije. Postoji mnogo primjera Pokemon Go teretana na nesigurnim ili privatnim posjedima, što svakako treba na neki način organizirati. Na žalost, najavom promjene imena Masarykove ulice čini se da bi se i naš ministar kulture mogao odlučiti ograničiti te (pokušati) zabraniti određena imena u virtualnom ili barem proširenom prostoru.

Na kraju, u virtualnom prostoru ima mjesta za sve stavove, čineći ga slobodnijim od hrvatskog političkog prostora, ograničenog prošlošću.