e-Prijava boravišta od danas opet dostupna

e-Prijava boravišta od danas opet dostupna

Nakon što je ova mogućnost onemogućena zbog pandemije novog koronavirusa, od danas je opet u funkciji.

Usluga e-Prijava boravišta koja omogućava, kao što joj ime kaže, prijavu boravišta putem interneta, od danas je opet dostupna e-usluga hrvatskim građanima. Putem ovog servisa tako možete vrlo brzo prijaviti boravište bez potrebe za odlaskom u urede MUP-a.

Naime, usluga je bila onemogućena od početka travnja za sve hrvatske građane upravo zbog pandemije novog koronavirusa kako bi se smanjila eventualna mogućnost manipulacije i zloporabe boravišta. Podsjetimo, u travnju je zbog mjera zaštite od virusa bilo zabranjeno putovati izvan mjesta boravišta, a potom iz županije – bez propusnice. Iz Ministarstva su zaključili kako bi pojedinci mogli putem digitalnih servisa promijeniti boravište i time osigurati propusnice, stoga je logičan korak bio privremena obustava usluge.

Možda sad ipak poželite nabaviti i eOI

Od danas je usluga opet u funkciji, a možete joj pristupiti putem službenih stranica u sustavu e-Građanin. Imajte na umu da za specifično e-uslugu prijave boravišta trebate imati razinu četiri sigurnosne vjerodajnice, odnosno elektroničku osobnu iskaznicu (eOI) ili neki od drugih certifikata (uglavnom od FINA-e).

Kada se prijavite u sustav moći ćete prijaviti boravište, a usluga e-Prijave boravišta omogućuje i davanje suglasnosti stanodavca za prijavu boravišta druge osobe na adresu nekretnine koje je vlasnik/suvlasnik. Što znači da će i vaš stanodavac morati koristiti neke od elektroničkih usluga, ako želite sve obaviti online.

Međutim za one stanodavce koji nemaju mogućnost digitalnog potpisivanja dokumenta, e-usluga će vam omogućiti generiranje i ispis Obrasca suglasnosti stanodavca za prijavu boravišta koji će on onda moći vlastoručno potpisati.

Više informacija o postupku možete pronaći na stranicama MUP-a.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Tvrtke i poslovanje

ROI i ROAS su mrtvi. Sahranite ih.

“ROI je mrtav: sada ga sahranite” glasio je naziv članka koji je ove godine doživio desetljeće postojanja, a koji je podigao (i još uvijek podiže) marketinšku prašinu još od kada je izašao iz uma i pera Tima Amblera iz London Business School.

Što ste propustili

Analiza

“Sličnih hakerskih incidenata bit će još mnogo”

Mjesec dana kibernetičkih prijetnji. Nakon što su krajem lipnja hakeri napali nekoliko web stranica hrvatskih institucija, meta je postala i najveća hrvatska bolnica - zagrebačko Rebro. Nedugo zatim uslijedio je novi sigurnosni incident s HZZO-om, a sve je kulminiralo s hakerskim napadom na zračnu luku Sveti Jeronim u Splitu. Što nas čeka dalje?

Netokracijin Playbook IT industrije

Kako smo Hrvate naučili kupovati online? “Dugo nam je konkurencija bio telefon…”

S ecommerce veteranima i digitalnim stručnjacima razgovaramo o tome kako se razvijao segment online plaćanja i kupovine u Hrvatskoj te kako su određene digitalne prakse i proizvodi utjecali na naše potrošačke navike.

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?