Kakva je veza videoigara i stvarnog svijeta, saznajte u petak u klubu MaMa

Kako su povezani videoigre i ‘stvarni’ svijet, saznajte u petak u klubu MaMa

S ciljem razotkrivanja kako dizajneri vrhunski upravljaju emocijama igrača i stvaraju upečatljiva iskustva, zagrebački kulturni klub MaMa vas ovaj petak, 16. prosinca, vodi u svijet videoigara.

Zašto nas videoigre tako uspješno uvlače u svoj svijet, otkrit će Srđan
Zašto nas videoigre tako uspješno uvlače u svoj svijet, otkrit će Srđan Laterza.

Suvremene videoigre imaju velik utjecaj na živote korisnika. Već desetljećima se istraživači bore s time ima li igranje videoigara više negativnih ili pozitivnih učinaka. Od pojave prve videoigre u sedamdesetima, industrija je stvorila snažne ekonomske sustave, a u međuvremenu su se pojavile i igre koje koriste smislene interakcije kako bi istražile važna društveno-politička pitanja.

S ciljem razotkrivanja kako dizajneri vrhunski upravljaju emocijama igrača i storytellingom stvaraju upečatljiva iskustva, ovaj petak, 16, prosinca, vas u kulturnom klubu MaMa u Preradovićevoj 18 u Zagrebu očekuje predavanje Videoigre i “stvarni” svijet.

Predavanje copywritera koji je radio na aplikaciji Zagreb Be There

Predavanje će s početkom u 20 sati održati Srđan Laterza, copywriter u interaktivnim sadržajima, scenarist i pisac. Srđan je autor game designa Politika emocija koja će se u 2017. održati u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva, a jedan od najpoznatijih projekata u kojima je surađivao, svakako je aplikacija Zagreb Be There za Turističku zajednicu grada Zagreba, koja je nagrađena kao najbolji turistički digitalni proizvod na festivalu Tourism&Strategy u Parizu.

Uz to, Srđan surađuje na razvoju scenarija za dokumentarnu seriju o vezi videoigara i društva pod nazivom 100 života. Inače objavljuje i priče fantastike, ali trenutno je angažiran oko svoje prve igre – riječ je o point and click avanturi Venenum.

Organizacija događanja provodi se u sklopu projekta net.cube koji je financiran sredstvima Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?