U nastavku razgovora s Gergelyjem Oroszom, autorom bloga "The Pragmatic Engineer", otvorili smo temu koja domaće poslodavce puno više brine od dionica kao vida kompenzacije: Plaće.
Dok su prije COVID-19 pandemije neki strani tehnološki poslodavci nudili rad na daljinu (2018. je remote work bio značajan benefit kod rijetkih poslodavaca), većina ih je inzistirala na radu iz ureda smještenih širom svijeta – izvan Hrvatske. Ako ste htjeli raditi za njih, trebali ste se preseliti u, primjerice, zapadnu Europu ili Silicijsku dolinu.
COVID-19 nam je prošle godine nametnuo rad na daljinu, o čemu smo pričali i u sklopu Netokracija Podcasta. Mnogi su stoga bili razumljivo frustrirani, jer se nisu uspjeli snaći u radu na daljinu i nedostajali su im uredski ritam i rituali. No, čak i oni su zadovoljni što im je unatoč svemu tome rad na daljinu povećao konkurentnost na tržištu rada – posebno prema vrlo poželjnim američkim poslodavcima.
Američke tvrtke više cijene inženjere
Rad na daljinu kao uvjet za rad tijekom COVID-19 pandemije omogućio je ne samo hrvatskim poslodavcima iz Zagreba da, primjerice, zapošljavaju iz Osijeka, Splita ili širom Europe, već i američkim tvrtkama da agresivnije krenu zapošljavati na daljinu u Hrvatskoj, što potvrđuje i Gergely:
Remote je olakšao američkim tvrtkama zapošljavanje iz Europe i povećao plaće iskusnim softverskim inženjerima. Europske tvrtke koje ne izdaju dionice ili ne prate povećanje plaća gube svoje ključne ljude. Globalna konkurencija je stigla u Europu i smatram da je ovo prijeko potreban poziv za buđenje europskim tehnološkim tvrtkama. Nije pitanje samo novca: mnoge američke tvrtke cijene inženjere više nego europske tvrtke.
Dok poslodavci u Hrvatskoj smatraju da su plaće za inženjere postale previsoke, čak i za juniore.
Bolje iskoristiti ono što imate
Gergely navodi kako je rad na daljinu izjednačio tržište. Dok je inženjerima u SAD-u i Bay Area teže dobiti iznimno visoke uvjete kakve su mogli prije, prosječna plaća za mnoge inženjere u Europi se značajno povećala:
Poslodavcima koji misle da je tržište skupo: dobrodošli na jako konkurentno tržište. Možete odabrati outsourcing, ali na tržištima poput Ukrajine su cijene porasle 20 do 40 posto u posljednjih godinu dana. Možete odabrati obučavanje ne-tehničara da postanu softverski inženjeri. Radi se o procesu koji traje mjesecima, vidite veliki odljev, a sveukupno ćete platiti mnogo više nego za juniore.
Poslodavci će stoga morati naći nove načine rada i zapošljavanja.
U Hrvatskoj već vidimo da mnoge tradicionalne tvrtke poput telekoma i banaka odustaju od zapošljavanja inženjera koje ne mogu privući i okreću se prema outsourcingu – što u zemlji, što izvan nje. Neki sustavi poput Erste banke odlučili su centralizirati razvoj svojih aplikacija, rezultirajući promjenom s nagrađivane Erste mBanking aplikacije na razočaravajući George. Svima je cilj bolje iskoristiti one inženjere koje mogu zaposliti i ne trošiti resurse uzalud:
Možda ćete morati odlučiti zaposliti manje inženjera, bolje ih iskoristiti… upravo ono što tvrtke iz Silicijske doline rade više od desetljeća. Trebamo imati na umu da je zapošljavanje juniora danas puno lakše nego prije, pod pretpostavkom da ne tražite “jednorog” inženjere.
Savjet za inženjere
Dok poslodavcima nikad nije bilo teže zaposliti inženjere, inženjerima je upravo zbog toga situacija izuzetno povoljna. Zahvaljujući radu na daljinu ne morate se ograničavati na poslove u Hrvatskoj već možete tražiti remote-first tvrtke koje mogu poslovati bilo gdje u svijetu – sve dok zapošljavaju u Hrvatskoj.
Gergely inženjerima savjetuje da iskoriste priliku koja im se stvorila, da tržište softverskih inženjera s određenim iskustvom nije bilo ovako “vruće” unazad 20 godina. Upozorava i da ovakva situacije neće trajati vječno, već da će se s vremenom ponuda inženjera uravnotežiti s povećanom potražnjom: “Odlično je vrijeme za tražiti novu priliku, a ako dobijete ponudu – svakako pregovarajte!”
Članak je dio serijala “Rad na daljinu u doba COVID-a u tehnološkoj industriji” realiziran uz podršku Agencije za elektroničke medije.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.