O čemu se raspravljalo na panelu Principi vlasti za 21. stoljeće?

Poduzetnici, otvoreni podatci javnih tijela su besplatni, a na njima će se moći i zaraditi

Stvaranje centralnog mjesta za informiranje, izravnija komunikacija, otvaranje podataka - to su teme o kojima se raspravljalo na panelu ‘Principi vlasti za 21. stoljeće’.

Za korištenje punog potencijala otvorenih podataka bitno je da seuključe i vlast i javnost.
Za korištenje punog potencijala otvorenih podataka bitno je da se uključe i vlast i javnost.

Na okruglom stolu, koji se održavao u sklopu događaja Code Across, sudjelovali su Tomislav Vračić (načelnik sektora za infrastrukturu Ministarstva uprave), Anamarija Musa (povjerenica za informiranje), Marinko Brkić-Tot (osnivač i CEO, 5W), Igor Vidačak (ravnatelj Ureda Vlade RH za udruge), Dalibor Dvorny (Ured predsjednika Vlade) te Eleanor Stewart (Head of Transparency, Foreign and Commonwealth Office; Government Digital Service, Velika Britanija), a sve je moderirala Netokracijina izvršna urednica Mia Biberović.

Digitalizacijom do aktivnijeg građanstva

Što se uopće događa glede pitanja otvaranja podataka i moderniziranja načina komunikacije vlasti s građanima? Na to se osvrnuo Dalibor Dvorny, objasnivši kako se pokušava se pokušava stvoriti jedinstveno mjesto na kojem će biti dostupne informacije i otvoren izravan komunikacijski kanal:

Cijela vizija slobode informacija i otvorenosti vlade razvija se na nekoliko nivoa. I dalje pokušavamo koordinirati taj proces iz Ureda Predsjednika vlade kao centralnog mjesta. Mnogo novih projekata ide u tom smjeru – sve je više usluga dostupnih u sklopu inicijative e-Građani, na redu su e-Savjetovanja, radi se na centralizaciji informacija, a u procesu se osluškuje i što građani i korisnici žele.

I (još uvijek neobjavljeni) data.gov.hr i sam projekt gov.hr ojačat će poveznicu između države i civilnog društva te doprinijeti većem broju aktivnosti, naglasio je Igor Vidačak, a ta interakcija postat će još jednostavnija uvođenjem e-Savjetovanja, jedinstvenog mjesta na kojem će svi zainteresirani moći sudjelovati u raspravama prilikom donošenja novih zakona i drugih akata.

Priča oko savjetovanja se s godinama prilično razvila. Sam broj savjetovanja koja pokreću državna tijela porastao je za gotovo za 50 posto. Otvoreno je 55 savjetovanja, na koji se javnost priključila sa 17 000 komentara prošle godine. Njih 11,5 tisuća bilo je relevantno te je uzeto u obzir, a trećina je uvažena te je utjecala na zakone koji su se donosili.

Ako sada poželite sudjelovati u raspravi o donošenju određenog akta, potrebno je popuniti poseban obrazac. No, kroz koji tjedan, otvaranjem portala za e-Savjetovanje, taj će proces biti digitaliziran, komentiranje će biti lakše, a povratne informacije o tome jesu li komentari uvaženi moći će se dobiti preko mPretinca.

Država treba dati podatke, poduzetnici ih trebaju iskoristiti

Velik dio podataka dostupan je i sada javnosti, ali ne i otvoren te lako pretraživ – s jedne je strane zakopan na web stranicama različitih agencija, raštrkan po uredima ili tijelima, a s druge nije u “strojno čitljivom” obliku. Jedan veliki korak u njihovom objedinjavanju je pokretanje portala data.gov.hr, po uzoru na američko i britansko centralno mjesto na kojem se prikupljaju otvoreni podatci državnih tijela.

Vlada je najavila otvaranje portala javnosti početkom godine, a Vračić očekuje da će se to dogoditi za nekoliko tjedana.
Vlada je najavila otvaranje portala javnosti početkom godine, a Vračić očekuje da će se to dogoditi za nekoliko tjedana.

Njega bismo trebali vidjeti za nekoliko tjedana, tvrdi Vračić:

Portal sada završavamo i stavljamo neke dodatne funkcionalnosti. Predstavljanje bi trebalo bi biti u sljedećih tjedan ili dva, i to u samoj Vladi koja sponzorira projekt. U međuvremenu iz Digitalnog informacijsko-dokumentacijskog ureda pripremamo setove podataka koji će već po objavi portala biti dostupni – bit će ih sedamdesetak. Platforma je s jedne strane mjesto za učenje, a s druge strane kao centralno mjesto gdje se mogu naći dokumenti u računalno čitljivom obliku. Za daljnji razvoj očekujemo povratnu reakciju korisnika i developera, da kažu što im je potrebno.

Ovu inicijativu Eleanor Stewart je pozdravila i pohvalila izgled portala gov.hr, ali je napomenula i kako se društvo i privatni sektor moraju udružiti da stvore neku vrijednost za društvo iz toga. To je potvrdila i Anamarija Musa, dodavši kako je na javnom sektoru da podatke učini dostupnima, i to u formatima koji su strojno čitljivi, a ne, primjerice, skenovi dokumenata i PDF-ovi, što će biti i zakonska obveza donošenjem novog Zakona o pravu na pristup informacijama. Potom se palica predaje dalje:

Da se iskoristi potencijal vezan uz podatke koje imaju tijela javnog sektora, ne leži na upravi već na društvu. Javni sektor nema ni vremena ni novaca da se time bavi i treba prepustiti privatnom sektoru da s podatcima napravi nešto korisno.

Kako zaraditi na otvorenim podatcima?

Ukratko, na privatnom sektoru je da od dostupnih setova podataka stvori dodanu vrijednost, a ta vrijednost može biti i zarada. Upravo na otvorenim podatcima zarađuje Invest In Croatia – skromno, ali dovoljno za život, kako kaže njen osnivač Marinko Brkić-Tot. Riječ je o platformi koja na jednom mjestu okuplja i jasno organizira podatke koji bi mogli biti potrebni stranim investitorima koji žele uložiti u Hrvatsku. Cilj je organizirati “salatu” podataka u jedan informacijski tok, objašnjava Marinko. Projekt zarađuje na istraživanjima tržišta i tržišnih niša, koristeći iste te podatke, a za klijente rade i optimizaciju poslovanja klijenata preko interneta.

Kriza je otrijeznila tvrtke i paze gdje će uložiti i tu postoji velika prilika za korištenje podataka u komercijalnom smislu. 

Modeli zarade na otvorenim podatcima su pak raznoliki – poanta je dodavanje vrijednosti već dostupnim podatcima, a to je stavljanje istih u kontekst ili njihova organizacija na jednom mjestu. Jedna od opcija je i tzv. data driven journalism – izvještavanje temeljeno na vizualizacijama podataka, što je korisno za promet koji digitalni mediji dobivaju kao i za čitatelje koji dobivaju podatke u formate u kojem su jasni, a ne samo nizovi brojeva u nekoj bazi.

Potencijala svakako ima, no i prostora za napredak, a on se može ostvariti ponajviše u (otvorenoj) suradnji privatnog i javnog sektora, vlasti i građana. A već sutra bismo mogli vidjeti i neke od prvih rezultata civilnog “hakiranja” u sklopu CodeAcross hackathona, na koji se još stignete prijaviti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.