Poduzetnici, otvoreni podatci javnih tijela su besplatni, a na njima će se moći i zaraditi

Na okruglom stolu, koji se održavao u sklopu događaja Code Across, sudjelovali su Tomislav Vračić (načelnik sektora za infrastrukturu Ministarstva uprave), Anamarija Musa (povjerenica za informiranje), Marinko Brkić-Tot (osnivač i CEO, 5W), Igor Vidačak (ravnatelj Ureda Vlade RH za udruge), Dalibor Dvorny (Ured predsjednika Vlade) te Eleanor Stewart (Head of Transparency, Foreign and Commonwealth Office; Government Digital Service, Velika Britanija), a sve je moderirala Netokracijina izvršna urednica Mia Biberović.

Digitalizacijom do aktivnijeg građanstva

Što se uopće događa glede pitanja otvaranja podataka i moderniziranja načina komunikacije vlasti s građanima? Na to se osvrnuo Dalibor Dvorny, objasnivši kako se pokušava se pokušava stvoriti jedinstveno mjesto na kojem će biti dostupne informacije i otvoren izravan komunikacijski kanal:

Cijela vizija slobode informacija i otvorenosti vlade razvija se na nekoliko nivoa. I dalje pokušavamo koordinirati taj proces iz Ureda Predsjednika vlade kao centralnog mjesta. Mnogo novih projekata ide u tom smjeru – sve je više usluga dostupnih u sklopu inicijative e-Građani, na redu su e-Savjetovanja, radi se na centralizaciji informacija, a u procesu se osluškuje i što građani i korisnici žele.

I (još uvijek neobjavljeni) data.gov.hr i sam projekt gov.hr ojačat će poveznicu između države i civilnog društva te doprinijeti većem broju aktivnosti, naglasio je Igor Vidačak, a ta interakcija postat će još jednostavnija uvođenjem e-Savjetovanja, jedinstvenog mjesta na kojem će svi zainteresirani moći sudjelovati u raspravama prilikom donošenja novih zakona i drugih akata.

Priča oko savjetovanja se s godinama prilično razvila. Sam broj savjetovanja koja pokreću državna tijela porastao je za gotovo za 50 posto. Otvoreno je 55 savjetovanja, na koji se javnost priključila sa 17 000 komentara prošle godine. Njih 11,5 tisuća bilo je relevantno te je uzeto u obzir, a trećina je uvažena te je utjecala na zakone koji su se donosili.

Ako sada poželite sudjelovati u raspravi o donošenju određenog akta, potrebno je popuniti poseban obrazac. No, kroz koji tjedan, otvaranjem portala za e-Savjetovanje, taj će proces biti digitaliziran, komentiranje će biti lakše, a povratne informacije o tome jesu li komentari uvaženi moći će se dobiti preko mPretinca.

Država treba dati podatke, poduzetnici ih trebaju iskoristiti

Velik dio podataka dostupan je i sada javnosti, ali ne i otvoren te lako pretraživ – s jedne je strane zakopan na web stranicama različitih agencija, raštrkan po uredima ili tijelima, a s druge nije u “strojno čitljivom” obliku. Jedan veliki korak u njihovom objedinjavanju je pokretanje portala data.gov.hr, po uzoru na američko i britansko centralno mjesto na kojem se prikupljaju otvoreni podatci državnih tijela.

Njega bismo trebali vidjeti za nekoliko tjedana, tvrdi Vračić:

Portal sada završavamo i stavljamo neke dodatne funkcionalnosti. Predstavljanje bi trebalo bi biti u sljedećih tjedan ili dva, i to u samoj Vladi koja sponzorira projekt. U međuvremenu iz Digitalnog informacijsko-dokumentacijskog ureda pripremamo setove podataka koji će već po objavi portala biti dostupni – bit će ih sedamdesetak. Platforma je s jedne strane mjesto za učenje, a s druge strane kao centralno mjesto gdje se mogu naći dokumenti u računalno čitljivom obliku. Za daljnji razvoj očekujemo povratnu reakciju korisnika i developera, da kažu što im je potrebno.

Ovu inicijativu Eleanor Stewart je pozdravila i pohvalila izgled portala gov.hr, ali je napomenula i kako se društvo i privatni sektor moraju udružiti da stvore neku vrijednost za društvo iz toga. To je potvrdila i Anamarija Musa, dodavši kako je na javnom sektoru da podatke učini dostupnima, i to u formatima koji su strojno čitljivi, a ne, primjerice, skenovi dokumenata i PDF-ovi, što će biti i zakonska obveza donošenjem novog Zakona o pravu na pristup informacijama. Potom se palica predaje dalje:

Da se iskoristi potencijal vezan uz podatke koje imaju tijela javnog sektora, ne leži na upravi već na društvu. Javni sektor nema ni vremena ni novaca da se time bavi i treba prepustiti privatnom sektoru da s podatcima napravi nešto korisno.

Kako zaraditi na otvorenim podatcima?

Ukratko, na privatnom sektoru je da od dostupnih setova podataka stvori dodanu vrijednost, a ta vrijednost može biti i zarada. Upravo na otvorenim podatcima zarađuje Invest In Croatia – skromno, ali dovoljno za život, kako kaže njen osnivač Marinko Brkić-Tot. Riječ je o platformi koja na jednom mjestu okuplja i jasno organizira podatke koji bi mogli biti potrebni stranim investitorima koji žele uložiti u Hrvatsku. Cilj je organizirati “salatu” podataka u jedan informacijski tok, objašnjava Marinko. Projekt zarađuje na istraživanjima tržišta i tržišnih niša, koristeći iste te podatke, a za klijente rade i optimizaciju poslovanja klijenata preko interneta.

Kriza je otrijeznila tvrtke i paze gdje će uložiti i tu postoji velika prilika za korištenje podataka u komercijalnom smislu. 

Modeli zarade na otvorenim podatcima su pak raznoliki – poanta je dodavanje vrijednosti već dostupnim podatcima, a to je stavljanje istih u kontekst ili njihova organizacija na jednom mjestu. Jedna od opcija je i tzv. data driven journalism – izvještavanje temeljeno na vizualizacijama podataka, što je korisno za promet koji digitalni mediji dobivaju kao i za čitatelje koji dobivaju podatke u formate u kojem su jasni, a ne samo nizovi brojeva u nekoj bazi.

Potencijala svakako ima, no i prostora za napredak, a on se može ostvariti ponajviše u (otvorenoj) suradnji privatnog i javnog sektora, vlasti i građana. A već sutra bismo mogli vidjeti i neke od prvih rezultata civilnog “hakiranja” u sklopu CodeAcross hackathona, na koji se još stignete prijaviti.