Razgovor s Code for Croatia

Što za građane, a posebno developere, znače data.gov.hr i otvoreni javni podatci?

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Početkom 2015., prema najavama Vlade, konačno bi se trebali otvoriti podatci javnih tijela putem portala data.gov.hr. Što to u praksi znači? Da će se povećati transparentnost javnih službi, da će uvid u njihove podatke biti jednostavniji i da će se konačno moći kreirati korisne aplikacije poput onih koje će nam reći kad dolazi idući tramvaj, daju uvid u proračune lokalne samouprave ili u to gdje je sve obavljena sanitarna inspekcija… Otvoreni podatci daju nam otvorene ruke za maštu – a “samo” sve treba provesti u djelo.

Prije desetak dana Vlada je na svojoj Facebook stranici najavila otvaranje podataka javnih tijela početkom iduće godine.

Prije desetak dana Vlada je na svojoj Facebook stranici najavila otvaranje podataka javnih tijela početkom iduće godine.

Otvorenost je trend, svakog dana vidimo sve više platformi putem kojih njeni članovi mogu otvoreno dijeliti informacije. Većini vas je poznat GitHub, mjesto na kojemu se može podijeliti izvorni kod aplikacija za slobodnu razmjenu, ali možda vam je manje poznat WikiHouse, mjesto gdje možete preuzeti predložak za kuću i graditi ju po njemu. No, ovdje je u fokusu vlast, za koju (utopijski?) želimo da bude otvorena i transparentna, a uz data.gov.hr (u ovom trenutku nećete pronaći ništa na poveznici), ako bude zaživio na način na koji se očekuje, to bi se i moglo barem donekle realizirati i kod nas. Otvoreni podatci znače da bi podatci tijela vlasti trebali biti slobodno dostupni, bez nametnutih ograničenja, uz slobodnu ponovnu uporabu kako to javnost želi, objašnjavaju iz ekspertne skupine Kodiraj za Hrvatsku (Code for Croatia), koja pozdravlja inicijativu Vlade za otvaranjem podataka. Za razliku od portala gov.hr, koji je samo napravljen po uzoru na gov.uk, ovdje bi se trebao direktno koristiti otvoreni kod britanskog data.gov.uk, koji je, nimalo iznenađujuće, dostupan na već spomenutom GitHubu. I ne, ovdje “kopiranje” nije loša stvar jer je kod namjerno otvoren i dostupan, čime se značajno štede sredstva i koristi se praksa koja već dokazano funkcionira:

Natječaj za data.gov.hr dobila je hrvatska tvrtka OMEGA Software d.o.o. uz naputak da koristi isključivo otvoreni kod britanskog data.gov.uk dostupnog na GitHubu, a baziran na CKAN platformi. Ovo će biti čistokrvni otvoreni kod pa se možda time i iskupe za gov.hr :)

Podsjetimo, upravo je jedna od glavnih zamjerki na Vladin centralni portal gov.hr bila “neotvorenost”, odnosno nekorištenje open-source rješenja, na što smo dobili odgovor od same Vlade da to nije niti bilo obećano. No, nakon puštanja portala u rad vidjeli smo da to nije jedini problem – tu je i smanjena uporabivost, posebno kod iznimno važnog dijela za građane, servisa e-Građani, čije korištenje nisu olakšale komplicirane upute, pa je tako nastala i inicijativa za njihovim pojednostavljivanjem.

Transparentnost, i više od toga!

Primjer korištenja otvorenih podataka javnih tijela vlasti - karta kriminala.

Primjer korištenja otvorenih podataka javnih tijela vlasti – karta kriminala u Queenslandu.

No, priča s data.gov.hr trebala bi ipak biti drugačija. Na događaju održanom početkom godine, Više od transparentnosti, govorilo se upravo o problemu nedostupnosti podataka i prednostima njihove otvorenosti. Argumenti za otvorenost su neoborivi – države koje imaju otvorene podatke o financijama u pravilu imaju i manji dug i deficit, što bi nama itekako dobro došlo. Uz jasno prikazane podatke građani sami mogu raditi analize i imaju argumente da pozovu državu na odgovornost, čime se smanjuje mogućnost manipulacije i korupcije. Istodobno, raste povjerenje u vlast i poboljšava se komunikacija, jer podatci nisu raštrkani po mnoštvu internetskih mjesta i u različitim formatima. Može li jedan portal imati isti učinak u Hrvatskoj koju tište toliki problemi? Poslušajmo kako to rade Britanci:

Vlada Velike Britanije objavljuje otvorene podatke ne bi li pomogla javnosti da shvati što to zapravo radi. Neki od tih podataka već su dostupni od ranije, ali sa središnjim podatkovnim portalom ti su podatci objedinjeni na jednom mjestu u lako pretraživom obliku. Omogućujući brzi pristup informacijama ubrzao se proces donošenja odluka. Te podatke ne koriste samo građani, već i lokalne samouprave koje sada s pristupom tim sirovim podatcima mogu pružiti kvalitetnije aplikacije i usluge svojim građanima te bolje istražiti učinkovitost prilikom promjena zakona.

Koji su zakonski okviri?

Gdje je onaj autobus?

Gdje je onaj autobus? Hampton Reads Transit nudi informacije o tome u stvarnom vremenu, na mobilnim telefonima.

Nedavno je održan i Okrugli stol o ponovnoj uporabi informacija, na kojemu se iznijela činjenica kako su u Europskoj uniji informacije javnog sektora potaknule poduzetničke, ali i nekomercijalne aktivnosti, poput znanstveno-istraživačke djelatnosti, nadzora nad djelatnošću javnog sektora, s društveno-gospodarskim potencijalom.

Izraz ‘informacije javnog sektora’ odnosi se na podatke koje tijela javne vlasti prikupljaju u okviru svog djelokruga, kao što su gospodarsko-financijski podatci, podatci iz pravosuđa, prostorno-geografske informacije, statističke informacije, različiti registri i baze podataka, a koji imaju potencijal za ponovnu upotrebu u svrhu razvijanja novih proizvoda i usluga (npr. navigacijski sustavi, prometne aplikacije, vremenske prognoze, financijske usluge, znanstvena i druga istraživanja i slično).

Inicijativa u sklopu Europske unije, koja se odnosi na razvoj informacijskog društva i digitalne agende, donijela nam je i zakonodavne okvire za ponovnu uporabu informacija javnog sektora (Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i njezine izmjene 2013/37/EU). Također, razvijene su i inicijative usmjerene prema izradi središnjih portala namijenjenih pristupu javnim informacijama u državama članicama, s namjerom povezivanja u paneuropske portale. Što se događa u ovome trenutku? Izmijenjena i dopunjena Direktiva je u procesu transpozicije zakonodavstva članica EU, a konačni rok za potpunu transpoziciju je 18. srpnja 2015. godine. Cijeli proces nadzire Europska komisija, a u slučaju kršenja prava EU određene su i pravne posljedice.

U Hrvatskoj se trenutno provode dvije glavne aktivnosti vezane uz informacije javnog sektora – transpozicija Direktive (unutar Zakona o pravu na pristup informacijama), kao i omogućavanje uvjeta za ponovnu uporabu informacija izradom središnjeg državnog portala i portala za otvorene podatke. Treba napomenuti kako mnoga tijela na svojim internetskim stranicama već objavljuju svoje baze podataka te ih time čine dostupnim za ponovnu uporabu.

Međutim, portal data.gov.hr okupit će tijela javne vlasti da objave informacije koje prikupljaju i obrađuju u svom svakodnevnom radu na jednom mjestu. Neće više biti pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama i dugotrajne procedure dolaska do njih. I ono što je najvažnije – sve će biti lako pretraživo i otvoreno za ponovno korištenje.

Kako političari prikupljaju novac za svoju kampanju? Građani Oaklanda to znaju.

Kako političari prikupljaju novac za svoju kampanju? Građani Oaklanda to lako mogu provjeriti.

Što to znači za građane? Većini to izravno ništa ne znači, kažu iz Code for Croatia, no nekima će te informacije pomoći – tvrtkama u svakodnevnom poslu, studentima za detaljnije analize, developerima da od tih podataka naprave nešto predivno.

Kako otvoreni podatci izgledaju u praksi?

A za inspiraciju donosimo i nekoliko primjera:

Kako izgleda budžet philadelphijskog školskog budžeta?

Kako izgleda budžet philadelphijskog školskog budžeta?

Imali smo priliku vidjeti i odličnu hrvatsku aplikaciju ZETCheck koja, nažalost, nije bila temeljena na otvorenim podatcima te je iz toga razloga izvor podataka bio ugašen. Nadamo se da će javni gradski prijevoznici uvidjeti dobrobiti otvaranja podataka o svom javnom prijevozu u realnom vremenu gdje će studenti i developeri, poput onih koji su napravili aplikaciju ZETCheck, moći pokazati svoje znanje i učiniti dobro za svoju zajednicu. Jedan takav primjer aplikacije, temeljen na otvorenim podatcima, je Hampton Reads Transit, koji je dao otvorene podatke u realnom vremenu programerima koji su napravili aplikaciju HRT Bus Finder. Ne bi li svaki građanin grad Zagreba ili kojeg drugog grada želio pristup ovakvim podatcima u realnom vremenu?

Hackathoni!

A kako bi se potaknulo kreiranje sličnih rješenja, dobro bi došle i promocije kao što su – hackathoni. Prvi od njih mogao bi se održati u sklopu događaja CodeAcross Hrvatska, koji je u fazi inicijalnog planiranja. CodeAcross događaji internacionalno će se održavati od 20. do 22. veljače, a ako do tada zaživi data.gov.hr, već bismo u drugom mjesecu mogli vidjeti prve aplikacije temeljene na otvorenim podatcima tijela javnih vlasti. A kako bi se prepoznalo koji su setovi podataka od tijela potrebni, Ministarstvo uprave, koje je i zaduženo za ovaj projekt, planira održavati javna savjetovanja sa svim zainteresiranima svakih šest mjeseci.

Što kaže sanitarna inspekcija o vašem omiljenom kafiću?

Što kaže sanitarna inspekcija o vašem omiljenom kafiću?

No nećemo se veseliti svemu prerano, jer nam je već navika da budemo skeptični prema dugo i predugo najavljivanim projektima. Portal prvo treba zaživjeti, a potom ćemo vidjeti koji će setovi podataka na njemu biti dostupni, barem u početku. A tek se onda može razmišljati o tome hoćemo li konačno na našim pametnim telefonima moći, uz pomoć atratktivnog vizualnog prikaza, prepoznati “interesantne” stavke u proračunu upravo naše gradske četvrti, vidjeti kako je upravo naš omiljeni restoran prošao kod sanitarne inspekcije ili doznati gdje je zapeo onaj tramvaj. Jer ako je i nešto postavljeno na internetska mjesta, ne znači da je i lako dostupno, posebno ako je teško do podataka doći ili se nalaze u zatvorenim formatima. Javni podatci trebaju biti i javno dostupni i lako pretraživi i omogućeni za ponovno korištenje, u bilo kojem trenutku – i onako kako mi najviše volimo, na pametnim telefonima, tabletima, računalima…