Putujte s Teslom na umu i po regiji: Srbija, Mađarska, Češka…

Nikola Tesla je Srbiju posjetio samo jednom, 1. srpnja 1892. godine. Primio ga je srbijanski kralj Aleksandar I Obrenović, a razgovarao je i s ministrom prosvjete Androm Mitrovićem. U tadašnjoj prijestolnici proveo je dan i pol. No, naši susjedi su mu posvetili muzej, po njemu nazvali najveću zračnu luku u Srbiji i osmislili turističke rute više-manje povezane s njim. Pa, krenimo redom.

Muzej Nikole Tesle

U Muzeju Nikole Tesle (Krunska ulica 51, Beograd, Srbija) javnost od 1955. godine može vidjeti ostavštinu velikog znanstvenika koja je poslije Drugog svjetskog rata iz Sjedinjenih Država brodom dopremljena do Rijeke pa potom vlakom do glavnog grada Jugoslavije.

Muzej čuva brojne predmete koji su pripadali Tesli, uključujući i više od tisuću fotografija, prepisku, patente, crteže… Ukupno više od 160 tisuća dokumenata, više od dvije tisuće knjiga i časopisa, više od tisuću planova i nacrta. Tu su i modeli uređaja izrađeni po Teslinim nacrtima, njegovi prvi indukcijski motori, maketa hidroelektrane, generatori i transformatori, kao i jaje koje je zadivilo posjetitelje Svjetske izložbe u Chicagu 1893. godine.

U sklopu Muzeja Nikole Tesle je i brončano poprsje, rad slavnog kipara Ivana Meštrovića, inače dobrog Teslinog prijatelja. Odljeve istog poprsja naći ćete u Tehničkom muzeju u Beču, kao i u Muzeju Like u Gospiću.

Muzej je otvoren od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati. Ulaznica za razgledavanje s vodičem košta 250 dinara. Za skupine veće od deset posjetitelja i studente – 150 dinara. Želite li razgledavanje uz vodiča na engleskom jeziku, to će vas koštati 500 dinara, odnosno 300 po glavi ako vas je više od deset. Djeca mlađa od sedam godina ne plaćaju ulaz.

Ne morate do slapova Niagare

Beogradska zračna luka ime Nikole Tesle nosi od 2006. godine. U njoj ćete naći tri i po metra visok brončani spomenik, postavljen povodom 150. godišnjice njegovog rođenja, kojeg je izradila Drinka Radovanović.

Kad smo već kod spomen obilježja, ne morate potegnuti do SAD-a kako bi vidjeli spomenik postavljen pored slapova Niagare. Ispred zgrade Elektrotehničkog fakulteta (Bulevar kralja Aleksandra 73, Beograd, Srbija, Beograd, Srbija) nalazi se identičan spomenik, rad Frana Kršinića iz 1956.

Na zgradi rektorata Sveučilišta u Beogradu (Studentski trg 1, Beograd, Srbija) je spomen-ploča u znak sjećanja na govor kojeg je održao 2. lipnja 1892. A u Novom Sadu, ispred Fakulteta tehničkih znanosti (Trg Dositeja Obradovića 6, Novi Sad, Srbija), od 2006. stoji djelo Vladimira Jokanovića koje je jedini spomenik u tom gradu na otvorenom prostoru.

Spomenuli smo turističku rutu, zar ne? Tesla Ways će vas provesti lokacijama koje je Tesla posjetio tijekom tog kratkotrajnog boravka Beogradu, kao i znamenitostima u Srbiji povezanima s njegovim otkrićima, poput hidroelektrana u Bajinoj Bašti i Užicama. Usput ćete vidjeti i štošta što s Teslom ima tek rubno veze, no takav je turizam.

A Češka?

Najveći spomenik Nikoli Tesli na svijetu nalazi se u Pragu (Ulice Nikoly Tesly, Dejvice, Prag 6, Češka) od 6. rujna 2014. Djelo češkog kipara Stefana Milkova i arhitekta Jiříja Trojana dugo je šest i visoko tri metra. Brončani spomenik prikazuje stilizirano električno pražnjenje.

U glavni grad Češke Tesla je stigao 1880., prekasno kako bi iste godine mogao upisati znamenito Karlovo sveučilište. Sve i da je stigao na vrijeme, ne bi ga primili jer nije znao češki, niti je učio grčki. Ipak, pohađao je predavanja nekih godinu dana. Živio je na adresi Ulice 13 Smeckah i većinu vremena provodio u knjižnici Klementinum i kavani Narodni Kavarna (Ulice Vodickova).

Budimpešta, Pariz, Graz, Maribor… I natrag u Gospić

Već iduće godine dolazi u Budimpeštu, nadajući se zaposlenju u telefonskoj centrali. No, kako nije bila dovršena zaposlio se u Središnjem telegrafskom uredu. Kad je centrala dovršena i otvorena, Tesla je dobio posao glavnog električara.

Priča kaže kako je, ponijet stihovima Johanna Wolfganga von Goethea, skicu za indukcijski motor počeo iscrtavati štapom upravo u parku Varosliget u Budimpešti u veljači 1882.

U ožujku iste godine već je u Parizu, gdje je, između ostalog, instalirao rasvjetu u Pariškoj operi, da bi u ljeto 1883. u Strasbourgu izradio i demonstrirao svoj dvofazni indukcijski motor.

Tesla je također pohađao Realschule u Karlstadtu (danas se ta škola zove Johann-Rudolph-Glauber Realschule Karlstadt) i Visoku politehničku školu u Grazu. Iako je redovno bio na svim predavanjima i imao odlične ocjene, nakon dvije godine mu je ponestalo novca pa je bio prisiljen prekinuti školovanje.

Tijekom 1878. bio je u Mariboru, radeći za lokalnu tvrtku i provodeći – navodno – prilično vremena kockajući. Deportiran je jer nije imao dozvolu za boravak, pa su ga vlasti vratile u Gospić. Na žalost, u Grazu, Karlstadtu i Mariboru nismo našli ništa spomena vrijedno vezano uz Teslu na što bismo vas mogli uputiti pa ih navodimo tek kao zanimljivost.

No, u idućem nastavku bavit ćemo se razdobljem tijekom kojeg je Tesla boravio u Sjedinjenim Državama, kao i tvrtkama izraslim na njegovim izumima.

Do tada, bacite oko i na prvi dio vodiča!

Putovanje Teslinim stopama i vama može biti nadohvat ruke uz OTP banku, koja u blagdanskim danima donosi posebnu ponudu gotovinskih kredita.