Žene koje razvijaju igre u Nanobitu: Što rade Junior programerka, illustratorica i dizajnerica sadržaja

Žene koje razvijaju igre u Nanobitu: Što rade Junior programerka, illustratorica i dizajnerica sadržaja

Počeci karijere uvijek su teški, ali i na neki način romantični, pogotovo kada krećete u jednu od najzanimljivijih industrija na svijetu. Kako to izgleda za tri mlade nade Nanobita?

Kako biste uspješno razvili igru treba vam i dobar tim – a kako biste bili jedan od najboljih studija u svom žanru na svijetu treba vam izuzetan tim. Srećom, Nanobitovi programeri, dizajneri sadržaja i umjetnici upravo su takvi, a danas imam priliku razgovarati s tri mlade Nanobitove zaposlenice iz upravo ovih područja.

Dizajnerica sadržaja Korina Winter, umjetnica Lea Boševski i programerka Andreja Vodopija nisu vrlo dugo u ovom poslu, i skupa imaju otprilike pet godina iskustva. Upravo zbog toga najbolje mogu govoriti o prilagodbama i izazovima s kojima se susreću mladi zaposlenici u industriji casual igara.

Kemijska tehničarka, umjetnica i FERovka

Lea je svoju vještinu brusila dugo vremena, a kaže kako je za njezine prve “prave” korake u razvoju igara zaslužan prijatelj koji ju je uveo u ovaj svijet dok je radio na svojoj igri. Lea kaže kako je tada počela raditi bilo koji posao koji je mogla dobiti samo kako bi što je moguće više popunila portfolio, a završila je Fotografski dizajn u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna i tečaj digitalnog crtanja u Machina game dev akademiji.

Bavi se ilustriranjem vizualnog sadržaja pomoću opisa i informacija koje dobije od voditelja tima i od strane content tima. Njezine su zadaće kreiranje asseta u igri, likova, pozadina i slično.

Andreja je u Nanobitu od srpnja prošle godine, kada je u tvrtku došla u sklopu ljetne prakse gdje je radila na igri s još troje kolega. Danas se bavi razvojem igara, a inače je FER-ovka.

Programerski tim u kojem radi Andreja tijesno surađuje sa analitikom i content timom. Nanobit

Korina mi kaže da, kada se zaposlila u Nanobitu prije dvije godine nije imala iskustva u industriji igara, i priznaje da nije znala što stoji iza razvoja jedne mobilne igre. “Da me je netko tada pitao gdje se vidim kroz neko vrijeme, teško da bi moj odgovor bio u industriji igara” – dodaje mi Korina. No, nakon što je odlučila javiti se na oglas otkrila je talent u dizajnu sadržaja za Nanobitove igre. Po struci je kemijski tehničar, a ističe kako to dokazuje da u ovome poslu zaista nije važno institucionalno obrazovanje, već želja za usavršavanjem i rad na sebi.

Korina je danas na poziciji dizajnera sadržaja, odnosno osobe koja se brine o tome kako izgledaju sadržaji u samoj igri. Ona je tako zadužena za pronalaženje referenci odjeće, likova i scena, slaganje likova i odjeće, i organizacije scena koje će se koristiti u pričama. Osim toga, nekoliko članova content tima surađuje i na stvaranju sadržaja za društvene mreže.

Teško je pogoditi “zlatnu sredinu”

Najveći izazovi kod rada u gaming industriji za moje sugovornice su različiti, kao što su i različiti opisi njihovih poslova. Lea tako kaže kako se često podcjenjuju tehničke i planske potrebe kod obavljanja zadataka jednog ilustratora, ali srećom, u Nanobitu je Lea vrlo zadovoljna:

Moja pozicija ilustratora u Nanobitu mi daje priliku da radim na većem broju aktualnih projekata te dizajnima za potencijalne nove projekte. Pruža mi dinamičan i motivirajući način rada te odličan tim, osjećaj zajednice i potpore od kolega. Jako volim učiti i isprobavati nove stvari te sam u proteklih godinu dana napredovala i naučila više i brže nego što sam očekivala.

U Korininom poslu najveći izazovi leže u stvaranju sadržaja koji će se svidjeti većem broju ljudi:

Ako to ne odradimo dobro, priča koja sama po sebi ima puno potencijala može loše “performati” jer igrač jednostavno nije imao ponuđenu opciju koja bi mu se dovoljno svidjela da nastavi dalje igrati.

Stvarati grafičke elemente i ilustracije za igre možda je i lakše iz Hrvatske jer konkurencija nije tolika. Nanobit

Većinski ženski timovi su prednost za Nanobit

U svijetu danas ima mnogo više igračica svih vrsta igara nego igrača, iako za igre uvijek imamo dojam kao da su “muški hobi”. Ovo nikako nije istinito, a u Nanobitu danas imamo gotovo 50% žena koje stvaraju igre koje i igra velik broj žena. Korina mi kaže kako su žene u Nanobitu zaista zastupljene na svim razinama, o čemu zapravo dovoljno govori i ovaj tekst.

Velik postotak žena pridonosi i boljoj atmosferi unutar tvrtke, dodaje Lea, a Andreja priznaje kako joj je danas, kada radi u Nanobitu, vrlo teško zamisliti okruženje u kojoj bi omjer muškaraca i žena bio drugačiji. “Ovo mi se čini idealnim”, dodaje.

Zanimljivo je i kako neki timovi u Nanobitu imaju zaista impresivan postotak žena, neki timovi imaju i više od 70 posto zaposlenih žena, a Lea ističe prednosti:

Iz perspektive osobe koja radi u jednom od takvih timova mogu reći da je prednost, s obzirom da su naše igre većinski orijentirane prema ženskoj publici, što takav tim
omogućuje razvoj igre te art stila i njegovog sadržaja koji je više usklađen sa željama i interesima žena.

S time se slaže i Korina. Raditi igre koje većinom igraju žene je lakše ako ste žena, a moje sugovornice ističu kako baš u tome što su neki odjeli 100% ženski leže i velike prednosti za Nanobit.

Mi u contentu smo same cure i u editorialu su također same cure. Oba tima se bave stvaranjem sadržaja, koji mora imati neku vrijednost za korisnike. Budući da su korisnici u velikom broju žene, mislim da je ženama jednostavnije prepoznati potrebe publike i stvoriti kvalitetan sadržaj. Naravno, ne mislim da tu jednako uspješni ne bi mogli biti i muškarci, ali neki trendovi koje mi pratimo i kojima nas kao žene “bombardiraju“ dobro dođu na ovakvim poslovima.

Andreja se slaže, ali dodaje kako ovo ne mora uvijek biti slučaj – postoji mnogo uspješnih sadržaja, ne nužno u game dev području, koje su napisali muškarci, a namijenjeni su ženama. 

Nemojte se bojati “povući za rukav”

Korina je dio kreativnog tima za sadržaj. Nanobit

Iako je gaming industrija u globalu i dalje većinski “muški posao”, moram naglasiti da su moje sugovornice uspješne u svom poslu, usprkos tome da neke od njih nisu imale u planu raditi u industriji igara. Lea kaže kako se danas u Hrvatskoj zapravo i lakše probiti nego u svijetu gdje je konkurencija, pogotovo kada se radi o ilustratorima – nevjerojatno velika. Savjetuje mladim umjetnicama da što je moguće više rade na svom portfelju radova, jer upravo oni pokazuju vašu vještinu i umjetnost:

Način na koji sastavljate svoj portfolio je isto tako od velike važnosti. Naime, stvaranje game arta nije isto kao i crtanje samo za sebe. Portfolio također treba pokazati da razumijete specifičan pristup koji game art zahtjeva. Prikazivanje procesa kako ste došli do određenog dizajna i sl.

Osim toga, vrlo je važno upoznavati se s ljudima iz industrije i naučiti kako dobro komunicirati i prihvatiti kritiku kada do nje dođe. Lea ističe i kako zaista trebate biti fleksibilni, iako je dobro razviti i vlastiti stil crtanja koji je jedinstven za vas:

Iako uloge ilustratora često ovise o veličini studija, morate biti spremni prilagoditi se raznim funkcijama. Postoji širok raspon među specijalizacijama unutar game arta kao što su character artist, concept artist, UI, enviroment i sl. Time treba razmisliti u kakvoj tvrtki želite raditi. U malim tvrtkama će te vrlo vjerojatno imati veće odgovornosti i veći raspon zadataka dok u većim tvrtkama ćete raditi u većim timovima u određenim radnim ulogama.

Specijalizirajte se u grani koja vas zanima

Za kraj, moje sugovornice preporučuju svima odlazak na neki tečaj, i potražiti specijalizaciju u grani koja vas zanima, bila ona sadržaj, crtanje ili programiranje.

Samostalne edukacije često znaju biti preširoke i nestrukturirane. Kada je riječ o crtanju, Lea preporučuje praćenje onih umjetnika koji vam se sviđaju, sudjelovanje na radionicama i raznim natjecanjima poput Character Design Challenge i Schoolisam.

Iako su moje današnje sugovornice mlade, pred njima je, kao i pred čitavim Nanobitom, svjetla budućnost – a ako su vas njihove priče zainteresirale možda i vas čeka karijera u ovoj domaćoj tvrtki!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Hrvoje Ravlić

    Hrvoje Ravlić

    29. 03. 2021. u 2:40 pm Odgovori

    Samo naprijed (evo savjet jedan op.a.) Pronađite Bušičku poznatu znanstvenicu i developericu i dovršite njezinu igru sigurno jest megahit, hvala unaprijed Vaš Dev’s <3 🙂 ;P

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Svima nedostaje timskog druženja. Dok mjere ne popuste… Možete li na team building – online?

Kao i mnoge druge, pandemija novog koronavirusa paralizirala je industriju koja živi od organizacije team buildinga uživo. Nije bilo jednostavno osmisliti nove niti prebaciti postojeće programe online, ali ponuda je raznovrsnija no što smo očekivali!

Društvene mreže

Koga zvati u pomoć kad vam netko “hakira” Facebook stranicu ili Instagram profil?

Jeste li se ikada susreli sa situacijom u kojoj neki brend organizira nagradni natječaj, na koji se “nakače” prevaranti ne bi li došli do podataka korisnika koji žele do nagrade?

Startupi i poslovanje

Future of Work: “Ako samo 10% ljudi nastavi raditi na daljinu ovaj “COVID remote” eksperiment bit će uspješan”

Drugi dan Future of Work konferencije saznali smo zanimljive prakse koje su različitim tvrtkama pomogle u prilagodbi radu na daljinu, a čuli smo i sjajnu panel raspravu menadžera i osnivača IT tvrtki o njihovim liderskim iskustvima u "novom normalnom".

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Otkrivamo dokument u kojemu Rimac i europski jednorozi pozivaju EU i Hrvatsku da smanje birokraciju i potaknu “deep tech”

Osnivači najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki, od Bitpande, HotJara i UiPatha do Booking.com i Rimac automobila pozvale su EU, ali i Hrvatsku na smanjenje birokracije i poticanje inovacija kroz konkretan prijedlog: Next Innovation EU.

Startupi i poslovanje

“Bečka (startup) škola” za hrvatske gradove: Podrška digitalizaciji i inovacijama bitna je zbog – građana!

Zajedničkim snagama imamo šanse dostići Baltik... kaže moja sugovornica i organizatorica najvećeg startup i inovacijskog festivala u regiji. Što hrvatski gradovi mogu naučiti od Beča kad je u pitanju podrška startupima?