Odnos između fintecha i regulatora nije jednostavan i vjerojatno još neko vrijeme neće biti, ali zanimljivo je čuti kako hrvatske fintech tvrtke zapravo imaju povlaštenu poziciju u Hrvatskoj.
Rast popularnosti digitalnih banaka, sve veći broj plaćanja digitalnim novčanicima, nagli pad kripto tržišta, priče o digitalnim identitetima i valutama centralnih banaka, teme su koje nemilosrdno diktiraju našu svakodnevicu, no istovremeno ostavljaju brojna neodgovorena pitanja.
Zato je tim stručnjaka hrvatske fintech scene odlučio organizirati Money Motion – ne bi li omogućili regionalnim profesionalcima i entuzijastima jedinstvenu priliku za razgovor s globalnim stručnjacima, razmjenu iskustava i znanja te stvaranje relevantnih poslovnih odnosa.
Našu pozornost privukao je panel o regulaciji fintecha u Hrvatskoj što inače nije baš najjednostavnija stvar za provesti.
Kako bi bolje saznali aktualno stanje regulacije fintecha u Hrvatskoj, svoja mišljenja su dali Linardo Martinčević, savjetnik u Uredu guvernera i fintech koordinator u HNB-u; Filip Šaravanja, Head of Digital Assets u AirCashu; Tomislav Gračan, član uprave Zagrebačke burze i Anamarija Staničić, Head Of Policy and International Cooperation Division u HANFA-i. Raspravu je moderirao Goran Abramović, CEO Aplauza.

Tko preuzima veći rizik? Regulatori ili fintech tvrtke?
Lionardo za početak objašnjava da je funkcija HNB-a suočavanje s rizikom. Kada pogledamo sami financijski sustav i banke, HNB je krajnji preuzimač rizika u slučaju ako nešto pođe po krivu u nekoj kompaniji.
Zbog toga nekada industrija zna reći: “Zašto nam ne dopuštate da inoviramo?”, ali mi zapravo dopuštamo inovaciju. Zato smo pokrenuli HNB inovacijski hub. Želimo da kompanije dođu kod nas kako bi im pomogli da izgrade svoju tvrtku.
Goran napominje da osnivači tvrtki preuzimaju također rizik jer se ipak radi o njihovom privatnom novcu kojeg su uložili u svoju ideju. Lionardo na to zaključuje da veća odgovornost stoji na HNB-u jer se on brine o novcu svih građana Hrvatske.
“Regulatori u Europi su u čudnoj poziciji jer nisu otok, već dio puno većeg tržišta.”
Kada govorimo o građenju ekosustava u Hrvatskoj, koje inače ima svoje probleme, Filip smatra da izvor tog problema nisu regulatori, već legacy core banking sustavi, ili drugim riječima, desetljećima stare platforme koje pružaju temeljne funkcije kao što su otvaranje računa, postavljanje računa, obrada transakcija, obrada depozita, obrada kredita.
Uz to, nacionalni regulatori se nalaze u nezahvalnoj poziciji kada govorimo poticanju inovacija:
Regulatori u Europi su u čudnoj poziciji jer nisu otok, već dio puno većeg tržišta. Stručnjaci govore kako imamo regulatornu arbitražu (praksa u kojoj tvrtke kapitaliziraju na rupama u regulatornim sustavima kako bi zaobišle nepovoljne propise), ali mislim kako smo zapravo dobili “tržište za regulatore”.
Ako je regulator prestrog, onda regulator neće imati tržište koje može regulirati jer uvijek možeš odabrati drugog regulatora ako želiš inovirati. Poslovni subjekti će se preseliti u drugu državu i ponuditi iste usluge građanima koje bi neke druge središnje banke pokušale zabraniti.
Nastavno na to, Filip bi volio vidjeti više javnih rasprava između regulatora i tvrtki. S time se složio i Tomislav koji smatra kako bi tvrtke trebali prići regulatorima i iskreno im reći s kojim problemima se susreću.
Mala država = manje fintech tvrtki = lakši pristup ključnim osobama
Na kraju, svi panelisti su se složili kako inovatori ipak imaju povlaštenu poziciju u Hrvatskoj, u pozitivnom smislu.
Povlaštena pozicija proizlazi iz činjenice zbog značajno manjeg broja igrača na nacionalnom tržištu što znači kako mogu daleko lakše pristupiti ključnim osobama u donošenju tržišnih regulacija sa svojim pitanjima i zahtjevima te posljedično izazvati ili poremetiti postojeće stanje na tržištu.
Kako je Filip napomenuo, red ispred HNB-ovog Inovacijskog huba nije dugačak.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.