Money Motion: Zašto su domaće fintech tvrtke "povlaštene" kod regulatora?

Zašto su domaće fintech tvrtke “povlaštene” kod regulatora? Otkrili smo na Money Motionu

Odnos između fintecha i regulatora nije jednostavan i vjerojatno još neko vrijeme neće biti, ali zanimljivo je čuti kako hrvatske fintech tvrtke zapravo imaju povlaštenu poziciju u Hrvatskoj.

Rast popularnosti digitalnih banaka, sve veći broj plaćanja digitalnim novčanicima, nagli pad kripto tržišta, priče o digitalnim identitetima i valutama centralnih banaka, teme su koje nemilosrdno diktiraju našu svakodnevicu, no istovremeno ostavljaju brojna neodgovorena pitanja.

Zato je tim stručnjaka hrvatske fintech scene odlučio organizirati Money Motion – ne bi li omogućili regionalnim profesionalcima i entuzijastima jedinstvenu priliku za razgovor s globalnim stručnjacima, razmjenu iskustava i znanja te stvaranje relevantnih poslovnih odnosa.

Našu pozornost privukao je panel o regulaciji fintecha u Hrvatskoj što inače nije baš najjednostavnija stvar za provesti.

Kako bi bolje saznali aktualno stanje regulacije fintecha u Hrvatskoj, svoja mišljenja su dali Linardo Martinčević, savjetnik u Uredu guvernera i fintech koordinator u HNB-u; Filip Šaravanja, Head of Digital Assets u AirCashu; Tomislav Gračan, član uprave Zagrebačke burze i Anamarija Staničić, Head Of Policy and International Cooperation Division u HANFA-i. Raspravu je moderirao Goran Abramović, CEO Aplauza.

Money Motion

Tko preuzima veći rizik? Regulatori ili fintech tvrtke?

Lionardo za početak objašnjava da je funkcija HNB-a suočavanje s rizikom. Kada pogledamo sami financijski sustav i banke, HNB je krajnji preuzimač rizika u slučaju ako nešto pođe po krivu u nekoj kompaniji.

Zbog toga nekada industrija zna reći: “Zašto nam ne dopuštate da inoviramo?”, ali mi zapravo dopuštamo inovaciju. Zato smo pokrenuli HNB inovacijski hub. Želimo da kompanije dođu kod nas kako bi im pomogli da izgrade svoju tvrtku.

Goran napominje da osnivači tvrtki preuzimaju također rizik jer se ipak radi o njihovom privatnom novcu kojeg su uložili u svoju ideju. Lionardo na to zaključuje da veća odgovornost stoji na HNB-u jer se on brine o novcu svih građana Hrvatske.

“Regulatori u Europi su u čudnoj poziciji jer nisu otok, već dio puno većeg tržišta.”

Kada govorimo o građenju ekosustava u Hrvatskoj, koje inače ima svoje probleme, Filip smatra da izvor tog problema nisu regulatori, već legacy core banking sustavi, ili drugim riječima, desetljećima stare platforme koje pružaju temeljne funkcije kao što su otvaranje računa, postavljanje računa, obrada transakcija, obrada depozita, obrada kredita.

Uz to, nacionalni regulatori se nalaze u nezahvalnoj poziciji kada govorimo poticanju inovacija:

Regulatori u Europi su u čudnoj poziciji jer nisu otok, već dio puno većeg tržišta. Stručnjaci govore kako imamo regulatornu arbitražu (praksa u kojoj tvrtke kapitaliziraju na rupama u regulatornim sustavima kako bi zaobišle ​​nepovoljne propise), ali mislim kako smo zapravo dobili “tržište za regulatore”.

Ako je regulator prestrog, onda regulator neće imati tržište koje može regulirati jer uvijek možeš odabrati drugog regulatora ako želiš inovirati. Poslovni subjekti će se preseliti u drugu državu i ponuditi iste usluge građanima koje bi neke druge središnje banke pokušale zabraniti.

Nastavno na to, Filip bi volio vidjeti više javnih rasprava između regulatora i tvrtki. S time se složio i Tomislav koji smatra kako bi tvrtke trebali prići regulatorima i iskreno im reći s kojim problemima se susreću.

Mala država = manje fintech tvrtki = lakši pristup ključnim osobama

Na kraju, svi panelisti su se složili kako inovatori ipak imaju povlaštenu poziciju u Hrvatskoj, u pozitivnom smislu.

Povlaštena pozicija proizlazi iz činjenice zbog značajno manjeg broja igrača na nacionalnom tržištu što znači kako mogu daleko lakše pristupiti ključnim osobama u donošenju tržišnih regulacija sa svojim pitanjima i zahtjevima te posljedično izazvati ili poremetiti postojeće stanje na tržištu.

Kako je Filip napomenuo, red ispred HNB-ovog Inovacijskog huba nije dugačak.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Ekskluzivno

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Tvrtke i poslovanje

Ivan Burazin pokreće novi startup – Daytonu, već ima Fortune 500 klijente

Nakon tri godine, uspostave i razvoja Infobipovog Developer Experience odjela, Ivan Burazin, pokreće novi dev projekt. Time se nastavlja njegova startuperska priča i misija koja je počela prije više od dekadu - pomagati developerima da rade lakše, brže i učinkovitije. Upoznajemo njegov novi projekt, Daytonu!

Što ste propustili

Intervju

Evo kako je hrvatska glazbena industrija pregovarala s Big Techom!

Dolazak Spotifya i drugih poznatih glazbenih servisa u Hrvatskoj povijesni su dani, ali njima su prethodile godine i godine pravnih pregovora sa samim servisima, kao i domaćih udruga koja štitne prava svih sudionika. Upravo u tim pregovorima možemo pronaći lekcije za medijsku industriju koja trenutno vodi pregovore s Big Techom.

Izvještaj

Infobip Shift 2023: Kako pridonositi projektima otvorenog koda?

Zadnje retke s Infobip Shift 2023 konferencije posvećujemo ljudima i inicijativama vezanima uz open source (otvoreni kod).

Ekskluzivno

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Zabava i zanimljivosti

Infobip Shift 2023: Od pive do savjeta za sreću, što su developeri dobili “ispod Peke”?

Infobip Shift iz godine u godinu potvrđuje kako zalužuje biti na popisu najboljih developerskih konferencija u Europi jer uspjevaju postići nešto teško - kvalitetan sadržaj svjetske razine predstaviti sa stilom u iskrenoj i pozitivnoj atmosferi.

Programiranje

Tacta: Kako smo podržali digitalizaciju i ekspanziju kompanije koja danas ima 150 klinika

Izrada softvera po mjeri uvijek je kompleksan zadatak jer je potrebno dobro proučiti poslovne procese klijenta, odgovoriti na sadašnje potrebe, ali i uzeti u obzir njegove ambicije. Evo kako je Tacta to uspješno napravila za Lazeo, francusku kompaniju specijaliziranu za neinvazivnu estetsku medicinu.

Izvještaj

Infobip Shift 2023: Ne morate trenirati modele da biste bili AI inženjeri

Zaključen je prvi dan hrvatskog Infobip Shifta, jedne od najvećih tehnoloških konferencija u Europi, a mi svoje prve retke posvećujemo gorućoj temi koja je posebno obilježila ovogodišnji program.