Money Motion: Zašto su domaće fintech tvrtke "povlaštene" kod regulatora?

Zašto su domaće fintech tvrtke “povlaštene” kod regulatora? Otkrili smo na Money Motionu

Odnos između fintecha i regulatora nije jednostavan i vjerojatno još neko vrijeme neće biti, ali zanimljivo je čuti kako hrvatske fintech tvrtke zapravo imaju povlaštenu poziciju u Hrvatskoj.

Rast popularnosti digitalnih banaka, sve veći broj plaćanja digitalnim novčanicima, nagli pad kripto tržišta, priče o digitalnim identitetima i valutama centralnih banaka, teme su koje nemilosrdno diktiraju našu svakodnevicu, no istovremeno ostavljaju brojna neodgovorena pitanja.

Zato je tim stručnjaka hrvatske fintech scene odlučio organizirati Money Motion – ne bi li omogućili regionalnim profesionalcima i entuzijastima jedinstvenu priliku za razgovor s globalnim stručnjacima, razmjenu iskustava i znanja te stvaranje relevantnih poslovnih odnosa.

Našu pozornost privukao je panel o regulaciji fintecha u Hrvatskoj što inače nije baš najjednostavnija stvar za provesti.

Kako bi bolje saznali aktualno stanje regulacije fintecha u Hrvatskoj, svoja mišljenja su dali Linardo Martinčević, savjetnik u Uredu guvernera i fintech koordinator u HNB-u; Filip Šaravanja, Head of Digital Assets u AirCashu; Tomislav Gračan, član uprave Zagrebačke burze i Anamarija Staničić, Head Of Policy and International Cooperation Division u HANFA-i. Raspravu je moderirao Goran Abramović, CEO Aplauza.

Money Motion

Tko preuzima veći rizik? Regulatori ili fintech tvrtke?

Lionardo za početak objašnjava da je funkcija HNB-a suočavanje s rizikom. Kada pogledamo sami financijski sustav i banke, HNB je krajnji preuzimač rizika u slučaju ako nešto pođe po krivu u nekoj kompaniji.

Zbog toga nekada industrija zna reći: “Zašto nam ne dopuštate da inoviramo?”, ali mi zapravo dopuštamo inovaciju. Zato smo pokrenuli HNB inovacijski hub. Želimo da kompanije dođu kod nas kako bi im pomogli da izgrade svoju tvrtku.

Goran napominje da osnivači tvrtki preuzimaju također rizik jer se ipak radi o njihovom privatnom novcu kojeg su uložili u svoju ideju. Lionardo na to zaključuje da veća odgovornost stoji na HNB-u jer se on brine o novcu svih građana Hrvatske.

“Regulatori u Europi su u čudnoj poziciji jer nisu otok, već dio puno većeg tržišta.”

Kada govorimo o građenju ekosustava u Hrvatskoj, koje inače ima svoje probleme, Filip smatra da izvor tog problema nisu regulatori, već legacy core banking sustavi, ili drugim riječima, desetljećima stare platforme koje pružaju temeljne funkcije kao što su otvaranje računa, postavljanje računa, obrada transakcija, obrada depozita, obrada kredita.

Uz to, nacionalni regulatori se nalaze u nezahvalnoj poziciji kada govorimo poticanju inovacija:

Regulatori u Europi su u čudnoj poziciji jer nisu otok, već dio puno većeg tržišta. Stručnjaci govore kako imamo regulatornu arbitražu (praksa u kojoj tvrtke kapitaliziraju na rupama u regulatornim sustavima kako bi zaobišle ​​nepovoljne propise), ali mislim kako smo zapravo dobili “tržište za regulatore”.

Ako je regulator prestrog, onda regulator neće imati tržište koje može regulirati jer uvijek možeš odabrati drugog regulatora ako želiš inovirati. Poslovni subjekti će se preseliti u drugu državu i ponuditi iste usluge građanima koje bi neke druge središnje banke pokušale zabraniti.

Nastavno na to, Filip bi volio vidjeti više javnih rasprava između regulatora i tvrtki. S time se složio i Tomislav koji smatra kako bi tvrtke trebali prići regulatorima i iskreno im reći s kojim problemima se susreću.

Mala država = manje fintech tvrtki = lakši pristup ključnim osobama

Na kraju, svi panelisti su se složili kako inovatori ipak imaju povlaštenu poziciju u Hrvatskoj, u pozitivnom smislu.

Povlaštena pozicija proizlazi iz činjenice zbog značajno manjeg broja igrača na nacionalnom tržištu što znači kako mogu daleko lakše pristupiti ključnim osobama u donošenju tržišnih regulacija sa svojim pitanjima i zahtjevima te posljedično izazvati ili poremetiti postojeće stanje na tržištu.

Kako je Filip napomenuo, red ispred HNB-ovog Inovacijskog huba nije dugačak.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Karijere

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Digitalni mediji

Sofie Hvitved: “Tko će u metaverseu znati i kontrolirati istinu jedna je od najvećih prijetnji”

Uzbudljivo je pratiti kako tehnologija brzo i neprestano napreduje, ali često se izostavlja razgovor o nečemu što na prvu ruku zvuči dosadno, a to je odgovornost. Poznata futurologinja ususret Future Tense konferencije u Zagrebu, za Netokraciju analizira tko će kontrolirati, moderirati i upravljati metaverseom, medijima i samim sadržajem.

Tvrtke i poslovanje

Degordian objavio rezultate ispitivanja zadovoljstva svojih zaposlenika, potiču i druge na transparentnost

Svjesni su da će ovim potezom odbiti neke potencijalne zaposlenike, ali smatraju da je transparentnost najbolji pristup na duge staze.

Startupi

Hrvatska posljednja po povlačenju sredstava i pri dnu po ishodu inovacija prema EIC-u. Zašto?

European Innovation Council je institucija s debljim proračunom – do 2027. ima na raspolaganju 10 milijardi eura za inovativne tvrtke. Koliko će tog novca otići u Hrvatsku? Radi se o promilima, a mi s iskusnim tehnološkim poduzetnicima provjeravamo što bi mogao biti razlog.

Tvrtke i poslovanje

Audrey Russo o green techu u Hrvatskoj: “Gradite na svojim prednostima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu.”

Može li hrvatska IT industrija postati zelenija? Što mora poduzeti da bude barem korak bliže zelenijim praksama i načinu razmišljanja? Odgovore na ta pitanja tražimo uz predsjednicu najvećeg tehnološkog trgovačkog društva u SAD-u.

Novost

Google dobio zeleno svjetlo za akviziciju Photomatha

Službeno je - aplikacija Damira Sabola koja pomaže kod učenja matematike postat će dio Googlea.

Tvrtke i poslovanje

Factory se u potpunosti oprostio s Plavom tvornicom i doživio potpuni rebranding

Iako je Plava tvornica još ranije promijenila ime u Factory, sada ostaje i bez prepoznatljive plave boje doživjevši kompletan rebranding. Koliko je takav korak bio zahtjevan, ali i potreban, otkrila nam je direktorica marketinga Marijana Butorac.