Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u "gaming Netflix"

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Ako niste gamer, možda vam vijest da jedan veliki Microsoft daje gotovo osam milijardi dolara za tvrtku koja proizvodi igre ne izgleda razumno. Ako ste gamer, s druge strane, na ovo gledate kao na znak dobrih vremena koja dolaze, a ako ste Sony možda ste i malo uplašeni.

Microsoft već jako dugo nije samo proizvođač Windowsa, telefona, laptopa i drugog hardvera. Tehnološki gigant već više od 20 godina razvija portfelj gaming akvizicija i jedna je od najvećih gaming kompanija na svijetu. Da vas ne zatrpam informacijama, Microsoft je već vlasnik studija koji stoje iza serijala Age of Empires, Halo, Forza i Gears of War te jedne od najpopularnije igre na svijetu – Minecrafta. Osim toga, Microsoft Flight Simulator najprodavanija je igra svog tipa u povijesti, a samo ime kaže čiji je.

Ovom impresivnom portfelju igara i tvrtki od danas se pridodaju i studiji koji proizvode Elder Scroll, Doom, Fallout, Dishonored, Wolfenstein i Wasteland naslove, između ostalih.

No, zašto bi Microsoft dao toliko novaca za nekoliko razvojnih studija igara i što imaju od toga? 

Konzolaški rat gdje je jedan protivnik računalni bog

Druga strana gaming medalje koja stoji Microsoftu oko vrata jest ona hardverska – u igraća konzola Xbox. Od originalnog izlaska 2001. godine ova konzola je direktna konkurencija Sony PlayStationu, a do kraja 2020. obje tvrtke planiraju izdati novu generaciju konzola i time nastavljaju takozvani “konzolaški rat” koji traje već dva desetljeća. Glavna oružja u ovome ratu su ekskluzivne igre za te iste konzole, o kojima ćemo nešto kasnije u ovome tekstu, a pristup kojima Microsoft planira drastično promijeniti.

Ključ ove promjene zove se Xbox Game Pass. Servis je to za pretplatu na igre koji vam za desetak dolara mjesečno daje više od 100 igara. Isto kao Netflix – platite novac, igrajte dok god želite i kad prestanete platiti nemate više te igre.

U spomenutom “ratu konzola” postoji kolateralna žrtva koja odnosi zapravo i najviše koristi iz njega. To je PC, a u posljednjih nekoliko godina Microsoft čini sve što je u njegovoj moći da smanji razliku igranja na Xboxu i računalu.

Ako imate solidno računalo, danas možete kupiti neku Xbox igru poput Forze i igrati ju na konzoli i računalu – čak i Android telefonu ako želite. “Ekskluzivnost” kakvu smo poznavali u ovom slučaju isključiva je samo za igre Sonyja i Nintenda, dok svima drugima pruža otvorena vrata.

Pretplata kao odlučujući strateški potez

Xbox Game Pass tako iz tjedna u tjedan u svoju pretplatu uključuje više igara, a odnedavno se uvelike okrenuo računalnim igračima najavom da će u ponudu uključiti i igre izdavača EA games bez povećanja cijene. Ovo čini Xbox Pass jednom od najboljih prilika na tržištu, zbog koje ne čudi da se broj pretplatnika povećao za gotovo 50% u posljednjih pola godine. Microsoft kroz Xbox brend ne nudi samo konzolu, nego sveobuhvatno umreženo iskustvo igranja na nekoliko razina koje japanski gigant ne može ponuditi.

Pretplate na igre su sadašnjost, a ne budućnost – i Microsoft je vjerojatno na pomolu dominacije u ovoj kategoriji. Ovo sam naučio i na svojoj koži igrajući FIFA20. Naime, svjestan sam da svake godine plaćam 500 kuna za igru koju igram možda pet mjeseci, stoga sam radije pet mjeseci platio pretplatu na sada već pokojnom Origin Accessu i igrao ne samo FIFU, već i hrpu drugih igara.

Kada mi se više nije dalo, jednostavno sam ugasio pretplatu.

Ne zaboravimo da nam ove godine stižu i dva nova Xboxa. Microsoft

Pretplate su sadašnjost, ne budućnost

Ono što Microsoft ovdje radi je relativno pametno iz poslovne perspektive, a san je svake dobre tvrtke: kontrola lanca opskrbe. Ako je Microsoft vlasnik developera igre Age of Empires, oni mogu kontrolirati kada će igra izaći, koliko će koštati i hoće li ju dati besplatno na svom pretplatničkom servisu. Upravo se to dogodilo s igrom Outer Worlds koja nije bila PC ili Xbox ekskluziva, ali je od prvog dana bila besplatna za sve pretplatnike Xbox Game Passa. Zašto ne biste platili 1 dolar probnu verziju Game Passa i mjesec dana igrali Outer Worlds? Bili bi ludi da ju kupite za 60 dolara.

Microsoft jednostavno želi imati moć utjecaja na svaki korak u razvoju proizvoda kako bi kasnije mogli taj proizvod prodavati po svojim uvjetima. Igre će doći i na PC i PlayStation, ali zašto biste ih tamo kupili ako vam treba samo Xbox Pass račun da igrate besplatno. Također, Microsoft ovako može odlučiti kada će nešto pokloniti i kome, slično kao što to radi Ubisoft u svojoj trgovini ili Epic u svojoj.

Odličan primjer kako se diktira tržišna utakmica

Možda vam se ovo čini dosadno i ne previše gamerski glamurozno, ali kao što piše Verge, ovo je prava zlatna koka. Microsoft zarađuje oko 10 dolara po pretplatniku mjesečno, a danas ih je oko 15 milijuna. Daljnjim akvizicijama i rastom dobiva sve više pretplatnika i stabilnih prihoda, a ne zaboravimo da govorimo o tržištu koje broji više od 2,5 milijardi potencijalnih igrača.

Recimo tako, samo s 30 milijuna korisnika, što nije nerealno uz ovu brzinu rasta, Microsoft gleda na duplo više prihoda. S 50 ili 60 milijuna će samo od Game Passa zaraditi više od 6 milijardi dolara godišnje, bez da se bori sa Sonyjem oko toga tko će prodati više konzola. Prepustit će Sonyju dominaciju u prodaju fizičkih konzola, ali nevjerojatna infrastruktura koju ima zatrpat će tržište opcijama koje Sony ne može dodirnuti – i tu Microsoft pobjeđuje jer je svjestan da ljudi možda jednostavno više vole PlayStation nego Xbox. Naravno, nije Xbox tu otkrio toplu vodu, a PlayStation već ima svoju pretplatu PS Now koja im donosi milijarde svake godine – iako je mnogo manja nego Xbox s tek oko dva milijuna korisnika.

Za šaku milijardi

Ako nastave akvizirati developere i graditi suradnje, uskoro bi Xbox Game Pass zaista mogao postati “Netflix igara” jer ćete često na njemu dobiti nove igre koje ulaze u pretplatu, a sve će redom biti vrhunske. Plaćat ćete 10 dolara, da, ali svaki mjesec ćete dobiti igru u vrijednosti 70 dolara – to je dosta dobra prilika, zar ne?

Zamislite da u siječnju dobijete novi Fallout, u ožujku Forzu, a već za ljeto stiže Age of Empires ili Halo ili nešto posve drugo. Na vama je samo da platite 10 i uživate.

Xbox i Microsoft danas ne gledaju u budućnost u kojoj će igra X biti dostupna na platformi Y. Microsoft želi igre na što je moguće više platformi, a u redu mi je i da Sea of Thieves ili neku drugu igru kupite možda i na Steamu. Želi i da date nekad novce Sonyju za igre njihovih studija, ali najviše od svega želi razvijati svoj sustav pretplata i osigurati da što je moguće više ljudi plaća te pretplate. Sjetimo se da je Netflix na počecima kupovao ogroman broj popularnih filmova i na njima gradio publiku, a onda se prebacio na stvaranje svojih sadržaja jer je to isplativije – ne morate platiti drugima proviziju. Akvizicijom studija Microsoft radi isto što i Netflix, kontrolira put od tvornice do kupca, i vrlo vjerojatno će mu se dobro isplatiti.

Razumijem da je ovo promjena paradigme gaminga kao nečega gdje imate svoju “kolekciju”, ali igrama će se nedvojbeno dogoditi isto ono što se dogodilo filmovima i glazbi – pretplate polako grickaju tržište i samo oni koji im se prilagode nastavit će rasti. Korisnike će na kraju uvijek privući niska cijena i široka ponuda, i lako će Microsoftu oprostiti moguće probleme sa serverima ako plate samo 10 dolara mjesečno, a Microsoft će kao Netflix, Apple i drugi grabiti tržište, pa i ako treba skupljati pretplatu po pretplatu, nije problem.

23.9.2020. Osjećam da moram napomenuti kako se Game Pass još uvijek ne može koristiti u Hrvatskoj u trenutku pisanja ovog teksta. 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.