Ladies of STEM: Utjecati treba što ranije, "kad dođemo u školu već smo naučili što su to muške, a što ženske stvari"

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Ladies of STEM: Utjecati treba što ranije, “kad dođemo u školu već smo naučili što su to muške, a što ženske stvari”

I posljednji ovogodišnji event je Ladies of New Business: Full STE(A)M Ahead na kojem smo uz podršku A1 Hrvatska naučili o važnosti raznolikosti u zapošljavanju, kako ste nositi s "imposter" sindromom te kako od rane dobi potaknuti žene na ulazak u STEM područja.

Ovogodišnje božićno izdanje Ladies of New Business događaja u suradnji s A1 Hrvatska odlučili smo posvetiti tome kako pokrenuti diversity hire i ESG program (Environmental, social and corporate governance) u IT industriji te kako motivirati djevojčice i djevojke da se obrazuju u STE(A)M području.

Povrat kapitala je veći za 35% u tvrtkama koje imaju više žena u upravama

Anita Batinić Bajkovec, stručnjakinja za talente i razvoj u A1 Hrvatska, svoje predavanje posvetila je diversity hireu i ESG programuOdmah u početku Anita govori kako jedna kompanija ne može promovirati raznolikost bez dva ključna elementa, a to su pravednost i uključivost:

Istraživanja su pokazala kako su za 35% uspješnije tvrtke koje su etnički raznolike, 15% uspješnije su rodno raznolike tvrtke i čak je za 35% veći ROE u tvrtkama koje imaju veći postotak žena u upravama. Također, imaju inovativne i kreativne timove te bolju percepciju i angažiranost zaposlenika.

Anita još navodi kako prihvaćanje raznolikosti ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, daje bolji timski učinak, veća je kreativnosti i inovativnost timova te se stvara veći osjećaj slobode u izražavanju različitih mišljenja i stavova.

Predstavila je točne podatke o udjelu žena u A1. U povijesti tvrtke dvije žene su bile na poziciji CEO-a, 37% žena je na rukovodećim pozicijama, 80% žena radi na pozicijama podatkovnih analitičarki i 56% žena nalazi se u new product developmentu te 71% žena radi u IT business solution području.

A kako izgleda strategija A1 Hrvatska po pitanju raznolikosti?

Sve počinje glavnim ciljem, a to je podizanje svijesti o potrebi same raznolikosti što postižu pomoću interne i eksterne promocije te edukacija:

Kada govorimo o internoj komunikaciji koristimo različite komunikacijske kanale. Imamo brdo kreativnih načina kako doći do zaposlenika, a to su samo radno mjesto, newsletteri i format radio Mileva na kojem smo već prezentirali diversity inclusion i objasnili njegovu važnost. Još smo otvorili i diversity inclusion grupu gdje razmjenjujemo znanja i iskustva.

Nakon predavanja nastavio je, malo je reći, inspirativan panel na kojem su sudjelovale Sara Hocenski, COO TinkerLabsa; Ana Čupić, voditeljica komunikacija u Q Agencyju; Iva Gospodnetić, Head of Office u Centru karijera FER-a; Jelena Luketina, doktorandica na Odjelu za informatičke znanosti Sveučilišta Oxford i Ana Burica, Head of Product and Digital platform development u A1 Hrvatska. Na panelu su nesebično podijele svoja iskustva i savjete. Raspravu je moderirala Ana Marija Kostanić, izvršna urednica Netokracije.

Usmjerenje STEM-u: Roditelji igraju veliku ulogu

Na samom početku panela otvorilo se pitanje kako su sudionice došle do trenutnih pozicija i što je njih motiviralo da uđu u područje STEM-a. Jelena poput Ive i Ane Burice dolazi iz obitelji inženjera. Točnije, Jelena u obitelji ima dvoje znanstvenika koji su ju razuvjerili u stereotip kako su znanstvenici “supergenijalci” što joj je bio podstrijek da se i sama odvaži na taj put.

Kako je izrazito bitno čime se bave roditelji i okolina iz koje dolazimo pokazuju i istraživanja, ističe Iva:

Ako će učenici prokazivati interes prema STEM-u, onda će reći kako je tata utjecaj samo ako se i mama bavi STEM područjem. Što je jako zanimljivo. Zatim, veliki je kulturološki utjecaj. Koliko će poticati svoje dijete na STEM područje ovisi o roditeljskoj procjeni kognitivnih sposobnosti djeteta. Također, događa se da roditelji dječake više hvale za kognitivne sposobnosti dok djevojčice hvale kako su pedantne i uredne. To je dio kulture.

Bitno je razdoblje do devete godine života kada djeca odlučuju stavove o svojoj karijeri, dodaje Sara:

Ako propustimo djelovati u toj dobi onda su velike šanse da će djevojčice krenuti stereotipnim karijernim putem pa se počnu udaljavati od STEM-a.

No, isto tako stajališta je kako utjecaj kreće od samoga rođenja:

Kad dođemo u osnovnu i srednju školu, već smo ‘debelo’ naučili što su to muške, a što ženske stvari.

“Svako dijete bi trebalo usmjeriti prema ono što im budi strast”

Ana Čupić je osoba čiji je karijerni put poprilično osebujan. Iako danas vodi komunikacijski odjel IT agencije, završila je medicinu.

Vidjela sam medicinu kao jednu pravu znanost u kojoj možeš puno istražiti i stvarno pomoći ljudima.

Nije joj bilo žao što je studirala medicinu, ali joj je žao što ta struka u praksi nije bile u skladu s njezinim idejama. Falio joj je taj dio znanosti dok je bilo puno učenja informacija:

Ja sam i dalje u formativnim godinama i danas se na mladima radi pritisak da to što odabereš studirati to ćeš raditi cijeli život. Iz toga više nema izlaska i ti sada moraš pametno odabrati sa 17 godina. To jako utječe na odabir karijere jer tražiš nešto s čim ćeš moć imati obitelj, dobar posao, dobar život i dobru plaću. Uopće se ne govori o strasti.

Svako dijete bi se trebalo usmjeriti prema ono što im budi strast. Ne daje se prostora djeci da razviju strast prema “štreberskim” znanostima.

Izvrstan primjer u tom pogledu su Iva Gospodnetić i njezina sestra, koja ističe kako su njezini roditelji pratili što ih je zanimalo i trudili se izložiti ih cijeloj paleti zanimanja:

Dopustili su nam da s razvijamo onim putem koji je nama interesantan. Mene je vrlo rano počela zanimati psihologija. Išla je meni matematika, fizika i informatika, ali mi to nije bilo zanimljivo kao psihologija, dok je sestra suprotna priča.

Na jedan način se priča o dječacima, na drugi o djevojčicama, a na potpuno treći o znanosti

Tijekom svojih predavanja, Sara i kolege su primijetili kako ne postoji razlika između djevojčica i dječaka u savladavanju STEM tema te dodaje kako su jednako znatiželjni i imaju jednako puno pitanja.

Iako trenutno imaju podjednak broj djevojčica i dječaka, Sara osjeti razliku kada imaju upise na program i kada im se javljaju roditelji s upitima. Kada se radi o dječacima onda roditelji govore kako vole “nekakve eksperimentalne stvari”, a kada govore o djevojčicama obično čuju “ne znamo hoće li joj se to svidjeti”.

Također, Sara naglašava kako su djeca najveći učenici i što su mlađi to su bolji te nemaju nikakve predrasude je li nešto teško:

Mi kada dođemo u sedmi razred kažu nam kako su biologija i fizika teški predmeti, a ja mislim kako je to jedan jako krivi pristup tome. Kada djetetu kažemo da je to teško, dijete već ima otpor bez obzira bila to djevojčica ili dječak. Želimo maknuti predrasude prema znanostima.

“U Velikoj Britaniji se bilo kakav sličan čin smatra izrazito neprofesionalnim”

Iako je činjenica da se Hrvatska po pitanju zastupljenosti žena u znanosti nalazi na boljoj poziciji od nekih razvijenijih država, Jelena ističe zanimljivu činjenicu. Unatoč tome imala je više iskustva s diskriminacijom u Hrvatskoj, nego što ima u Velikoj Britaniji na dnevnoj bazi.

Priznaje kako opet nije to bilo toliko često, ali osjećala se kao da ju ljudi uzimaju manje ozbiljnom. U Velikoj Britaniji se bilo kakav sličan čin smatra izrazito neprofesionalnim:

Mislim da sam iskusila više pozitivne diskriminacije, nego negativne. Na mojem području nalazi se oko 13% žena što je mali postotak, ali su ljudi toga izrazito svjesni i žele riješiti taj problem pa će se više potruditi kako bi zaposlili više žena.

Jedan profesor na Sveučilištu Berkeley je odvojio vremena kako bi potaknuo studentice na rad u laboratoriju, a to je iznimno vrijedan korak jer to je način na koji dobivaš iskustvo.

Iva ističe kako na FER-u imaju projekt Kaliper koji se bavi ravnopravnosti žena u znanosti. FER prema podacima odlično stoji jer imaju ravnomjeran odnos između znanstvenica i znanstvenika, ali puno više muškaraca dobiva poziciju na post-doc mjestima.

Protiv “sindroma uljeza” radom i vjerom u sebe

Ana Čupić smatra kako postoje dva smjera kad je u pitanju “imposter” sindrom:

Jedan način je da dokažeš sebi i drugima kako ne bi trebao imati manje samopouzdanja i kako ti to možeš, a drugi način je da ti to dodatno ruši samopouzdanje pa se vraćaš nazad u svoju sigurnu zonu.

Ja sam odabrala prvi način, što je lako reći jer ne možeš to samo odabrati i boriti se protiv imposter sindroma. Imala sam sreće da sam odgojena tako što su mi govorili da mogu napraviti štogod hoću i da mogu biti najbolja u svemu ako ću raditi dovoljno za to.

Ako te pune pozitivom, tako ćeš i odrasti. Od malih nogu vjerujem u sebe.

Iako je došla iz medicine u IT, Ana Čupić ističe kako joj je zapravo najveći problem bio pokazati kako na marketing i komunikaciju ne treba gledati s visoka.

Nisam se osjećala toliko kao uljez jer je IT industrija prilično inkluzivna po tom pitanju. Po meni je veći problem da djevojke same sebe ne diskriminiraju.

Svi trebaju jedan “studentski” projekt

Ana Burica krenula je u poduzetničke vode još 2012. godine, iako je bilo vrijeme ekonomske krize kaže kako ju to nije nimalo odvratilo na razmišljanje o sigurnom poslu ili odgađanje same ideje. Također, danas na to iskustvo gleda kao iznimno pozitivno, koje joj je olakšalo cijeli transfer iz fakulteta u karijeru:

Imala sam tu sreću da sam u poduzetnički svijet ušla tijekom treće godine fakulteta, a ne nakon. Tada sam imala 21 godinu i moja obitelj je na to gledala kao produžetak školovanja. Nije se na to gledalo kao skok u rizične vode u kojima ne znaš što će biti sutra. To bi apsolutno svima preporučila jer te gura iz tvoje zone sigurnosti.

Volim što mi je znatiželja jača od straha. U A1 Hrvatska sam preuzimala odjele o kojima nisam znala ništa, ali sam znala da to mogu savladati.

Ako želite čuti više detalja i iskustava koje su s nama podijelile ove izvrsne žene svakako pogledajte snimku meetupa na našoj Facebook stranici. 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Zabava i zanimljivosti

Marin u San Franciscu: TechCrunch Disruptom kruže roboti, na Golden Gateu nema signala

"I Left My Heart In San Francisco" pjevao je kultni američki pjevač Tony Bennett. Mogu li ja uskliknuti isto? Ne baš, ali San Francisco je grad koji će mi definitivno ostati u sjećanju do kraja života...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Što ste propustili

Društvene mreže

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Intervju

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.

Prikaz

Marko Rakar: Cyber kriminalci često su u sustavu tjednima prije nego “zaključaju” sve što imate

Koje su ono stereotipne tvrdnje za Hrvatsku? Obožavamo nogomet i kavu, imamo predivnu obalu... što je još ostalo? Tako je! Zaboravili smo našu sklonost korupciji, a koliko je ta skonost jaka pokazalo je opširno istraživanje. Na Dan cybersigurnosti komentiramo podatke s glavnim čovjekom iza istraživanja - Markom Rakarom.

Intervju

Hrvatski Meddox digitaliziranjem zdravstvenih nalaza privukao 10.000 aktivnih korisnika

Novi hrvatski healthtech projekt grabi naprijed. U prvoj godini, nakon investicije od 1,5 milijun kuna, došli su do 10 tisuća aktivnih korisnika, a za iduću godinu im je plan doći do 50 tisuća. Što ih čeka prije toga i kako su došli do trenutnih rezultata, otkrivaju nam suosnivačice.

Tvrtke i poslovanje

Engineering Management lekcije o Performance Managementu: kako izvući maksimum iz svog tima?

Ako ste vodili ljude, na pamet vam sigurno često padne ona poznata: sto ljudi - sto ćudi. A vi ste jedan menadžer! Kako izbalansirati različit učinak, očekivanja i mogućnosti kolega u timu otkrivamo ususret posljednjeg Photomathovog Engineering Management meetupa ove godine.

Tvrtke i poslovanje

Može li softver doista pomoći zviždačima koji upozoravaju na nepravilnosti u tvrtkama? Da, ali…

Iako može igrati važnu ulogu u poticanju prijava nepravilnosti i zaštiti identiteta, softver ne može riješiti ključne probleme s kojima se zviždači susreću.