Klimatske će promjene u narednih 50 godina globalnom gospodarstvu nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Klimatske će promjene u narednih 50 godina globalnom gospodarstvu nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara

Kako utjecati na posljedice globalnog zatopljenja poput ove u naslovu? Deloitteova analiza pokazuje kako ne postoje istovrsni putevi prema nultoj stopi emisija. Svaka će regija imati svoj put, ovisno o nizu čimbenika...

U najnovijem Deloittevom izvješću Globalna točka preokreta navodi se kako
bi, u slučaju manjka djelovanja, klimatske promjene globalnom gospodarstvu mogle nanijeti štetu od 178 bilijuna USD u sljedećih 50 godina, odnosno smanjiti globalni BDP za 7.6 % samo u 2070. godini.

Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini.

Izvješće sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi
te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna USD u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 % BDP-a 2070. godine.

Niskougljična budućnost nije samo društveni imperativ, nego i gospodarski

Preobrazba gospodarstva u niskougljično zahtijeva sveobuhvatnu koordinaciju i globalnu suradnju svih sektora i na svim zemljopisnim područjima. Vlade će morati blisko surađivati sa sektorom financijskih usluga i tehnološkim sektorom, koji predvode u održivom napretku globalnih politika, većim ulaganjima u sustave čiste energije te uvođenju nove mješavine zelenih tehnologija u sve sektore.

Zajednički prelazak s gospodarstva koje se oslanja na fosilna goriva na gospodarstvo koje prvenstveno pokreću obnovljivi izvori energije omogućit će nastanak novih izvora rasta i radnih mjesta. Suradnja i propisi na globalnoj razini ključni su za pokretanje uspješne preobrazbe.

Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, izjavila je:

Ova je analiza pokazala kako niskougljična budućnost nije samo društveni imperativ, nego i gospodarski. Već posjedujemo tehnologiju, poslovne modele i politike za istodobnu borbu protiv klimatskih promjena i ostvarenje znatnog gospodarskog rasta, no potrebna nam je usklađenost vlada, poduzeća i zajednica na globalnoj razini kako bismo ostvarili nultu stopu emisija u budućnosti.

Kako bismo pronašli nova i trajna rješenja za društvene izazove s kojima se suočavamo, moramo uspostaviti nove oblike suradnje i primijeniti višestrani, holistički pristup, ističe Karla.

Definirane su četiri faze globalne dekarbonizacije

U izvješću su opisane četiri ključne faze dekarbonizacije na globalnoj razini:

  1. Javni i privatni sektor se ujedinjuju te zajednički rade na djelotvornim, temeljnim okvirima i politikama za ostvarivu promjenu.
  2. Poslovni i vladini rukovoditelji poduzimaju znatna ulaganja, potiču strukturne promjene u globalnom gospodarstvu čiji su prioritet sektori s niskim emisijama i ubrzanje prijelaza na nultu stopu emisija.
  3. Različita se zemljopisna područja približavaju svojoj “točki preokreta”, trenutku kada koristi prijelaza na nultu stopu emisija premašuju troškove, te u konačnici ostvaraju regionalni neto pozitivni rast i vrijednost.
  4. Nakon točke preokreta, društvo će ostvariti zeleniju budućnost u kojoj će međusobno povezani, niskougljični sustavi biti temelj za čisto gospodarstvo koje raste brže nego gospodarstvo s intenzivnim emisijama ugljika.

Analiza je dokazala kako ne postoje istovrsni putevi prema nultoj stopi emisija. Svaka će regija imati svoj put, ovisno o nizu čimbenika, kao što je struktura upravljačkih tijela i društava, izloženost klimatskim promjenama i sveukupni profil rizika te snage i kapaciteti tržišta. Slično tomu, svaka će regija imati svoju jedinstvenu točku preokreta.

Na primjer, očekuje se da će Azijsko-pacifička regija koristi od prijelaza na niskougljično gospodarstvo ostvariti već u 2020-ima, dok će Europa povrat na ulaganja ostvariti tek u 2050-ima. Tranzicija će se odvijati različitom brzinom, međutim, ako budu djelovale brzo, sve će regije točku preokreta dostići do 2070. godine te nastaviti ostvarivati koristi dugo nakon toga.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Karijere

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.

Startupi i poslovanje

Maistra i Infobip traže najbolje domaće FoodTech startupe!

Ako razvijate rješenje usmjereno na ugostiteljstvo, gastronomiju, prehrambenu tehnologiju ili razvijate tehnologije za promicanje budućnosti gastronomije i/ili ugostiteljstva - razmislite o prijavi na FoodTech Startup natjecanje. Što uključivanjem dobivate otkrivamo u nastavku.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Kultura 2.0

The Lokals: animirani NFT film koji će vas provozati kroz Jugoslaviju 80-ih

Kako je jednom malom splitskom multimedijalnom studiju koji iza sebe ima preko 70 nagrada uspjelo spojiti sedmu umjetnost i blockchain, a da ih pritom podrže i dvije francuske produkcijske kuće koje na svojim policama drže Oskara? Zvuči kao pitanje s izmišljenom premisom, ali to svakako nije.

Intervju

ASEE Studentska akademija: Riječki studenti ne moraju seliti za dobru praksu, studentski, a možda i stalni posao

Studenti imaju prilike odraditi praksu na nečemu što ih zaista zanima, uz mentora rješavati stvarne tehničke i poslovne probleme te za to biti plaćeni. I sve to u Rijeci, s dolaskom u ured ili full remote - po izboru.

Kultura 2.0

DALL E 2, AI sustav koji kreira vizuale postaje dostupniji. Što to znači za umjetnike i kreativce?

Stručnjak za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, entuzijast koji u njemu eksperimentira i dizajnira te ilustratorica komentiraju što donosi DALL E 2, sustav umjetne inteligencije koji kreira nevjerojatno precizne vizuale iz samo par riječi uputa.