Juniori trebaju dolaziti u ured i točka! Ne zbog šefa, nego zbog sebe.

Juniori trebaju dolaziti u ured i točka! Ne zbog šefa, nego zbog sebe.

Juniorima trenutno nije lako. Zavedeni su hypeom prema kojem se u IT-ju "mlati lova", radi od kuće, a znanje programiranja garancija uspjeha. Jedan panel pokazao je studentima i juniorima kako izgleda rad u IT-ju u stvarnosti.

Tjedan karijera Fakulteta organizacije i informatike otvoren je panelom na kojem su obrađene najvažnije teme za studente i juniorekako upravljati očekivanjima u razvoju karijere, kakvo je trenutno stanje na tržištu rada i kako izgleda zapošljavanje u stvarnosti.

Na panelu su sudjelovali Saša Erak, VP of Engineering u Infobipu; Jelena JelušićHR&Employer Branding Consultant; Goran Kovačević, VP of Business Development u Infinumu; Vatroslav Mileusnić, Co-founder Tabua i Marko Možina, COO Emil Frey Digitala. Raspravu je moderirao osnivač Netokracije Ivan Brezak Brkan.

Juniori trebaju dolaziti u ured – i točka!

Pandemija je navikla ljude da rade od kuće, a menadžeri ne znaju kako kontrolirati takav rad. Ne mogu sa sigurnošću reći rade li posao i upravo je to najčešći razlog zašto se ljude zove nazad u ured. Ta nesigurnost najviše je izražena prema mladim ljudima jer šefovi jednostavno ne znaju mogu li mu vjerovati, ističe Vatroslav:

Što ako ti kao junior napraviš fantastičan posao u sat vremena, ali kažeš da si na tome radio 8 sati. Menadžeri ne znaju kako pristupiti tome.

Jelena je istaknula da mnogu menadžeri ne znaju upravljati remote timovima. Prema njima je računica jednostavna – ako te ne vidim, tko zna što radiš. To je problem u razvoju menadžera, ali je samo jedan od razloga zašto se ljude poziva natrag u ured. Drugi razlog je puno važniji, a Jelena ga smatra opravdanim:

Bitno je da juniori imaju vrijeme uživo, ali ne zato što im je netko naredio, već jer se puno uči neformalno. Kako se radi posao, što se cijeni, kako ću napredovati, koje su vrijednosti firme…

Kroz neformalne kontakte učite jednako koliko i kroz formalne procese poput edukacija i coachinga. Vrijeme uživo i razgovor uz kavu ili dolazak na ručak je neprocjenjivo, a niti jedan online poziv ne može to zamijeniti.

U Infobipu se sedam dana mjesečno radi od kuće (uz dodatna tri uz odobrenje voditelja). Iz iskustva Saše, rad od kuće ne funkcionira za proizvodne tvrtke:

Proizvod je potrebno stalno inovirati, a za to su potrebne nove ideje. Često je bitno da smo svi na jednom mjestu. Brainstorming i ploča na zidu funkcioniraju, a ambiciozni su uvijek u uredu jer žele upoznati ljude i procese.

“Ako tek počinješ raditi, dolazi u ured bar 2 dana tjedno”

Tijekom pandemije, u Infinumu su imali fleksibilan pristup, gdje su zaposlenici dolazili u ured prema vlastitom izboru, što se tada pokazalo uspješnim. No, nakon pandemije, kako bi osigurali kvalitetu isporuke i napredak svih zaposlenika, žele da se više vremena provodi u uredu. Cilj im je vratiti taj pre-pandemijski način razmišljanja. Ipak, naravno da će uvijek postojati iznimke koje moraju biti dogovorene s razlogom, ističe Goran:

Legitimno je tražiti da si remote kada živiš u nekom drugom mjestu. Imamo kolegu koji je kod nas krenuo raditi na svojoj drugoj godini faksa. Na početku je radio 4 sata, pa 30 sati i sada je na punom radnom vremenu. Tražio je da preko ljeta radi od doma iz Šibenika.

Naravno da takav zahtjev nije problem kada kolegu poznajemo 3 godine i znamo njegovu vrijednost te da mu možemo vjerovati. Ali, ako tek tražiš posao, probaj dolaziti barem 2 puta tjedno u ured.

Networking je jednako važan kao i programiranje

Goran je juniorima savjetovao da se s drugima povežu, ali ne samo prema poslovnim, nego i osobnim interesima:

Držao sam predavanje o business developmentu, ali u prezentaciju sam stavio i svoje privatne interese kako bi izgradio sliku sebi. Nakon predavanja pristupa mi hrpetina ljudi, a nitko sa mnom ne priča o business development, već o nogometu. Ja sam tako izgradio svoj network.

Jelena priznaje da je prekasno naučila važnost networkinga, ne samo unutar firme, već i na tržištu. Bila je tip štreberice koja je htjela biti skrivena u kutu pa kada će imati dobre rezultate netko će to primijetiti. Koliko si odnosi na poslu važni, Jelena objašnjava na svom iskustvu:

Imala sam kolegu u jednoj firmi koji je bio jako ekstrovertiran, ali stvar samo u tome, već u tome što je on ulagao u građenje odnosa.

Za mene se nikad u firmi nije čulo, makar sam imala bolje obrazovanje i više iskustava, ali on je znao svakog člana upravo i išao je na pauze sa svima senior direktorima i tako je dobio sve što je htio.

Imao je veći budžet od mene, napredovao je brže i otvarale su mu se prilike u firmi i na tržištu. Zaista gradite odnose u svom timu, s drugim timom, direktorima, članovima uprave. Time pokazujete svojoj interes za širu poslovnu sliku. To su vam sve potencijalni kontakti koji vam mogu pomoći.

Građenje karijere počinje od struke, razvija se kroz networking, a završava s utjecajem. Izlazite s fakulteta i vi ste neka struka, tu struku nadograđujete kroz daljnje izučavanje svoje karijere sa svojim poslodavcem. Idući korak je u toj fazi stvoriti network kako bi mogli maksimalno iskoristiti svoj potencijal, zaključuje Goran:

Networking je međustepenica s kojom osvajate međuvrhove. Kad ostvarite značajnu poziciju u karijeri, onda imate utjecaj na okolinu i tim.

Po svemu sudeći, biti dobar junior zapravo i nije toliko teško. Volja za učenjem je temelj na kojem se gradi karijera, a dolaženje u ured (pogotovo ako većina dolazi) ključno je za daljnje napredovanje – jer neformalno učenje jednako je važno kao i formalno.

Uvijek se pamte oni koji su napravili barem jedan korak više od drugih, postavili pitanje ili tražili da preuzmu odgovornost. Mogli bismo ovo svesti na:

Show up and face the music.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?