Mnogi od nas znaju barem jednu osobu koja je vrlo talentirana. Bilo to sviranje gitare, pjevanje ili žongliranje - ima vještinu kojom može osvojiti svijet. No ipak, često se dogodi da takav talent stjecajem okolnosti ostane neprepoznat i nedostupan publici kojoj bi se bez sumnje dopao. Na sreću, mladi Englez Jake Bugg uzeo je stvari u svoje ruke te uz pomoć tehnologije i interneta dosegao glazbene visine, a s time dolazi i nastup na ovogodišnjem festivalu INmusic.

Jake Edwin Kennedy Bugg mladić je iz Nottinghama koji svira gitaru i piše pjesme od svoje šesnaeste godine. Njegova glazba zvuči kao mješavina sporijih pjesma Beatlesa i Johnnyja Casha, a prepoznatljiv glas i stil donijeli su mu podosta hvale, kako od kritike, tako i od publike. Njegov single Trouble Town tema je serije Happy Valley na BBC-ju, a na ovogodišnji INmusic festival dolazi nakon dva uspješna albuma od kojih je prvi, Jake Bugg, prodan u više od 600.000 primjeraka.
No, zašto Netokracija, koja se bavi tehnologijama i poslovanjem, piše o Jakeu Buggu? Upravo zbog toga što je koristio tehnologiju ne bi li “pogurao” svoju karijeru – i to je napravio vrlo uspješno. Naime, digitalno doba i tehnologije utječu na sve sfere, uključujući i glazbenu industriju, pa tako mnogi glazbenici koriste upravo tehnologiju i društvene mreže ne bi li se približili svojoj ciljanoj skupini. Naravno, to mijenja način na koji se distribuira glazba, a za pronalazak novih zvijezda odjednom je postao bitan i broj pregleda uradaka na servisima kao što je YouTube.
No, Jake je krenuo tako što je učitao svoje pjesme na servis BBC Music i time ih učinio dostupnima čitavoj mreži BBC radio postaja u Engleskoj. Budući da BBC redovito odabire mlade glazbenike koji svoju glazbu distribuiraju preko ovog sustava, Jake je dobio priliku nastupati na pozornici BBC Introducing, na jednom od najvećih festivala na svijetu – Glastonburyju.
Pod jednu ruku gitara, pod drugu računalo

Moderne tehnologije su svakako pomogle Jakeu u njegovoj karijeri, no koliko su zapravo korisne i koliko pomažu glazbenicima? Jedna od najvećih prednosti koje izdavanje pjesma preko interneta ima za autore jest dostupnost ogromne publike. Budući da je danas apsolutno normalno da neki YouTube video ima više milijuna pregleda, glazbenici čije video uratke prepozna publika imaju puno veću priliku za uspjeh u samome startu.
Naravno, ovo nije uvijek slučaj, ali ima i primjera kad se glazbenici koji snimaju obrade pjesama na YouTubeu, poput Tylera Warda, proslave i imaju vlastite koncerte, turneje i autorska izdanja. Online izdanja albuma također potiču informiranost o izvođaču te poboljšavaju doseg samog autora.
Također, nikako ne treba zanemariti važnost društvenih mreža i raznih drugih online alata. Nije sve u YouTubeu, naravno. Svaki mladi glazbenik može sam voditi svoju promociju putem Facebooka ili Twittera te komunicirati sa svojom publikom, kao što to vrlo uspješno čini Taylor Swift. Na ovaj način publika mnogo brže dolazi do informacija o nadolazećim albumima, pjesmama, spotovima i koncertima, a to mlade glazbenike ne košta apsolutno ništa. Tu su i servisi poput SoundClouda i Bandcampa specijalizirani upravo za glazbenike, a preko potonjeg moguća je i prodaja albuma.
Još uvijek treba i malo sreće

Naravno, nije sve tako lako – osim ogromnog talenta koji je potreban za stvaranje nečeg zaista hvalevrijednog, tu je i izrazito mukotrpan posao i naporan rad kako bi se došlo do publike i istu impresioniralo. Da, sve je više platformi koje omogućuju doseg do publike, ali treba imati na umu i da je konkurencija iznimno velika jer svatko iz svoje dnevne sobe može postati producent, pjevač, izdavač…
A što je sa zaradom putem interneta? Spotify, najveći svjetski servis za streamanje i preslušavanje glazbe, tako plaća glazbenicima vrlo malo po jednom slušanju njihove pjesme, a stranica Information Is Beautiful tvrdi kako prosječan glazbenik treba imati oko 200.000 preslušavanja mjesečno kako bi zaradio prosječnu plaću u SAD-u. No, priče poput Jakeove, kojeg imamo priliku gledati ovih dana u Zagrebu, djeluju inspirirajuće za glazbenike diljem svijeta. Ako je on uspio, zašto ne biste i vi?
Što tehnologija uopće znači za glazbu?
Glazba je uvijek prihvaćala tehnologiju – od razglasa i audio sustava, preko instrumenata pa sve do stvaranja glazbe koristeći isključivo računalo. U posljednjih nekoliko godina tehnologija poboljšava i iskustva posjetitelja festivala, kako bi više uživali, a manje se brinuli. Jedna od sve popularnijih metoda je – beskontaktno plaćanje.
Upravo je ono postalo apsolutni hit na glazbenim festivalima od Szigeta u Mađarskoj do Glastonburyja u Engleskoj, ali i INmusica u Zagrebu. Kartice su u mnogočemu bolje od novčanica, pogotovo na festivalima gdje se mnogo ljudi nalazi na jednom mjestu, zabave izmaknu kontroli, stvari se izgube i tako dalje. Znate o čemu pričamo. Korištenjem beskontaktnih kartica trebate paziti samo na vašu karticu, a novčanice uopće ne morate nositi dalje od ulaza. Time se smanjuju gužve, posjetitelji su sretniji i bezbrižniji, a festivalska zabava je opuštenija i bolja.
Ako su vaše dvije najveće ljubavi dobra glazba i moderne tehnologije, na ovogodišnjem INmusic festivalu doći ćete na svoje. Naime, organizatori su se potrudili da posjetitelji neopterećeno uživaju u glazbi i festivalskim sadržajima, omogućivši im plaćanje MasterCard beskontaktnim karticama OTP banke, zajedno s poznatom INmusic festivalskom karticom. Za sve posjetitelje INmusica to znači samo jedno – manje brige, a više dobre zabave!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.