Krenimo redom.

HDZ

Uglavnom fokusirani na ono što se ostvarilo u prethodnom mandatu u kontekstu digitalizacije, HDZ ima nešto manje ambicioznih obećanja, a više konkretnih brojki. Ipak, i s trenutnom brojkom od 2,3 milijuna izdanih elektroničkih osobnih iskaznica vide prostora za napredak jer tek milijun građana koristi sustav eGrađani.

U okviru rješavanja problema s digitalizacijom, najveći domet aktivnosti im je uvođenje 5G mreže koja bi trebala biti temelj za dalje. Što je pomalo tužno, jer 5G niti je nužan preduvjet niti će uskoro moći akcelerirati ono na čemu se već aktivno i ozbiljno ne radi.

Ipak, jasni su i konkretni kada govore o tome kako i koliko će ulagati u poduzetništvo i inovacije, ali još nije jasno zašto su se toliko zagrijali za kreativne industrije, u svakom slučaju, lijepo je vidjeti da to uključuje i industriju videoigara.

Koje probleme u okviru digitalne transformacije trenutno vide u Hrvatskoj?

Osnivanjem Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva području digitalne transformacije dali smo okvir i mogućnost daljnjeg razvoja. U protekle tri i pol godine osigurali smo financiranje projekata digitalizacije u iznosi preko 1,3 milijardi kuna.

Ulaganje u brzi Internet kao i mobilne mreže 5G preduvjet je za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i bržu integraciju Hrvatske u Jedinstveno digitalno tržište Europske unije. Veliku priliku u daljnjem razvoju vidimo u činjenici da je do sada izdano oko 2,3 milijuna elektroničkih osobnih iskaznica, što znači da više od polovice stanovništva već sada može koristiti e-usluge i digitalno potpisivati dokumente s najvišom razinom sigurnosti. Ako uzmemo u obzir da sustav e-Građani već sada koristi oko milijun građana, vidimo da tu ima prostora za napredak.

Kako planiraju riješiti probleme koje vide?

Odlukom Vlade Osijek će do kraja godine postati prvi veliki hrvatski grad u kojem će se izgraditi 5G mreža koja će biti puštena u komercijalni rad. Iz HDZ-a smatraju to dobrim početkom za daljnji razvoj digitalizacije, uz ulaganje u edukaciju i informiranje građana.

Stoga ćemo kroz dvije godine provesti edukaciju građana kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja ne bi li dodatno razvili digitalne vještine i smanjili jaz. Uz to, cilj nam je izgraditi nacionalnu agregacijsku širokopojasnu infrastrukturu sljedeće generacije radi proširivanja pristupa širokopojasnom Internetu velike brzine i za stvaranje jednaki pretpostavki za ujednačen digitalni razvoj. Do kraja mandata osigurat ćemo potpuno digitalno stvaranje i dostavu dokumenata u svim administrativnim procesima države.

Na što se u okviru tehnologija žele fokusirati?

HDZ prvenstveno fokus želi staviti u dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi potaknuli razvoj kreativnih industrija. Poseban naglasak žele staviti i na nastavak digitalizacije procesa javne uprave iliti razvoj digitalnih vještina javnih službenika:

Sustav e-Građani sada obuhvaća 74 usluge, a cilj nam je u idućem mandatu implementirati 300 novih e-usluga i Centar dijeljenih usluga u potpunosti staviti u funkciju te na taj način postići punu interoperabilnost sustava, baza podataka i registara kojih je više od 500 i kojima upravljaju državna tijela. Također, do kraja 2021. planiramo provesti edukacije državnih i javnih službenika radi razvoja digitalnih vještina, posebno u pogledu pristupačnosti mrežnih stranica budući da ćemo razvijati sve oblike pristupačnosti digitalnih sadržaja na sve građane, osobito na osobe s invaliditetom.

Planiraju li se i kako posvetiti jačanju tehnološke zajednice u Hrvatskoj?

HDZ ima konkretan cilj, što ide u skladu sa SMART analizom, ali nismo sigurni kako će analize pomoći:

Kako bi Hrvatska postala prepoznata kao zemlja inovacija osobito kroz digitalne tehnologije te kako bismo omogućili daljnji razvoj IT sektora kao strateške grane domaće industrije, provest ćemo analize i osigurati preduvjete za povećanje udjela IT sektora u BDP-u za najmanje 10% do kraja iduće godine.

Uložit ćemo i 5 milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode radi digitalne transformacije industrije i povećanja izvoza. Povećat ćemo ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih 1% na 2,5% BDP-a i razvijati kreativne industrije, a planiramo i sufinancirati kreativne industrije s dodatnih 350 milijuna kuna, posebno one inovativne industrije poput industrije videoigara. Smatramo da ćemo na taj način bitno ojačati tehnološku zajednicu. U okviru nove kohezijske omotnice, poticat ćemo malo i srednje poduzetništvo, inovacije u svim sferama društva, industrije u nastajanju te digitalizaciju i za to ćemo osigurati 25 milijardu kuna odnosno trećinu sredstava europske omotnice.

Ovdje je dostupan program HDZ-a u cijelosti.

Restart koalicija (SDP, HSS, HSU, Snaga i GLAS)

Restart prepoznaje probleme trome javne uprave i želi ih riješiti ulaganjem u digitalne vještine javnih službenika, između ostalog. Vole transparentnost i otvorene podatke te planiraju upogoniti takve skupove podataka kako bi svi donosili informiranije odluke te kako bi uz njihovu uporabu i privatni sektor mogao inovirati.

Što se tiče tehnologija, žele rezati troškove održavanja skupih, zastarjelih javnih platformi, prebaciti se na otvorene tehnologije, uvesti mobile first pristup za sve javne usluge te uspostaviti i nacionalni git repozitorij!

U jačanje tehnološke zajednice planiraju ulagati kroz fondove, nenamještene natječaje i (pomalo zastarjelo u 2020.) – hackathone.

Koje probleme u okviru digitalne transformacije trenutno vide u Hrvatskoj?

SDP prepoznaje probleme digitalizacije, ali ICT potrebe su im tek udaljeni sekundarni cilj:

Po posljednjem DESI indeksu Europske unije koji je izašao prije svega nekoliko dana, Hrvatska je i dalje na samom začelju Europe po digitalnim uslugama javnog sektora i posljednjih desetak godina se nismo uspjeli odlijepiti od dna unatoč tome što na informatizaciju državne i javne uprave trošimo više od milijardu kuna na godinu.

Nema nikakve sumnje da je upravo država kočničar promjena te da je nužno napraviti cijeli niz iskoraka i unaprjeđenja kako bi pokušali uhvatiti ritam s ostatkom Europe, ali i pokušali uloviti malo zaostatka. Naš najveći problem, ali ujedno i najveća prilika jest radikalno otvaranje države prema potrebama građana i poduzetništva. Stoga, centralni fokus naše cijele strategije digitalizacije i digitalne transformacije su upravo građani i poduzetništvo, dok će u našem mandatu ICT potrebe države biti tek udaljeni sekundarni cilj – i ta razlika, svojevrsni RESTART pristupa prema digitalnoj transformaciji vjerujemo da može značajno povećati kvalitetu usluga koje pruža država, ali i otvoriti cijeli niz novih prilika za građane i poduzetnike.

Kako planiraju riješiti probleme koje vide?

SDP ističe kako njihova strategija počiva na četiri temeljne postavke koje se isprepliću s ostalim ciljevima ukupnog programa koalicije, a koje su u okviru IT-a ponajviše fokusirane na digitalnu transformaciju javnog sektora:

Prvi je svakako dizanje učinkovitosti državnog i javnog aparata kroz cijeli niz aktivnosti koje se kreću od dizanja temljne informatičke pismenosti državnih i javnih službenika (edukacije), preko otvaranja novih digitalnih servisa i povezivanja različitih sustava, skraćenja putanje predmeta kroz labirinte državne uprave, pa sve do otvaranja države prema direktnoj participaciji građana kroz sustave ePeticija kojima bi se pojedine teme nametale Vladi ili Saboru, eReferenduma ili u konačnici, kada dostignemo odgovarajući standard sigurnosti i transparentnosti i elektroničko glasovanje.

Međutim, prepoznaju probleme netransparentnosti i potrebu za otvorenim podacima:

Druga postavka je otvaranje državnih podatkovnih setova velike vrijednosti prema građanima i poduzetništvu; to prvenstveno mislimo na sve one podatke koje država dnevno prikuplja, a koji mogu kroz ponovnu i inovativnu ponovnu upotrebu stvoriti dodatne vrijednosti poput adresnih podataka, voznih redova, meteoroloških podataka, podataka o javnom zdravlju, ekonomiji, stanju okoliša i svim drugim podacima koji mogu pomoći građanima i poduzetnicima da donose kvalitetnije i brže poslovne odluke.

Treći stup strategije je svakako transparentnost kao jedan od ključnih elemenata borbe protiv korupcije koja je prožela društvo, a osobito državnu, javnu i lokalnu upravu. Namjera nam je otvoriti podatke o trošenju novca poreznih obveznika do najveće moguće razine detalja, ali i napraviti cijeli niz novih i inovativnih rješenja u segmentima javne nabave ili bilo kojih drugih natječaja ili odlučivanja bilo koje vrste, poput recimo centralizirana objava strojno obradivih sudskih odluka svih razina.

Osim toga, čini se da se SDP zalaže za open source. Posljednji stup digitalne transformacije, ističu iz SDP-a, za njih je korjenita promjena načina na koji se razvijaju ICT sustavi države i umjesto ogromnih projekata vrijednih desetine ili stotine milijuna kuna orijentirali bi se na puno veći broj manjih projekata baziranih na, kada je god to moguće – otvorenim tehnologijama koje izbjegavaju korištenje licenci i koje kroz API-je i slične druge tehnologije nesmetano i efikasno razmjenjuju podatke.

A kad smo kod toga…

Na što se u okviru tehnologija žele fokusirati?

Što se tiče tehnologije tu ne postoji jednoznačni, a još manje brzi odgovori, spremno će iz SDP-a. Načelno, kažu, sav razvoj mora biti “web” orijentiran i ambivalentan prema računalnoj platformi koja se koristi, što ukratko znači da će ubuduće sve (javne) aplikacije morati biti standardizirane i podjednako raditi na Windows, Linux ili iOS platformama.

Predviđamo i uspostavljanje nacionalnog git repozitorija za programski kod kojeg su platili porezni obveznici. Usluge za građane moraju biti dizajnirane za lagano i nesmetano korištenje na mobilnim pametnim uređajima – mobile first. Što se tiče “backenda”, orijentirat ćemo se na one tehnologije i rješenja koja će minimum novca tražiti za licenciranje kako bi većinu budžeta usmjerili u razvoj na industrijskim standardnim platformama kojima vlada veći broj potencijalnih dobavljača.

Naravno, treba biti realan i priznati kako imamo cijeli niz rješenja koja su zarobljena na arhaičnim i/ili iznimno skupim platformama te je takve sustave potrebno identificirati, napraviti analizu optimalno rješenja koje može biti 100% zamjena za nešto novo i otvoreno, polagana tranzicija prema otvorenim rješenjima ili u pojedinim situacijama zadržavanje vendor-specific rješenja. “Total cost of ownership” će sasvim sigurno biti ključni kriterij, jasna preferencija su otvorene tehnologije, minimaliziranje licenciranog softvera jedan od ciljeva – ali nulti kriterij je svakako dobrobit i korisnost za građane i poduzetništvo.

Planiraju li se i kako posvetiti jačanju tehnološke zajednice u Hrvatskoj?

Kažu iz SDP-a naravno, upravo na tehnološku zajednicu snažno računaju u ovome zaokretu:

Smatramo da će promjena modela razvoja ICT rješenja kao i opće otvaranje države otvoriti put obrtnicima, mikro i malim poduzetnicima te naravno startup zajednici da se natječu i uspješno dobivaju državne poslove. Vjerujemo kako ćemo na taj način našim najkreativnijim i najmotiviranijim talentima dati priliku da stvaraju nova iskustva i znanja, da dobivaju vrijedne reference i u konačnici zarade i grade svoje obrte i tvrtke kako bi se ravnopravno mogli nadmetati na otvorenom domaćem i stranom tržištu.

Osim toga, uvjereni smo kako će otvaranje državnih podatkovnih setova otvoriti prostor cijelom nizu poduzetnika da iskoriste te podatke i povrh njih grade servise dodane vrijednosti i na taj način također jačaju svoju poziciju na tržištu, ali i društvu.

Što se tiče direktnih ulaganja, ona se moraju događati na više različitih razina, dodaju iz SDP-a. Osim toga, kako bi omogućili da se za posao natječe veliki broj kvalificiranih tvrtki umjesto nekolicine podobnih dobavljača, tu predviđaju i cijeli niz korekcija u poreznim i pratećim propisima koji bi stimulirali i adekvatno “nagrađivali” razvoj i investicije, a tu je predviđen i Fond za inovacije i digitalnu transformaciju koji bi koristio različite metode natječaja, natjecanja ili hackathona kako bi se iznjedrila najbolja rješenja za pojedine probleme.

I da odmah naglasimo, ništa od ovoga nije izmišljanje tople vode, to su prokušani i u praksi provjereni recepti koje koriste svjetski tehnološki lideri poput SAD-a, Velike Britanije ili Švedske i Danske, fondove poput predloženog imaju mnoge zemlje, a hackathone i natjecanja različitih formata imaju gotovo pa sve razvijene zemlje, pogledajte samo recimo američku DARPA-u i načine na koje oni stimuliraju svoju tehnološku zajednicu.

Za kraj, dodaju i kako smatraju da država nema što tražiti ili nuditi usluge i proizvode koji su tržišno dostupni i za koje vlada konkurencija, tako da će neke servise biti potrebno gasiti ili prodati. Ipak, ako se sjetimo, i sami su bili planirali jedan sličan servis.

Ovdje možete pogledati cijeli SDP-ov program.

Domovinski pokret Miroslava Škore

Domovinski pokret je dobro prostudirao gdje se Hrvatska nalazi na globalnoj sceni kada su u pitanju javne usluge, digitalizacija poslovanja, poticanje poduzetničke klime i ulaganje u tehnologije budućnosti. Na kraju liste.

Osnovnom tih saznanja žele napraviti veliku reviziju postojećih procesa i uskladiti odgovornosti za poslove digitalne transformacije među nadležnim tijelima. Što se tiče tehnologija za javnu upravu žele osigurati poslovanje u oblaku i najviši stupanj kibernetičke sigurnosti. No, na razini privatnog sektora, posebnu pažnju žele posvetiti integraciji digitalnih tehnologija i tradicionalnih industrija gdje im je posebno zanimljiv IoT.

Kažu da prepoznaju potencijale IT industrije te da neće kreirati posebne mjere koje privilegiraju ovaj sektor već ga planiraju poticati nizom mjera koje se odnose na rasterećenje i poticanje cjelokupnog gospodarstva.

Koje probleme u okviru digitalne transformacije trenutno vide u Hrvatskoj?

U svojem gospodarskom programu Domovinski pokret vidi digitalnu transformaciju kao jednu od ključnih, za sada neiskorištenih, prilika za snažniji i održiviji gospodarski rast:

Naime, naše gospodarstvo ima stope rasta koje onemogućavaju zaustavljanje trenda daljnjeg zaostajanja RH, sa svim negativnim posljedicama koje sa sobom nosi (npr. iseljavanje). Drugo, struktura rasta je iznimno nepovoljna tako da smo manje otporni na globalne krize koje se ciklički događaju, zbog čega u krizama više padamo od drugih i teže se iz njih izvlačimo. Digitalna transformacija, svojim multiplikativnim učincima, potiče znatno veće stope rasta, manju osjetljivost na krize te bolju strukturiranost rasta baziranu na jačanju dodane vrijednosti i produktivnosti.

Relevantni svjetski izvori govore kako Hrvatska ne samo da dodatno gospodarski zaostaje i u digitalnoj eri već nije ispunila niti temeljne uvjete da ovu globalnu revoluciju iskoristi za uspješno gospodarsko repozicioniranje. Naime, prema službenoj metrici EU, DESI indeksu, kontinuirano se nalazimo oko 20. mjesta, zaostajući 5-6 postotnih bodova iza prosjeka EU te 15-20 postotnih bodova iza digitalnih lidera u EU. Indikativan podatak je kako smo u segmentu „Digitalne javne usluge za poduzeća“ zauzimamo pretposljednje mjesto što jasno govori o servisu kojega država pruža poduzetnicima i investitorima. Također, u kategoriji „Kompletnost usluga dostupnih na internetu“ zauzimamo posljednje mjesto iako je u sustav e-građani uložene stotine milijuna kn.

Ono što dodatno zabrinjava, dodaju iz DPMŠ, je naša (ne)spremnost da na ovome područje napravimo snažan i brz iskorak. Naime, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, po kojem smo tek 63. u svijetu iza svih EU zemalja, tek smo 120. u kategoriji „Prilagodljivost zakonskog okvira digitalnim poslovnim modelima“. Prema istom izvješću, tek smo 137. u kategoriji „Fokusiranost Vlade prema budućnosti“ jer nije dovršena niti krovna strategija razvoja RH do 2030., niti strategije po ključnim područjima poput digitalne transformacije.

Isto tako, prema zadnjem izvješću instituta IMD iz Švicarske u području digitalnih trendova pali smo za 7 mjesta na 51. mjesto (npr. Estonija 29., Slovenija 32.). Pogotovo zabrinjava da je najgore ocijenjeni segment upravo “Spremnost za budućnost” što je jasna ocjena učinaka dosadašnjih aktivnosti i stanja tekućih projekata. Dok smo u području obrazovanja stručnjaka skočili za 4 mjesta, u području pravnog okvira za digitalizaciju pali smo za čak 5 mjesta.

Ukratko, postojeće stanje digitalne transformacije u RH, koja je velika propuštena prilika za snažniji i održiviji gospodarski razvoj, dodatno zabrinjava zbog evidentne nespremnosti RH na prijeko potrebne brze i učinkovite pomake u ovome području.

Kako planiraju riješiti probleme koje vide?

Mjere za rješenje ovih problema važan su segment njihovog gospodarskog programa, ističu i koje su im u fokusu:

• Hitno ćemo dovršiti krovnu Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. te strateški plan digitalne transformacije RH.
• Pojednostavnit ćemo strukturu i jasnije odrediti odgovornosti u procesu digitalne transformacije. Naime, trenutačno pored Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, odgovornost je raspršena u nizu drugih ministarstava i institucija te lokalnih jedinica.
• Napravit ćemo hitnu reviziju postojećih projekata digitalne transformacije javne uprave (najmanje 40 projekata s ukupnim proračunom većim od 135 mil EUR) te nakon potrebnih izmjena dovršiti realizaciju uz koordinirani pristup.
• Pokrenut ćemo reviziju i izmjene zakonskih okvira koji usporavaju ili onemogućavaju napredak u području digitalne transformacije.
• U suradnji sa svim dionicima, kreirat ćemo i provesti niz mjera za poticanje razvoja tehnološkog sektora, tržišta radne snage i primjene digitalnih tehnologija u gospodarstvu.
• Napravit ćemo detaljnu analizu dobrih praksi uspješnih zemalja te ih aktivno primjenjivati za vlastiti razvoj, ali se povezati i s uspješnim Hrvatima izvan RH.

Na što se u okviru tehnologija žele fokusirati?

Posvetit ćemo se domaćim zadaćama za koje država mora preuzeti odgovornosti i odraditi kako bi osigurala uvjete za digitalnu transformaciju javne uprave i gospodarstva.

Prvo, riješit ćemo problem razvoja infrastrukture za osiguranje adekvatne povezivosti na području cijele RH jer smo u tom segmentu kontinuirano predzadnji u EU, mjereno prema DESI indeksu.

Drugo, u području digitalizacije javne uprave fokusirat ćemo se na tehnologije u oblaku kako bi osigurali optimalnu platformu i standarde u pogledu razvoja digitalnih rješenja i primjene najviših standarda kibernetičke sigurnosti.

Treće, kod poticanja digitalne transformacije gospodarstva, pored navedenih mjera, snažno ćemo poticati integraciju digitalnih tehnologija i tradicionalnih industrija (prehrambene, kemijske, strojarske, elektroničke, itd.) što vidimo kao snažan poticaj reindustrijalizaciji RH.

Naime, moderne tvornice koje žele biti globalno konkurentne više nisu samo skup strojeva i ostalih resursa. To su eko-sustavi povezanih „Internet of Things“ modula čime se omogućava automatizacija i robotizacija procesa u cijelom lancu vrijednosti, strojno učenje, analize u realnom vremenu, samo-nadzor i podešavanje uz reduciranu razinu ljudske intervencije. Ovime se snažno potiče stvaranje dodatne vrijednosti i podizanje produktivnosti što vidimo kao neophodan poticaj održivom rastu gospodarstva.

Planiraju li se i kako posvetiti jačanju tehnološke zajednice u Hrvatskoj?

Svakako ćemo se posvetiti razvoju IT industrije kao temeljnog pokretača digitalne transformacije zemlje. Naša IT industrija je jedna od najbrže rastućih industrija u zemlji s ukupnim rastom i rastom izvoza redovito između 20% i 30%. Zbog plaća znatno većih od hrvatskog prosjeka, ova industrija snažno doprinosi punjenju javnih fondova poput HZMO i HZZO. Nećemo kreirati posebne mjere koje privilegiraju ovaj sektor već ćemo ga poticati nizom mjera koje se odnose na rasterećenje i poticanje cjelokupnog gospodarstva.

U fokusu su im:

• Revizija i reduciranje parafiskalnih nameta.
• Ujednačavanje poreza na dobit na 12% te ukidanje poreza i prireza na kapitalnu dobit koji naizgled povoljne stope poreza na dobit praktički udvostručuje za poduzetnike.
• Usklađenje ponude i potražnje na tržištu rada programima cjeloživotnog učenja te poticanjem visokog obrazovanja u STEM područjima.

Najvažniji poticaj razvoju tehnološkog sektora u RH žele ostvariti kroz povećanje potražnje za proizvodima i uslugama kroz više mjera.

Pokrenut ćemo temeljitu koordiniranu digitalizaciju javne uprave kako bi se unutar jednog mandata po DESI indeksu digli iznad prosjeka EU. Drugo, redefinirat ćemo ulogu države i državnih ustanova da ne budu nelojalna konkurencija privatnom sektoru već partner koji će razviti i održavati jedinstvenu tehnološku platformu javne uprave, otvarajući prostor za transparentno sudjelovanje privatnog sektora. Osnažit ćemo podršku razvoju startup inkubatora vodeći računa o ravnomjernom teritorijalnom razvoju RH. Nizom mjera za podršku snažnijoj digitalizaciji gospodarskih subjekata i razvoju novih industrija (4.0) poticat ćemo i potražnju za uslugama domaćeg IT sektora.

U otvorenoj komunikaciji s tehnološkom zajednicom, znanstvenim i obrazovnim ustanovama te ostalim dionicima, kreirat ćemo i provesti i niz drugih mjera poticajnih za tehnološki sektor, a time i održivi razvoj gospodarstva u cjelini. Umjesto izvoza stručnjaka poticat ćemo stvaranje globalno relevantnih tehnoloških kompanija.

Na ovoj stranici dostupan je program Domovinskog pokreta.

MOST nezavisnih lista

Možemo!

I dok se njihovi prethodnici kunu u transparentniju javnu i lokalnu upravu te natječaje, Možemo smatra da su upravo to problemi s digitalnom transformacijom Hrvatske – vodećim strankama transparentnost nije u interesu i ako joj se pristupi – to bude površno. Što se tiče šire slike o gospodarstvu, vide problem u tome što se jednako tako “reda radi” i u privatnom sektoru gleda na digitalizaciju gdje se stvari rade jer su u trendu.

Što se tiče tehnologije, više su usmjereni na ekološka i etička pitanja koja se primjenom visokih tehnologija otvaraju pa tako žele pratiti njihov razvoj i primjenu za dobrobit društva kako bi spriječili njihove negativne posljedice. Ipak, žele se fokusirati na tehnološku zajednicu kroz širi sklop mehanizama i poticaja koji će po mjeri velikih, srednjih i malih poslovanja pomoći hrvatskim tvrtkama da postaju konkurentnije na svjetskom tržištu.

Koje probleme u okviru digitalne transformacije trenutno vide u Hrvatskoj?

Problemi digitalne transformacije u Hrvatskoj su duboki i dalekosežni, ističu iz koalicije Možemo, dodajući kako ih je prilično nezahvalno definirati u kratkom novinskom formatu. No ipak, u kratkim crtama probleme su podijelili u dva područja – javnu upravu i gospodarstvo.

Na razini javne uprave, po digitalizaciji smo među najlošijima u Europi, ističu da iza toga stoje dva razloga:

• Vodećim političkim akterima, odnosno najvećim strankama i njihovim kadrovima u državnoj upravi i javnim poduzećima, izrazito odgovara netransparentnost pa digitalizaciju uvode s poletom i veseljem s kakvim se obično ide zubaru, vaditi pokvareni zub.
• Vodeći ljudi najvećih stranaka suvremene tehnologije i digitalno društvo jako slabo razumiju pa su svemu tome i na osobnoj razini neskloni, a od njihovog nedostatka razumijevanja i motivacije isti odnos se „spušta“ na tzv. „niže razine“.

Na razini gospodarstva, opet dobrim dijelom zahvaljujući promašenim javnim politikama, vide velike probleme u tome da se trči za trendovima, ovisi o turizmu te zanemaruje održivi razvoj i sigurnost korisnika novih tehnologija:

a) Prevladava niska razina poslovanja, proizvodnje i usluga i naročito vrlo slaba internacionalizacija gospodarstva te niska razina izvoza i izloženosti međunarodnoj konkurenciji. Vodećim ljudima naših velikih pa i malih i srednjih kompanija digitalizacija nešto što se radi „zbog trenda“ , ne zbog razumijevanja ključne i presudne uloge koju visoka tehnologija ima za konkurentnost.

b) Hrvatsko gospodarstvo je u cjelini obilježeno orijentacijom na turizam, niskom produktivnošću, dominacijom poslova s niskim kvalifikacijama i rentijerskim modelom ekonomije. Sve je to dugoročni ishod ekonomskih politika i politika “zarobljene države” koju su provodile stranke na vlasti od 90-ih do danas.

c) Pred izazovima klimatske krize i tehnoloških promjena te stranke posve zanemaruju značajnu ulogu koju tehnologije i tehnološki sektor moraju igrati u stvaranju zelenog gospodarstva i pravednog društva.

d) U pogledu temeljnih prava u digitalnoj sferi, počevši od dostupnosti širokopojasnog interneta do poštivanja prava sigurnosti, privatnosti ili etičke primjene novonastajućih tehnologija, bitno kaskamo za drugim zemljama Europske unije.

Kako planiraju riješiti probleme koje vide?

Iz Možemo ističu kako neke od ovih problema ne samo da planiraju rješavati nego već rješavaju kao opozicija.

Pokazni primjer toga što planiramo učiniti na razvoju otvorene vlasti jest tražilica “Otvoreni akti gradonačelnika”, koju smo nedavno lansirali kako bismo smo omogućili napredno pretraživanje dokumenata svih akata zagrebačkog gradonačelnika. Tražilica je u rukama vještih istraživačkih novinarki odmah pokazala zanimljive podatke o Bandićevom “delanju”.

No, na tragu problema navedenih prije, zalagat će se za potpunu transparentnost rada tijela javnih vlasti, uključujući državnu i lokalnu razinu:

a) To podrazumijeva digitalizaciju i dostupnost npr. financijskih transakcija, budžeta i sl. Inzistirat ćemo na „open data“ konceptu, dakle podaci koje generiraju tijela javne vlasti moraju biti dostupna svima koji ih žele čitati ili na njima graditi vlastita aplikativna rješenja.

b) Procesi digitalne participacije u donošenju zakona, planova i proračuna moraju postati smisleni, a ne simulacija demokracije poput trenutnog sustava e-Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

c) Raznorazna tijela, uredi, agencije i sl. ne smiju od građana i gospodarstvenika tražiti bilo kakve podatke, obrasce i slično s podacima kojima već raspolaže državni ili lokalni administrativni aparat.

U gospodarskoj politici žele stvoriti mehanizme koji će poboljšati investicijsku i poduzetničku klimu:

a) Kreirati javne politike i okvire poslovanja koji će poticati investicije i poslovanje okrenuto visokim tehnologijama, visokim dodanim vrijednostima i poticati naše izvozne kompanije da postanu globalni lideri, što neke (nažalost rijetke) kompanije već pokazuju primjerom. Takve javne politike nužno će motivirati management naših privatnih i javnih kompanija da se intenzivno posveti novim tehnologijama.

b) Poticati ulaganja u istraživanje i razvoj, nadasve u cilju razvoja zelene industrijalizacije i izlaska iz rentijerske ekonomije. Važan segment toga su digitalne inovacije, primjerice u cilju modernizacije poljoprivredne proizvodnje, elektroenergetske mreže, gradskog prometa i sl.

U domeni temeljnih prava planiraju poduprijeti decentralizirani razvoj ekonomije i digitalno opismenjavanje:

a) Osigurati da širokopojasni internet bude temeljno pravo svih, pa i onih u najzabačenijim krajevima Hrvatske. Time ćemo smanjiti digitalni jaz naspram ostatka EU, poduprijeti decentralizirani razvoj ekonomije te smanjiti štetne ekološke učinke putovanja. Isto tako, zaštiti temeljna prava na privatnost, sigurnost i slobodu izražavanja, ali i razvijati digitalnu pismenost i modele prava na osobne podatke.

b) Pratiti primjenu novonastajućih tehnologija poput umjetne inteligencije, robotike, nanotehnologija i biotehnologija kako bi služile dobrobiti društva, a ne njegovoj destabilizaciji kroz stvaranje masovne nezaposlenosti i nejednakosti.

Na što se u okviru tehnologija žele fokusirati?

Primarni fokus Možemo! je na razvoju, proizvodnji i primjeni visokih tehnologija koje će omogućiti da Hrvatska ostvari smanjenja emisija stakleničkih plinova od 65% do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2050., a da pritom osigura dobrobit svih. No, pored tog primarnog fokusa, ističu da će im fokus biti na širokoj, horizontalnoj primjeni visokih tehnologija na svim razinama javne uprave.

Osigurat ćemo financijske instrumente i mehanizme koji će poticati one tehnološke kompanije, bilo startupe ili scaleupove, koje će dokazati da imaju globalni potencijal, uz osiguranje da maksimalno korištenje raspoloživih EU fondova neće biti opterećeno nepotrebnim administrativnim komplikacijama, što je sada čest slučaj.

Planiraju li se i kako posvetiti jačanju tehnološke zajednice u Hrvatskoj?

Iz Možemo ističu kako digitalizaciju ne smatraju izoliranom problematikom tehnološkog sektora nego svih ostalih društvenih polja – industrije, energetike, poljoprivrede, znanosti, obrazovanja, kulture i uprave. Digitalni razvoj i inovacije moraju kretati iz svih tih područja, zaključuju.

Protivimo se „one size fits all“ politikama koje ne diferenciraju potrebe npr. lokalnih predstavništava velikih globalnih korporacija od malih i srednjih kompanija u domaćem vlasništvu. Tehnologija nam danas omogućuje diversificirane politike koje svojim mjerama i aktivnostima najbolje odgovaraju kompanijama s pojedinim karakteristikama.

A istaknuli su i tri konkretne stavke kojima planiraju ojačati tehnološku zajednicu:

1. Unaprijedit ćemo okvir i povećati ulaganja u inovacije i razvoj kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Ustrojit ćemo nacionalni inovacijski sustav na način da njegovi rezultati doprinose ciljevima Europskog zelenog plana i društvene pravednosti. Uvest ćemo porezne olakšice za poduzeća koja ulažu u znanost, istraživanje i razvoj inovacija, kao i podršku poduzećima u svim fazama inovacijskog ciklusa.
2. Najozbiljnija prepreka bržem razvoju tehnoloških kompanija je obrazovanje, osobito visoko, a pogotovo politika sveučilišta, osobito onoga u Zagrebu. Zalagat ćemo se za temeljitu reformu sustava visokog obrazovanja i ulaganja u znanosti kako bismo značajno ojačali naše kapacitete i potencijal u znanosti i tehnološkom sektoru.
3. Štitit ćemo radnička prava u tehnološkom sektoru – pogotovo u sektoru gig ekonomije, ali i freelancerima općenito – pravo, na pravičnu nadnicu, doprinose i sindikalno udruživanje. Poticat ćemo agilni tehnološki sektor da podiže ekonomsku demokraciju i sudjelovanje zaposlenika u vlasništvu i odlučivanju. Primjerice kroz zakonske promjene koje čine dijeljenje vlasništva u kompaniji jednostavnim na razini „jednog klika“. Na tragu anglosaksonskih modela, to znači da pokretačima kompanije postaje vrlo jednostavno dijeliti određene postotke i modalitete udjela u vlasništvu.

Program platformi Možemo! i Zagreb je naš! dostupan je na ovom linku.

Za kraj, što reći nego…

Glasajte za tehnologiju kad već ne možete tehnologijom glasati!