Domaća IT industrija od 2008. rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske, ali to i dalje nije dovoljno

Domaća IT industrija od 2008. rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske, ali to i dalje nije dovoljno

Napokon imamo neke brojke iz kojih se može zaključivati i učiti o industriji, no najvažnije, s tim se brojkama treba istupati pred ključnim ljudima.

Dok su druge industrije krpale kraj s krajem, a posljedično i otpuštale ljude, IT industrija u Hrvatskoj zaposlila je dodatnih 11 tisuća ljudi. Dok neke industrije još značajno pate od posljedica krize, IT industrija je već 2012. premašila izvoz 2008.

Neki su to od pozitivnijih podataka iz Analize hrvatske IT industrije 2008.–2017. koju je naručila Udruga za informacijske tehnologije pri HGK kako bi dala uvid u doprinos IT industrije nacionalnom gospodarstvu kroz zapošljivost, doprinos BDP-u i obujmu poreznih prihoda te razini tehnoloških kompetencija i razvojno istraživačkog potencijala zemlje. Iako su prije nekoliko dana predstavljeni osnovni podaci, obuhvatnija analiza na preko 100 stranica trebala bi biti javno dostupna u skoro vrijeme, a do tada, prođimo ono što se trenutno može.

Analizu, koja je rađena u listopadu ove godine u suradnji sa SPAN-om, pratila je panel rasprava “Hrvatska IT industrija – idućih pet godina” na kojoj su sudjelovali Nikola Dujmović, Boris Žitnik iz Omnia Consulta, Ivan Maglić iz Calista i Gartnera Adriatic, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije i CISExa te Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge.

Može li Hrvatska doseći prosjek EU?

Iako je u uvodu Dujmović zaključio kako im je od sada želja raditi analizu svake godine, do ovog trenutka trebalo im je dosta. Nešto se već prošle godine pokušalo, neke statistike su već postojale, no htjelo se dobiti nešto usporedivo s EU podacima, ali i usklađeno prema lokalnoj situaciji, za što je trebalo razraditi vlastitu metodologiju.

Upravo je ta usporedivost s drugim članicama Europske unije donijela važan kontekst, jer se prema njoj može mjeriti potrebitost pažnje države za industriju, kada uočimo da države koje su imale slične okolnosti i nimalo bolji start, danas već stoje u zavidnoj prednosti. (A ta usporedba postaje mnogo bitnija zbog čimbenika van IT industrije, nego onih u njoj.)

Imamo potencijal i perspektivu…

Dalibor Subotičanec, jedan od istraživača SPAN-a koji je predstavio podatke, naglasio je kako se izvoz IT industrije transformirao od 2008. do 2017. godine, pogotovo izvoz uslužnih IT tvrtki, koji je imao stalni rast unatoč krizi.

Pa iako je 2017. prema udjelu u BDP-u IT industrija bila pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelom, dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u zadnjih 10 godina IT je zaostajao jedino za energetikom i opskrbom vodom i plinom. Konačno, činjenica do koje analiza dolazi jest da je u zadnjih deset godina IT industrija rasla sedam puta brže nego li BDP Hrvatske.

Promatramo li samo zadnjih pet godina, prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5 posto. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1 posto, a izvoz gotovo dvostruko brže. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1 posto.

Dok ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste za svega 0,2 posto, broj zaposlenih u IT industriji u 2017. godini premašio je 28 tisuća i u zadnjih pet godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5 posto. Prosječna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2017. godini iznosila je 7722 kuna i bila je 44% viša od prosječne neto plaće u gospodarstvu.

Ali, ALI…

…ali ne i strukturnu potporu države.

No, osim dobrih pokazatelja rasta, ne samo zbog kolega koji će strateški iskoristiti ove informacije, već i zbog političkih aktera, važno je istaknuti da unatoč mnogim plusevima hrvatski IT danas ipak ostaje u minusu. Koliko – ističe Subotičanec:

Promatrano iz perspektive EU tržišta, ne stojimo dobro. Prošle godine je hrvatska IT industrija dosegnula 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto.

Jedan od uzroka ovog ovog zaostatka jest činjenica da ICT Vladi nije od strateške važnosti, ali i mnogo veći problemi, na razini čitavog gospodarstva. Dotaknuo se tu Hrvoje Balen velikih opterećenja plaća, ali i nedostatka IT stručnjaka.

Analiza IT industrije - HGK (brošura)

Kada pogledamo u rezultate analize, nailazimo na još “rupa u sustavu”. U 2017. godini broj IT poduzeća u Hrvatskoj prešao je 4,5 tisuća, odnosno 4 posto od ukupnog broja tvrtki u zemlji. Tim brojkama se ne možemo pretjerano veseliti ako pogledamo li pojačan trend samozapošljavanja, ali i činjenicu da četiri od pet IT tvrtki ima manje od pet zaposlenih.

Samozapošljavanje: dobro na razini pojedinca, loše na razini države

Dakako, samozapošljavanje bi se moglo istaknuti kao pozitivan pokazatelj, no, kako ističe Dujmović, države u kojima je najlakše pokrenuti poslovanje imaju najmanje tvrtki po glavi stanovnika:

Studija je razotkrila da smo jedna od rijetkih država u kojoj se nije dogodilo okrupnjavanje IT-a, već upravo suprotno. Dosta ljudi osniva obrte kako bi plaćali paušalni porez, što je dobra taktika na razini pojedinca, ali loša strategija na razini države.

Da bi potom i zaključio kako je samozapošljavanje strategija najsiromašnijih zemalja, a ne najbogatijih. Vrlo dobro tu činjenicu podupiru i nedavni rezultati izvješća Eurostata o motivima za pokretanje vlastitog posla.

Bilo je tu i ponavljanja pojmova, što je industrija, a što tržište, no bez obzira na poznavanje terminologije, jedno je sigurno, kako je istaknula i Anita Cvetić Oreščanin, naše tržište je premalo za potencijal koji domaća industrija može ostvariti. Posljedično, dogodio se outsourcing ilitiga body shopping:

Svi mi smo 2008. morali birati hoćemo li otpuštati ljude ili izaći na vanjsko tržište pa smo se, naravno, odlučili za potonje. Tamo smo kao tvrtke dobili više cijene za naše proizvode, pravnu sigurnost i nove prilike, ali time je naše IT tržište izgubilo.

Ipak, Dujmović vidi priliku na razini digitalizacije i digitalne transformacije, objašnjavajući da, ako nema naručitelja digitalnih rješenja, onda ni nema razvoja budućnosti.

U tom kontekstu i Maglić je poručio kako će se najlakše doći do njih i utjecati ako i kompanije u sektoru znaju same braniti industriju:

Potencijal tržišta da apsorbira naše proizvode je važan i na to moramo staviti naglasak u budućim studijama.

Kriza kao pokretač jačanja izvoza IT industrije. Analiza IT industrije - HGK (brošura)

Geekovi moraju naučiti utjecati na (političke) čimbenike

Upravo način kako sami mogu braniti industriju jest zlatna poanta analize kao i panela.

Kada pogledamo informacije i zaključke do kojih se došlo, svjesni smo da IT industrija itekako ima validne argumente s kojima bi mogla nastupati pred državnim tijelima i drugim donosiocima odluka. Znamo, i bez tih informacija, kako IT može postati ključan faktor budućeg razvoja, no čini se kako prebacivanje na ono “treba” često propada zbog nedostatka asertivnosti IT aktera, kako objašnjava Maglić:

Jako je važno istaknuti zašto smo danas ovdje. Moramo svi zajedno naučiti razumijeti našu industriju, prvo mi sami, a onda drugi korak i prezentirati ju tamo gdje treba, i premijeru i vladi, i saborskim zastupnicima. Mi smo geekovi po prirodi i ono što znamo, ne znamo iskomunicirati. Moramo raditi s terminima GDPR-a i utjecaja industrije u ukupnom gospodarstvu kako bismo mogli uvijek i u svakom trenutku relevantno razgovarati sa čimbenicima na temelju ovih brojki.

Uz podatke domaće analize, koji se mogu nadograditi i pregledom drugih IT industrija u Uniji, čini se kako jedino što nas može brže približiti prosjeku EU-a jest konkretan plan lobiranja prema hrvatskom političkom vrhu. Ali tko će to, tko ima vremena?

Međutim, ako oni koji dirigiraju načinom kako vodite posao, ne shvaćaju ozbiljnost i važnost IT-a, zar nije vrijedno naći vremena da se tim akterima objasne neke stvari? I to više puta?

Spomenula se na panelu i važnost menadžerskog miljea – konkretno nedostatak menadžera koji razumiju IT i potencijale digitalizacije, pa tako i digitalne transformacije, no ja bih istaknula i onih koji iz IT industrije jednako tako razumiju prodajni aspekt jer u konačnici, svoj dio kolača IT-a trebaju znati prodati i upakirati kupcima, investitorima, ali i vladajućima.

Naša je biznis scena mala pa će privatne trakavice uvijek naći plodonosno tlo, ali možda je više nego ikad važno da osobe koje imaju za to potencijala, prihvate uloge svojevrsnih lobista (da ne kažem influencera) kako bi IT konačno smjestili gdje zaslužuje. Sad sigurno imamo podatke da se tome i prione.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    06. 01. 2019. u 10:54 am Odgovori

    Realno gledano hrvatska IT industrija zaostaje jer nema inovacija, a i ono malo sto postoji u hrvatskoj bazirano je vise na hypeu nego na radu. Pogledajmo samo sastav ove ekipe, sami preprodavaci licenci i magle. Jedina svijetla tocka je analiticar Zitnik.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Vodič

Gledaj i uči! Najbolji edukativni kanali na YouTubeu

Donosimo vodič kroz edukativne kanale na YouTubeu od kojih ćete sigurno nešto naučiti i nikad više nećete reći da je YouTube carstvo gluposti za klince i influensera koji se krevelje.

Intervju

Gamechuck u suradnji s udrugom Roda razvio ČUDOvišnu igru koja djecu uči – društvenom aktivizmu!

Kao što su Šegrt Hlapić i družina dosadašnje generacije učili prometnim znakovima, tako će možda i čudovišta Gamechuckove Avanture koje je ilustrirao Zlatko Druško, poznat po radu na Letećim medvjedićima, odgojiti neke nove.

Startupi i poslovanje

Nakon rada u Amazonu i Memgraphu, Marin i Matej osigurali 3 milijuna kuna za “tražilicu video i audio sadržaja”

Jedan je za vrijeme studiranja na FER-u bio drugom mentor u srednjoj školi, ali tek ih je Marinovo iskustvo u Amazonu i problem na koji je naletio potaknulo da pokrenu zajednički startup na relaciji Zagreb-Vancouver.

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.