Domaća IT industrija od 2008. rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske, ali to i dalje nije dovoljno

Napokon imamo neke brojke iz kojih se može zaključivati i učiti o industriji, no najvažnije, s tim se brojkama treba istupati pred ključnim ljudima.

Dok su druge industrije krpale kraj s krajem, a posljedično i otpuštale ljude, IT industrija u Hrvatskoj zaposlila je dodatnih 11 tisuća ljudi. Dok neke industrije još značajno pate od posljedica krize, IT industrija je već 2012. premašila izvoz 2008.

Neki su to od pozitivnijih podataka iz Analize hrvatske IT industrije 2008.–2017. koju je naručila Udruga za informacijske tehnologije pri HGK kako bi dala uvid u doprinos IT industrije nacionalnom gospodarstvu kroz zapošljivost, doprinos BDP-u i obujmu poreznih prihoda te razini tehnoloških kompetencija i razvojno istraživačkog potencijala zemlje. Iako su prije nekoliko dana predstavljeni osnovni podaci, obuhvatnija analiza na preko 100 stranica trebala bi biti javno dostupna u skoro vrijeme, a do tada, prođimo ono što se trenutno može.

Analizu, koja je rađena u listopadu ove godine u suradnji sa SPAN-om, pratila je panel rasprava “Hrvatska IT industrija – idućih pet godina” na kojoj su sudjelovali Nikola Dujmović, Boris Žitnik iz Omnia Consulta, Ivan Maglić iz Calista i Gartnera Adriatic, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije i CISExa te Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge.

Može li Hrvatska doseći prosjek EU?

Iako je u uvodu Dujmović zaključio kako im je od sada želja raditi analizu svake godine, do ovog trenutka trebalo im je dosta. Nešto se već prošle godine pokušalo, neke statistike su već postojale, no htjelo se dobiti nešto usporedivo s EU podacima, ali i usklađeno prema lokalnoj situaciji, za što je trebalo razraditi vlastitu metodologiju.

Upravo je ta usporedivost s drugim članicama Europske unije donijela važan kontekst, jer se prema njoj može mjeriti potrebitost pažnje države za industriju, kada uočimo da države koje su imale slične okolnosti i nimalo bolji start, danas već stoje u zavidnoj prednosti. (A ta usporedba postaje mnogo bitnija zbog čimbenika van IT industrije, nego onih u njoj.)

Imamo potencijal i perspektivu…

Dalibor Subotičanec, jedan od istraživača SPAN-a koji je predstavio podatke, naglasio je kako se izvoz IT industrije transformirao od 2008. do 2017. godine, pogotovo izvoz uslužnih IT tvrtki, koji je imao stalni rast unatoč krizi.

Pa iako je 2017. prema udjelu u BDP-u IT industrija bila pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelom, dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u zadnjih 10 godina IT je zaostajao jedino za energetikom i opskrbom vodom i plinom. Konačno, činjenica do koje analiza dolazi jest da je u zadnjih deset godina IT industrija rasla sedam puta brže nego li BDP Hrvatske.

Promatramo li samo zadnjih pet godina, prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5 posto. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1 posto, a izvoz gotovo dvostruko brže. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1 posto.

Dok ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste za svega 0,2 posto, broj zaposlenih u IT industriji u 2017. godini premašio je 28 tisuća i u zadnjih pet godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5 posto. Prosječna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2017. godini iznosila je 7722 kuna i bila je 44% viša od prosječne neto plaće u gospodarstvu.

Ali, ALI…

…ali ne i strukturnu potporu države.

No, osim dobrih pokazatelja rasta, ne samo zbog kolega koji će strateški iskoristiti ove informacije, već i zbog političkih aktera, važno je istaknuti da unatoč mnogim plusevima hrvatski IT danas ipak ostaje u minusu. Koliko – ističe Subotičanec:

Promatrano iz perspektive EU tržišta, ne stojimo dobro. Prošle godine je hrvatska IT industrija dosegnula 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto.

Jedan od uzroka ovog ovog zaostatka jest činjenica da ICT Vladi nije od strateške važnosti, ali i mnogo veći problemi, na razini čitavog gospodarstva. Dotaknuo se tu Hrvoje Balen velikih opterećenja plaća, ali i nedostatka IT stručnjaka.

Analiza IT industrije - HGK (brošura)

Kada pogledamo u rezultate analize, nailazimo na još “rupa u sustavu”. U 2017. godini broj IT poduzeća u Hrvatskoj prešao je 4,5 tisuća, odnosno 4 posto od ukupnog broja tvrtki u zemlji. Tim brojkama se ne možemo pretjerano veseliti ako pogledamo li pojačan trend samozapošljavanja, ali i činjenicu da četiri od pet IT tvrtki ima manje od pet zaposlenih.

Samozapošljavanje: dobro na razini pojedinca, loše na razini države

Dakako, samozapošljavanje bi se moglo istaknuti kao pozitivan pokazatelj, no, kako ističe Dujmović, države u kojima je najlakše pokrenuti poslovanje imaju najmanje tvrtki po glavi stanovnika:

Studija je razotkrila da smo jedna od rijetkih država u kojoj se nije dogodilo okrupnjavanje IT-a, već upravo suprotno. Dosta ljudi osniva obrte kako bi plaćali paušalni porez, što je dobra taktika na razini pojedinca, ali loša strategija na razini države.

Da bi potom i zaključio kako je samozapošljavanje strategija najsiromašnijih zemalja, a ne najbogatijih. Vrlo dobro tu činjenicu podupiru i nedavni rezultati izvješća Eurostata o motivima za pokretanje vlastitog posla.

Bilo je tu i ponavljanja pojmova, što je industrija, a što tržište, no bez obzira na poznavanje terminologije, jedno je sigurno, kako je istaknula i Anita Cvetić Oreščanin, naše tržište je premalo za potencijal koji domaća industrija može ostvariti. Posljedično, dogodio se outsourcing ilitiga body shopping:

Svi mi smo 2008. morali birati hoćemo li otpuštati ljude ili izaći na vanjsko tržište pa smo se, naravno, odlučili za potonje. Tamo smo kao tvrtke dobili više cijene za naše proizvode, pravnu sigurnost i nove prilike, ali time je naše IT tržište izgubilo.

Ipak, Dujmović vidi priliku na razini digitalizacije i digitalne transformacije, objašnjavajući da, ako nema naručitelja digitalnih rješenja, onda ni nema razvoja budućnosti.

U tom kontekstu i Maglić je poručio kako će se najlakše doći do njih i utjecati ako i kompanije u sektoru znaju same braniti industriju:

Potencijal tržišta da apsorbira naše proizvode je važan i na to moramo staviti naglasak u budućim studijama.

Analiza IT industrije - HGK (brošura)
Kriza kao pokretač jačanja izvoza IT industrije.

Geekovi moraju naučiti utjecati na (političke) čimbenike

Upravo način kako sami mogu braniti industriju jest zlatna poanta analize kao i panela.

Kada pogledamo informacije i zaključke do kojih se došlo, svjesni smo da IT industrija itekako ima validne argumente s kojima bi mogla nastupati pred državnim tijelima i drugim donosiocima odluka. Znamo, i bez tih informacija, kako IT može postati ključan faktor budućeg razvoja, no čini se kako prebacivanje na ono “treba” često propada zbog nedostatka asertivnosti IT aktera, kako objašnjava Maglić:

Jako je važno istaknuti zašto smo danas ovdje. Moramo svi zajedno naučiti razumijeti našu industriju, prvo mi sami, a onda drugi korak i prezentirati ju tamo gdje treba, i premijeru i vladi, i saborskim zastupnicima. Mi smo geekovi po prirodi i ono što znamo, ne znamo iskomunicirati. Moramo raditi s terminima GDPR-a i utjecaja industrije u ukupnom gospodarstvu kako bismo mogli uvijek i u svakom trenutku relevantno razgovarati sa čimbenicima na temelju ovih brojki.

Uz podatke domaće analize, koji se mogu nadograditi i pregledom drugih IT industrija u Uniji, čini se kako jedino što nas može brže približiti prosjeku EU-a jest konkretan plan lobiranja prema hrvatskom političkom vrhu. Ali tko će to, tko ima vremena?

Međutim, ako oni koji dirigiraju načinom kako vodite posao, ne shvaćaju ozbiljnost i važnost IT-a, zar nije vrijedno naći vremena da se tim akterima objasne neke stvari? I to više puta?

Spomenula se na panelu i važnost menadžerskog miljea – konkretno nedostatak menadžera koji razumiju IT i potencijale digitalizacije, pa tako i digitalne transformacije, no ja bih istaknula i onih koji iz IT industrije jednako tako razumiju prodajni aspekt jer u konačnici, svoj dio kolača IT-a trebaju znati prodati i upakirati kupcima, investitorima, ali i vladajućima.

Naša je biznis scena mala pa će privatne trakavice uvijek naći plodonosno tlo, ali možda je više nego ikad važno da osobe koje imaju za to potencijala, prihvate uloge svojevrsnih lobista (da ne kažem influencera) kako bi IT konačno smjestili gdje zaslužuje. Sad sigurno imamo podatke da se tome i prione.

ponuda

Komentari

  1. Miro

    Miro

    06. 01. 2019. u 10:54 am Odgovori

    Realno gledano hrvatska IT industrija zaostaje jer nema inovacija, a i ono malo sto postoji u hrvatskoj bazirano je vise na hypeu nego na radu. Pogledajmo samo sastav ove ekipe, sami preprodavaci licenci i magle. Jedina svijetla tocka je analiticar Zitnik.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Provjerili smo je li se nova Pauza.hr dobro ispekla. Evo što smo otkrili!

Pauza.hr u 2019. ulazi s potpunim redizajnom. Zašto smo toliko čekali na novi web i aplikaciju te jesu li uspjeli napraviti dobar posao na kraju? Tražimo odgovore za vas.

Startupi i poslovanje

Znate priču o akceleratorskom programu koji je trebao uložiti u 10 startupa, a na kraju nije ni u jedan?

Kakva čast, kakav ponos, kakvo veselje, opisat će tako Dario Trbović svoj prvi veći susret sa startup svijetom prije četiri godine, kada je njegov projekt Pippion pobijedio na Akceleratorskom poduzetničkom kampu u Osijeku. Njegove su današnje asocijacije na taj događaj potpuno drugačije - neuspjeh, razočarenje, prijevara, gorak okus, teška lekcija, da nabrojim samo neke od njih.

Analiza

2019. je, a vi i dalje ne vidite potencijal (domaćeg) esporta? Dopustite da vam otvorimo oči

2019. će sigurno biti najveća godina za esport ikad. Pitanje je samo, bili vi gledatelj ili brend, što ćete od svega toga pratiti?

Što ste propustili

Internet marketing

Oglašavanje mobilnih aplikacija u 2019.: Veći troškovi, veći budžeti, veći broj instalacija

Mobilno oglašavanje u SAD-u već je veće od televizije, a postoji tek 11 godina. No, što nas na tom polju čeka u 2019., godini u kojoj se očekuje veće i lakše korištenje aplikacija, zahvaljujući sve boljim mobilnim uređajima, ali i mrežama?

Internet marketing

Koliku je prašinu Gillette zapravo digao spornim videom? Imamo podatke

Suprostavljene reakcije na Gilletteov video The Best Men Can Be, objavljen 13. siječnja, ne prestaju. Dok ga jedni hvale, drugi su pogođeni njegovim sadržajem te reagiraju vrlo glasno i vrlo negativno. No, koliki doseg imaju te reakcije te jesu li one ipak više pozitivne ili negativne, doznali smo uz Mediatoolkit.

Intervju

Kako su FOI-jevci u 24 sata kreirali aplikaciju koja osobama oštećenog sluha olakšava video pozive?

U razgovoru s voditeljem tima otkrivamo kako je spoj društveno odgovorne ideje i video tehnologije studente s varaždinskog FOI-ja doveo do pobjede na HACK IT DAYZ-u!

Startupi i poslovanje

Wolt (i UberEats koji će u Hrvatsku doći za njim) imaju bolji CX od većine hrvatskih restorana

Finski Wolt novi je igrač na tržištu dostave Zagreba, ali donosi li nam on prednosti zbog kojih bismo se trebali odreći drugih servisa?

Startupi i poslovanje

DaiBau, uz investiciju od 700.000 eura, želi pomoći svima u regiji koji muku muče s majstorima

Pronaći dobrog majstora zna biti Sizifov posao, a Daibau, u Hrvatskoj poznat kao eMajstor, uz investiciju fondova South Central Ventures i Vito ONE, želi biti vodeće rješenje.

Sponzorirano

Provjerili smo je li se nova Pauza.hr dobro ispekla. Evo što smo otkrili!

Pauza.hr u 2019. ulazi s potpunim redizajnom. Zašto smo toliko čekali na novi web i aplikaciju te jesu li uspjeli napraviti dobar posao na kraju? Tražimo odgovore za vas.