Domaća IT industrija od 2008. rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske, ali to i dalje nije dovoljno

Domaća IT industrija od 2008. rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske, ali to i dalje nije dovoljno

Napokon imamo neke brojke iz kojih se može zaključivati i učiti o industriji, no najvažnije, s tim se brojkama treba istupati pred ključnim ljudima.

Dok su druge industrije krpale kraj s krajem, a posljedično i otpuštale ljude, IT industrija u Hrvatskoj zaposlila je dodatnih 11 tisuća ljudi. Dok neke industrije još značajno pate od posljedica krize, IT industrija je već 2012. premašila izvoz 2008.

Neki su to od pozitivnijih podataka iz Analize hrvatske IT industrije 2008.–2017. koju je naručila Udruga za informacijske tehnologije pri HGK kako bi dala uvid u doprinos IT industrije nacionalnom gospodarstvu kroz zapošljivost, doprinos BDP-u i obujmu poreznih prihoda te razini tehnoloških kompetencija i razvojno istraživačkog potencijala zemlje. Iako su prije nekoliko dana predstavljeni osnovni podaci, obuhvatnija analiza na preko 100 stranica trebala bi biti javno dostupna u skoro vrijeme, a do tada, prođimo ono što se trenutno može.

Analizu, koja je rađena u listopadu ove godine u suradnji sa SPAN-om, pratila je panel rasprava “Hrvatska IT industrija – idućih pet godina” na kojoj su sudjelovali Nikola Dujmović, Boris Žitnik iz Omnia Consulta, Ivan Maglić iz Calista i Gartnera Adriatic, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije i CISExa te Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge.

Može li Hrvatska doseći prosjek EU?

Iako je u uvodu Dujmović zaključio kako im je od sada želja raditi analizu svake godine, do ovog trenutka trebalo im je dosta. Nešto se već prošle godine pokušalo, neke statistike su već postojale, no htjelo se dobiti nešto usporedivo s EU podacima, ali i usklađeno prema lokalnoj situaciji, za što je trebalo razraditi vlastitu metodologiju.

Upravo je ta usporedivost s drugim članicama Europske unije donijela važan kontekst, jer se prema njoj može mjeriti potrebitost pažnje države za industriju, kada uočimo da države koje su imale slične okolnosti i nimalo bolji start, danas već stoje u zavidnoj prednosti. (A ta usporedba postaje mnogo bitnija zbog čimbenika van IT industrije, nego onih u njoj.)

Imamo potencijal i perspektivu…

Dalibor Subotičanec, jedan od istraživača SPAN-a koji je predstavio podatke, naglasio je kako se izvoz IT industrije transformirao od 2008. do 2017. godine, pogotovo izvoz uslužnih IT tvrtki, koji je imao stalni rast unatoč krizi.

Pa iako je 2017. prema udjelu u BDP-u IT industrija bila pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelom, dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u zadnjih 10 godina IT je zaostajao jedino za energetikom i opskrbom vodom i plinom. Konačno, činjenica do koje analiza dolazi jest da je u zadnjih deset godina IT industrija rasla sedam puta brže nego li BDP Hrvatske.

Promatramo li samo zadnjih pet godina, prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5 posto. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1 posto, a izvoz gotovo dvostruko brže. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1 posto.

Dok ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste za svega 0,2 posto, broj zaposlenih u IT industriji u 2017. godini premašio je 28 tisuća i u zadnjih pet godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5 posto. Prosječna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2017. godini iznosila je 7722 kuna i bila je 44% viša od prosječne neto plaće u gospodarstvu.

Ali, ALI…

…ali ne i strukturnu potporu države.

No, osim dobrih pokazatelja rasta, ne samo zbog kolega koji će strateški iskoristiti ove informacije, već i zbog političkih aktera, važno je istaknuti da unatoč mnogim plusevima hrvatski IT danas ipak ostaje u minusu. Koliko – ističe Subotičanec:

Promatrano iz perspektive EU tržišta, ne stojimo dobro. Prošle godine je hrvatska IT industrija dosegnula 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto.

Jedan od uzroka ovog ovog zaostatka jest činjenica da ICT Vladi nije od strateške važnosti, ali i mnogo veći problemi, na razini čitavog gospodarstva. Dotaknuo se tu Hrvoje Balen velikih opterećenja plaća, ali i nedostatka IT stručnjaka.

Analiza IT industrije - HGK (brošura)

Kada pogledamo u rezultate analize, nailazimo na još “rupa u sustavu”. U 2017. godini broj IT poduzeća u Hrvatskoj prešao je 4,5 tisuća, odnosno 4 posto od ukupnog broja tvrtki u zemlji. Tim brojkama se ne možemo pretjerano veseliti ako pogledamo li pojačan trend samozapošljavanja, ali i činjenicu da četiri od pet IT tvrtki ima manje od pet zaposlenih.

Samozapošljavanje: dobro na razini pojedinca, loše na razini države

Dakako, samozapošljavanje bi se moglo istaknuti kao pozitivan pokazatelj, no, kako ističe Dujmović, države u kojima je najlakše pokrenuti poslovanje imaju najmanje tvrtki po glavi stanovnika:

Studija je razotkrila da smo jedna od rijetkih država u kojoj se nije dogodilo okrupnjavanje IT-a, već upravo suprotno. Dosta ljudi osniva obrte kako bi plaćali paušalni porez, što je dobra taktika na razini pojedinca, ali loša strategija na razini države.

Da bi potom i zaključio kako je samozapošljavanje strategija najsiromašnijih zemalja, a ne najbogatijih. Vrlo dobro tu činjenicu podupiru i nedavni rezultati izvješća Eurostata o motivima za pokretanje vlastitog posla.

Bilo je tu i ponavljanja pojmova, što je industrija, a što tržište, no bez obzira na poznavanje terminologije, jedno je sigurno, kako je istaknula i Anita Cvetić Oreščanin, naše tržište je premalo za potencijal koji domaća industrija može ostvariti. Posljedično, dogodio se outsourcing ilitiga body shopping:

Svi mi smo 2008. morali birati hoćemo li otpuštati ljude ili izaći na vanjsko tržište pa smo se, naravno, odlučili za potonje. Tamo smo kao tvrtke dobili više cijene za naše proizvode, pravnu sigurnost i nove prilike, ali time je naše IT tržište izgubilo.

Ipak, Dujmović vidi priliku na razini digitalizacije i digitalne transformacije, objašnjavajući da, ako nema naručitelja digitalnih rješenja, onda ni nema razvoja budućnosti.

U tom kontekstu i Maglić je poručio kako će se najlakše doći do njih i utjecati ako i kompanije u sektoru znaju same braniti industriju:

Potencijal tržišta da apsorbira naše proizvode je važan i na to moramo staviti naglasak u budućim studijama.

Kriza kao pokretač jačanja izvoza IT industrije. Analiza IT industrije - HGK (brošura)

Geekovi moraju naučiti utjecati na (političke) čimbenike

Upravo način kako sami mogu braniti industriju jest zlatna poanta analize kao i panela.

Kada pogledamo informacije i zaključke do kojih se došlo, svjesni smo da IT industrija itekako ima validne argumente s kojima bi mogla nastupati pred državnim tijelima i drugim donosiocima odluka. Znamo, i bez tih informacija, kako IT može postati ključan faktor budućeg razvoja, no čini se kako prebacivanje na ono “treba” često propada zbog nedostatka asertivnosti IT aktera, kako objašnjava Maglić:

Jako je važno istaknuti zašto smo danas ovdje. Moramo svi zajedno naučiti razumijeti našu industriju, prvo mi sami, a onda drugi korak i prezentirati ju tamo gdje treba, i premijeru i vladi, i saborskim zastupnicima. Mi smo geekovi po prirodi i ono što znamo, ne znamo iskomunicirati. Moramo raditi s terminima GDPR-a i utjecaja industrije u ukupnom gospodarstvu kako bismo mogli uvijek i u svakom trenutku relevantno razgovarati sa čimbenicima na temelju ovih brojki.

Uz podatke domaće analize, koji se mogu nadograditi i pregledom drugih IT industrija u Uniji, čini se kako jedino što nas može brže približiti prosjeku EU-a jest konkretan plan lobiranja prema hrvatskom političkom vrhu. Ali tko će to, tko ima vremena?

Međutim, ako oni koji dirigiraju načinom kako vodite posao, ne shvaćaju ozbiljnost i važnost IT-a, zar nije vrijedno naći vremena da se tim akterima objasne neke stvari? I to više puta?

Spomenula se na panelu i važnost menadžerskog miljea – konkretno nedostatak menadžera koji razumiju IT i potencijale digitalizacije, pa tako i digitalne transformacije, no ja bih istaknula i onih koji iz IT industrije jednako tako razumiju prodajni aspekt jer u konačnici, svoj dio kolača IT-a trebaju znati prodati i upakirati kupcima, investitorima, ali i vladajućima.

Naša je biznis scena mala pa će privatne trakavice uvijek naći plodonosno tlo, ali možda je više nego ikad važno da osobe koje imaju za to potencijala, prihvate uloge svojevrsnih lobista (da ne kažem influencera) kako bi IT konačno smjestili gdje zaslužuje. Sad sigurno imamo podatke da se tome i prione.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    06. 01. 2019. u 10:54 am Odgovori

    Realno gledano hrvatska IT industrija zaostaje jer nema inovacija, a i ono malo sto postoji u hrvatskoj bazirano je vise na hypeu nego na radu. Pogledajmo samo sastav ove ekipe, sami preprodavaci licenci i magle. Jedina svijetla tocka je analiticar Zitnik.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Stiže Nielsen ONE, Sveti gral mjerenja digitalnog i linearnog videa. Što to znači za agencije i klijente?

Ako ste dio marketinške industrije, vjerojatno znate da su digitalni i linearni svijet u potpunosti odvojeni - mjeriti ih i potom uspoređivati je trenutno doslovno nemoguće. Hoće li Nielsen svojim analitičkim alatom donijeti dugo iščekivano rješenje?

Digitalni mediji

Facebook, Airbnb i druge platforme stisnule Trumpove pristaše pred inauguraciju

Donald Trump od danas više nije predsjednik SAD-a, a već danima prije leđa su njemu i njegovim pristašama okrenule gotovo sve tehnološke tvrtke i platforme.

Startupi i poslovanje

LAUNCHub je već investirao u hrvatske startupe, a sad su zatvorili fond od minimalno 44 milijuna eura!

LAUNCHub, bugarski VC koji je svojevremeno uz Eleven bio jedini early stage fond u Hrvatskoj i Srbiji, vraća se s podebljanim fondom za startupe u SEE i široj CEE regiji.

Kultura 2.0

Staro računalo i oprema vam skupljaju prašinu? Donirajte ih učenicima iz potresom pogođenih područja

Imate starije računalo koje još uvijek radi, ali baš pikirate nabaviti novo? Donirajte staro za školarce koji su zbog potresa ostali bez svojih školskih računala!

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.