Domaća IT industrija od 2008. rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske, ali to i dalje nije dovoljno

Domaća IT industrija od 2008. rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske, ali to i dalje nije dovoljno

Napokon imamo neke brojke iz kojih se može zaključivati i učiti o industriji, no najvažnije, s tim se brojkama treba istupati pred ključnim ljudima.

Dok su druge industrije krpale kraj s krajem, a posljedično i otpuštale ljude, IT industrija u Hrvatskoj zaposlila je dodatnih 11 tisuća ljudi. Dok neke industrije još značajno pate od posljedica krize, IT industrija je već 2012. premašila izvoz 2008.

Neki su to od pozitivnijih podataka iz Analize hrvatske IT industrije 2008.–2017. koju je naručila Udruga za informacijske tehnologije pri HGK kako bi dala uvid u doprinos IT industrije nacionalnom gospodarstvu kroz zapošljivost, doprinos BDP-u i obujmu poreznih prihoda te razini tehnoloških kompetencija i razvojno istraživačkog potencijala zemlje. Iako su prije nekoliko dana predstavljeni osnovni podaci, obuhvatnija analiza na preko 100 stranica trebala bi biti javno dostupna u skoro vrijeme, a do tada, prođimo ono što se trenutno može.

Analizu, koja je rađena u listopadu ove godine u suradnji sa SPAN-om, pratila je panel rasprava “Hrvatska IT industrija – idućih pet godina” na kojoj su sudjelovali Nikola Dujmović, Boris Žitnik iz Omnia Consulta, Ivan Maglić iz Calista i Gartnera Adriatic, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije i CISExa te Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge.

Može li Hrvatska doseći prosjek EU?

Iako je u uvodu Dujmović zaključio kako im je od sada želja raditi analizu svake godine, do ovog trenutka trebalo im je dosta. Nešto se već prošle godine pokušalo, neke statistike su već postojale, no htjelo se dobiti nešto usporedivo s EU podacima, ali i usklađeno prema lokalnoj situaciji, za što je trebalo razraditi vlastitu metodologiju.

Upravo je ta usporedivost s drugim članicama Europske unije donijela važan kontekst, jer se prema njoj može mjeriti potrebitost pažnje države za industriju, kada uočimo da države koje su imale slične okolnosti i nimalo bolji start, danas već stoje u zavidnoj prednosti. (A ta usporedba postaje mnogo bitnija zbog čimbenika van IT industrije, nego onih u njoj.)

Imamo potencijal i perspektivu…

Dalibor Subotičanec, jedan od istraživača SPAN-a koji je predstavio podatke, naglasio je kako se izvoz IT industrije transformirao od 2008. do 2017. godine, pogotovo izvoz uslužnih IT tvrtki, koji je imao stalni rast unatoč krizi.

Pa iako je 2017. prema udjelu u BDP-u IT industrija bila pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelom, dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u zadnjih 10 godina IT je zaostajao jedino za energetikom i opskrbom vodom i plinom. Konačno, činjenica do koje analiza dolazi jest da je u zadnjih deset godina IT industrija rasla sedam puta brže nego li BDP Hrvatske.

Promatramo li samo zadnjih pet godina, prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5 posto. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1 posto, a izvoz gotovo dvostruko brže. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1 posto.

Dok ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste za svega 0,2 posto, broj zaposlenih u IT industriji u 2017. godini premašio je 28 tisuća i u zadnjih pet godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5 posto. Prosječna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2017. godini iznosila je 7722 kuna i bila je 44% viša od prosječne neto plaće u gospodarstvu.

Ali, ALI…

…ali ne i strukturnu potporu države.

No, osim dobrih pokazatelja rasta, ne samo zbog kolega koji će strateški iskoristiti ove informacije, već i zbog političkih aktera, važno je istaknuti da unatoč mnogim plusevima hrvatski IT danas ipak ostaje u minusu. Koliko – ističe Subotičanec:

Promatrano iz perspektive EU tržišta, ne stojimo dobro. Prošle godine je hrvatska IT industrija dosegnula 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto.

Jedan od uzroka ovog ovog zaostatka jest činjenica da ICT Vladi nije od strateške važnosti, ali i mnogo veći problemi, na razini čitavog gospodarstva. Dotaknuo se tu Hrvoje Balen velikih opterećenja plaća, ali i nedostatka IT stručnjaka.

Analiza IT industrije - HGK (brošura)

Kada pogledamo u rezultate analize, nailazimo na još “rupa u sustavu”. U 2017. godini broj IT poduzeća u Hrvatskoj prešao je 4,5 tisuća, odnosno 4 posto od ukupnog broja tvrtki u zemlji. Tim brojkama se ne možemo pretjerano veseliti ako pogledamo li pojačan trend samozapošljavanja, ali i činjenicu da četiri od pet IT tvrtki ima manje od pet zaposlenih.

Samozapošljavanje: dobro na razini pojedinca, loše na razini države

Dakako, samozapošljavanje bi se moglo istaknuti kao pozitivan pokazatelj, no, kako ističe Dujmović, države u kojima je najlakše pokrenuti poslovanje imaju najmanje tvrtki po glavi stanovnika:

Studija je razotkrila da smo jedna od rijetkih država u kojoj se nije dogodilo okrupnjavanje IT-a, već upravo suprotno. Dosta ljudi osniva obrte kako bi plaćali paušalni porez, što je dobra taktika na razini pojedinca, ali loša strategija na razini države.

Da bi potom i zaključio kako je samozapošljavanje strategija najsiromašnijih zemalja, a ne najbogatijih. Vrlo dobro tu činjenicu podupiru i nedavni rezultati izvješća Eurostata o motivima za pokretanje vlastitog posla.

Bilo je tu i ponavljanja pojmova, što je industrija, a što tržište, no bez obzira na poznavanje terminologije, jedno je sigurno, kako je istaknula i Anita Cvetić Oreščanin, naše tržište je premalo za potencijal koji domaća industrija može ostvariti. Posljedično, dogodio se outsourcing ilitiga body shopping:

Svi mi smo 2008. morali birati hoćemo li otpuštati ljude ili izaći na vanjsko tržište pa smo se, naravno, odlučili za potonje. Tamo smo kao tvrtke dobili više cijene za naše proizvode, pravnu sigurnost i nove prilike, ali time je naše IT tržište izgubilo.

Ipak, Dujmović vidi priliku na razini digitalizacije i digitalne transformacije, objašnjavajući da, ako nema naručitelja digitalnih rješenja, onda ni nema razvoja budućnosti.

U tom kontekstu i Maglić je poručio kako će se najlakše doći do njih i utjecati ako i kompanije u sektoru znaju same braniti industriju:

Potencijal tržišta da apsorbira naše proizvode je važan i na to moramo staviti naglasak u budućim studijama.

Analiza IT industrije - HGK (brošura)
Kriza kao pokretač jačanja izvoza IT industrije.

Geekovi moraju naučiti utjecati na (političke) čimbenike

Upravo način kako sami mogu braniti industriju jest zlatna poanta analize kao i panela.

Kada pogledamo informacije i zaključke do kojih se došlo, svjesni smo da IT industrija itekako ima validne argumente s kojima bi mogla nastupati pred državnim tijelima i drugim donosiocima odluka. Znamo, i bez tih informacija, kako IT može postati ključan faktor budućeg razvoja, no čini se kako prebacivanje na ono “treba” često propada zbog nedostatka asertivnosti IT aktera, kako objašnjava Maglić:

Jako je važno istaknuti zašto smo danas ovdje. Moramo svi zajedno naučiti razumijeti našu industriju, prvo mi sami, a onda drugi korak i prezentirati ju tamo gdje treba, i premijeru i vladi, i saborskim zastupnicima. Mi smo geekovi po prirodi i ono što znamo, ne znamo iskomunicirati. Moramo raditi s terminima GDPR-a i utjecaja industrije u ukupnom gospodarstvu kako bismo mogli uvijek i u svakom trenutku relevantno razgovarati sa čimbenicima na temelju ovih brojki.

Uz podatke domaće analize, koji se mogu nadograditi i pregledom drugih IT industrija u Uniji, čini se kako jedino što nas može brže približiti prosjeku EU-a jest konkretan plan lobiranja prema hrvatskom političkom vrhu. Ali tko će to, tko ima vremena?

Međutim, ako oni koji dirigiraju načinom kako vodite posao, ne shvaćaju ozbiljnost i važnost IT-a, zar nije vrijedno naći vremena da se tim akterima objasne neke stvari? I to više puta?

Spomenula se na panelu i važnost menadžerskog miljea – konkretno nedostatak menadžera koji razumiju IT i potencijale digitalizacije, pa tako i digitalne transformacije, no ja bih istaknula i onih koji iz IT industrije jednako tako razumiju prodajni aspekt jer u konačnici, svoj dio kolača IT-a trebaju znati prodati i upakirati kupcima, investitorima, ali i vladajućima.

Naša je biznis scena mala pa će privatne trakavice uvijek naći plodonosno tlo, ali možda je više nego ikad važno da osobe koje imaju za to potencijala, prihvate uloge svojevrsnih lobista (da ne kažem influencera) kako bi IT konačno smjestili gdje zaslužuje. Sad sigurno imamo podatke da se tome i prione.

ponuda

Komentari

  1. Miro

    Miro

    06. 01. 2019. u 10:54 am Odgovori

    Realno gledano hrvatska IT industrija zaostaje jer nema inovacija, a i ono malo sto postoji u hrvatskoj bazirano je vise na hypeu nego na radu. Pogledajmo samo sastav ove ekipe, sami preprodavaci licenci i magle. Jedina svijetla tocka je analiticar Zitnik.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Identyum – digitalna osobna iskaznica iz Hrvatske za 21. stoljeće?

Na krilima suradnje s Finom, IDENTYUM bi trebao omogućiti dokazivanje identiteta putem aplikacije, bez papirologije, pokazivanja osobnih iskaznica i sličnih koraka.

Digitalni mediji

Kako napisati dobar članak za svoj ili tvrtkin blog (kad baš morate)

Je li vam teško napisati članak za blog tvrtke, objavu na LinkedInu ili 'microcopy' za digitalni projekt? Urednički i praktični savjeti slijede u novoj epizodi Netokracija podcasta!

Startupi i poslovanje

David Bizer: Direktor mora biti ambasador kulture tvrtke pa makar to značilo razgovor i sa 150. zaposlenikom!

Ususret nadolazećoj konferenciji Employer Branding na kojem gostuje kao keynote predavač, razgovarali smo s Davidom Bizerom oko gorućeg pitanja digitalne industrije za sve male i velike tvrtke: kako privući nove ljude?

Startupi i poslovanje

Uz anđeoske investicije, a sad i Fil Rouge Capital, Smart Lumies u pripremi za najveće američke trgovačke lance

Kocka je bačena. Smart Lumiesi su usavršili svoj prvi proizvod, a uskoro slijede i novi proizvodi i mnoge igre, ali i izlazak na američko tržište. U pripremi za sve to, posebno dobra vijest je da su nedavno zaključili investiciju od Fil Rouge Capitala.

Izvještaj

Ako želite učiti, postati IT konzultant nije bauk, osnove s fakulteta već imate

Iza nas je zadnji Tech Consultant Meetup s kojim smo zaključili ovogodišnji ciklus Digitalne karijere, a koji smo u suradnji s mStartom, hrvatskom tvrtkom za poslovna IT rješenja realizirali u tri hrvatska grada: Zagrebu, Osijeku te konačno - Splitu.

Digitalni mediji

Iskon podcast zvučan je primjer kako primijeniti novi digitalni format za interne komunikacije

Može li podcast biti alat za internu komunikaciju u tvrtki? Pretpostavljam da da, jer je novi Iskonov podcast dostupan samo Iskonovcima!