ICT nije od strateške važnosti? Što onda Vladi znači izvrsna stopa izvoza i godišnji rast od 25%?

ICT ni ove godine nije uvršten kao vertikalna industrija u Strategiji pametne specijalizacije RH koje se smatraju ključnima za budući razvoj Hrvatske. "Teško to padne" uz činjenicu da od prošle godine u Hrvatskoj ICT bilježi rast izvoza za 25% i stvara 2.900 novih radnih mjesta! Drugi smo na svijetu u nogometu pa valjda je vrijeme i za ambicioznije ICT ciljeve, ali svakako za takvo nešto želimo i da hrvatska Vlada shvati zašto.

IT je većini Hrvata opskurna stvar čak i 2018. godine. Možda to ne bi bilo tako razočaravajuće da barem znamo da oni na vrhu prepoznaju važnost te industrije. Ne bih čak htjela reći važnost – IT je budućnost, a mi smo još daleko od nje. Upravo i činjenica da je “mala i nenapučena Hrvatska” došla u finale Svjetskog nogometnog prvenstva govori mnogo o tome.

Jeste svjesni da dobar dio naše prve postave u reprezentaciji igra u najboljim svjetskim klubovima? A tamo su jer su htjeli naprijed, jer su htjeli svojim rukama (sorry Perišić) i nogama postići nešto za sebe i bližnje. No, nažalost, u Hrvatskoj ako želiš biti velik, moćan i bogat, trebaš se ili roditi u tom slatkom sosu ili se boriti kao lud u najprofitnijim balkanskim branšama aka nogomet, korupcija i politika. Nema tu mjesta za ICT, a jedino dobro na kraju ostaje nogomet. E, da – ali nismo svi zlatni Modrići od malena.

Sad kad je završio dio komentara, želim prenijeti i činjenice. Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, kratko – CISEx, dostavila je financijske podatke za 2017. godinu, a sama analiza obuhvaća 226 tvrtki članica koje su predale financijske izvještaje do prve objave FINA-e. Uz to imamo i HUP-ovu analizu i izvješće koji obuhvaća još veći spektar ICT industrije. Ako ICT Vladi ne znači priliku za strateško pozicioniranje, sigurno postoje i pokrića za to, zar ne? Ipak, CISExovi podaci kao i oni Hrvatske udruge poslodavaca najbolje potvrđuju kako Vlada – nema pojma.

Što Vladi znači 2.900 novih radnih mjesta?

CISEx-ovci su lani otvorili gotovo 700 novih radnih mjesta te godinu završili s prosjekom od 5.4 tisuće zaposlenika, što je godišnji rast od 14%. Osim toga, rast je zabilježen i u ukupnim prihodima CISEx-ovih članica (bez povezanih društava). Ukupni prihodi su prešli 3,3 milijarde kuna, a samo oni iz inozemstva premašuju 1,2 milijarde kuna, što je porast od 25% u odnosu na 2016. godinu.

Osim tih glavnih igrača u CISEx-u, analiza HUP-a je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. U prošloj godini stvoreno je 2.900 novi radnih mjesta, što je više od 50% radnih mjesta stvorenih u 2017. ICT sektor je zasigurno drugi najveći “pokretač” po broju zaposlenih i ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima.

Ukupan hrvatski ICT sektor ostvaruje 2,14% hrvatskog izvoza, ali ICT sudjeluje u ukupnom neto izvozu RH s visokih 9,1% (a CISEx članice sa 4,3%)! Osim toga, iz CISEx-a ističu kako su posebno zadovoljni činjenicom da je udio izvoza u prihodu čak 37%, što je značajno bolje od prosjeka ICT industrije gdje taj pokazatelj iznosi 30%.

Znači da se nešto pokrenulo, ali to što je za Hrvatsku ICT najveći brzorastući izvoznik, Vladi čini se ništa ne znači. Hrvatska udruga poslodavaca prenijela je kako od pretvaranja ICT-a iz horizontalne u vertikalnu industriju u Strategiji pametne specijalizacije RH, neće biti ništa. Vertikalne industrije, one koje se smatraju ključnima za budući razvoj Hrvatske, su one koje bi imale potpuno otvorena vrata do EU fondova. Ipak, ICT je dobio status horizontalne industrije, odnosno one koja ne može samostalno tražiti EU sredstva već to mora raditi preko drugih aktera.

Oni se mogu snaći sami…

Kad smo kod EU fondova, koliko to može imati traga na naše tržište ne znači samo minus za jačanje razvoja domaćih rješenja, već i generalno za digitalnu transformaciju. Već smo se osvrnuli na prve rezultate DESI indeksa koji su pokazali da smo kao nacija jako digitalno spremni (dobro čitamo portale) te da nam ide i integracija digitalnih tehnologija. Ipak, kad je u pitanju povezivost – naš internet je spor i jedan od najskupljih u Europi, a upravo je 5G tehnologija dobar primjer kako novci iz fondova mogu biti ključni pokretači razvoja. Infrastruktura za 5G traži mnogo, mnogo novaca. Pa iako se trenutno između telekoma vodi hype natjecanje “tko će prije i bolje” – još smo jako daleko od implementacije 5G-a u Hrvatskoj. Treba potpore, i korporacijama, što god mi mislili. No oni će se već i lakše snaći u “traženju EU sredstava preko drugih aktera”, ali što je s manjim tvrtkama i startupima?

Osim što se ulagalo u nova radna mjesta, prošle godine se i pojačano ulagalo u istraživanje, razvoj i inovacije, prenosi CISEx. Kako nastaviti ulaganja i kako zapošljavati kad se konstantno bojkotira neki dio sredstava ili poslovanja? Komentirao je to i predsjednik HUP-ICT-a, Boris Drilo koji pojašnjava kako “manjak kapitala, djelom izazvan i prevelikim porezom na dobit, utječe na to da je ova domaća industrija još više usmjerena na usluge, a ne na proizvode.” Istovremeno, valja spomenuti kako je upravo CISEx u svom izvješću zaključio da je glavna karika za budućnost izvoza upravo razvoj vlastitih rješenja.

“Vrijeme je za postavljanje ambicioznih ciljeva”?

Došli smo do toga da koliko god ICT nekada dobije potpore i motivacije, toliko ga se u sljedećoj rundi onesposobi za bilo kakvu akciju. Prema podacima HUP-a iz 2017. godine možemo primijetiti kako upravo ICT po svemu treba i zaslužuje da ga se ne sabotira.

Kad pogledamo podatke o rastu izvoza prema sektorima, u usporedbi s našim drugim jačim industrijama poput metalne, farmaceutske i proizvodnje namještaja – ICT iz godine u godinu bilježi značajan rast. Računalno programiranje, obrada podataka i proizvodnja računala bilježe rast u prihodima svake godine, kao i potrebnu radnu snagu dok broj subjekata uglavnom ostaje na istoj razini ili se minimalno povećava. Nije ni čudno onda da smo među državama EU najčešće u zadnjim redovima po ukupnom broju ICT tvrtki, po otvaranju novih ICT tvrtki, ali i po udjelu prihoda ICT tvrtki daleko iza – ne samo Velike Britanije ili Nizozemske – već i Poljske, Mađarske i Češke.

Uostalom, da bi se zbilja ti podaci popravili, odnosno da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina, objašnjava Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP – ICT-a:

Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske.

Uistinu, kako ističu i iz HUP ICT-a, vrijeme je za ambicioznije ciljeve, ali svakako za takvo nešto želimo i da hrvatska Vlada shvati zašto baš ICT. Za Hrvatsku je krajnje vrijeme početi se penjati na ljestvici prvenstva tehnološkog razvoja.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Kojem se direktoru isplati visiti na Facebooku? Bakiću, Varteksovom influenceru, itekako!

Nakon što je uložio u svoj Facebook profil kroz Croatian Makerse i stvorio bogatstvo pratitelja, Bakić "isplaćuje" dividende dosega za Varteksov "influencer" marketing.

Internet marketing

Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći ‘influenceri’ promoviraju upitne kredite

“Influencanje” je postao pravi biznis, a pravi znak za to je to što dio njih već mjesecima na Instagramu reklamira - kredite. I to od internetske banke s Malte. Zabrinjavajuće je to, a možda i ne baš u skladu sa zakonima, iz više razloga. Na um mi, na prvu, padaju tri.

Intervju

Ida Prester: Nisam se usudila ići na porodiljni dopust zbog specifičnosti svog posla

Idu Prester znamo kao glazbenicu i voditeljicu, a jedan od njenih idućih voditeljskih zadataka bit će Netokracijina konferencija Ladies of New Business. Tema? Izazovi (ali i prilike) koje donosi majčinstvo u dinamičnoj digitalnoj i IT industriji.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Biti osnivač startupa, a ujedno i raditi na udaljenost? Svjetski top travel bloger zna kako.

Mark Van Der Heijden digitalni je nomad koji je radio na svih sedam kontinenata, a odnedavno je i osnivač startupa koji nastoji pomoći upravo nomadima.

Najava

Good Game: Prvi hrvatski B2B gaming turnir seli se u MSU te gradi temelje za širenje u regiju – i svijet

Najveći regionalni B2B gaming događaj za ovu godinu ima velike planove

Digitalni mediji

Miran Pavić: Da Telegram ovisi samo o brojkama, izgubili bismo od Googlea, Facebooka i Styrije

Prije desetak dana odjeknula je vijest kako Telegram Media Grupa RTL-u prodaje najčitaniji portal iz svog portfelja, Net.hr. Mnogima je to došlo kao iznenađenje - zašto prodati portal koji trenutno zauzima visoko peto mjesto na Gemiusovoj ljestvici?

Kultura 2.0

Članak 13: Mogu li upload filteri uopće prepoznati kritiku, parodiju, meme?

Direktiva Europskog parlamenta i vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu konačno ide na finalno glasovanje u travnju. Ako prođe u trenutnom obliku, 'upload' filteri promijenit će u potpunosti način na koji koristimo internet.

Kultura 2.0

PewDiePie više nije prvak YouTubea ili?

Prvi put od kada je 2013. dobio titulu najpopularnijeg YouTubera, kanal Šveđanina Felixa Kjellberga izgubio je vodstvo po broju pretplatnika - na dva sata.

Kultura 2.0

Napad na Novom Zelandu optimiziran je kako bi se što brže širio društvenim mrežama

Događaji poput nedavnih napada na Novom Zelandu pokazuju tamnu stranu društvenih mreža - kako na to uopće utjecati?