ICT nije od strateške važnosti? Izvješća 2017. pokazuju upravo suprotno!

ICT nije od strateške važnosti? Što onda Vladi znači izvrsna stopa izvoza i godišnji rast od 25%?

ICT ni ove godine nije uvršten kao vertikalna industrija u Strategiji pametne specijalizacije RH koje se smatraju ključnima za budući razvoj Hrvatske. "Teško to padne" uz činjenicu da od prošle godine u Hrvatskoj ICT bilježi rast izvoza za 25% i stvara 2.900 novih radnih mjesta! Drugi smo na svijetu u nogometu pa valjda je vrijeme i za ambicioznije ICT ciljeve, ali svakako za takvo nešto želimo i da hrvatska Vlada shvati zašto.

IT je većini Hrvata opskurna stvar čak i 2018. godine. Možda to ne bi bilo tako razočaravajuće da barem znamo da oni na vrhu prepoznaju važnost te industrije. Ne bih čak htjela reći važnost – IT je budućnost, a mi smo još daleko od nje. Upravo i činjenica da je “mala i nenapučena Hrvatska” došla u finale Svjetskog nogometnog prvenstva govori mnogo o tome.

Jeste svjesni da dobar dio naše prve postave u reprezentaciji igra u najboljim svjetskim klubovima? A tamo su jer su htjeli naprijed, jer su htjeli svojim rukama (sorry Perišić) i nogama postići nešto za sebe i bližnje. No, nažalost, u Hrvatskoj ako želiš biti velik, moćan i bogat, trebaš se ili roditi u tom slatkom sosu ili se boriti kao lud u najprofitnijim balkanskim branšama aka nogomet, korupcija i politika. Nema tu mjesta za ICT, a jedino dobro na kraju ostaje nogomet. E, da – ali nismo svi zlatni Modrići od malena.

Sad kad je završio dio komentara, želim prenijeti i činjenice. Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, kratko – CISEx, dostavila je financijske podatke za 2017. godinu, a sama analiza obuhvaća 226 tvrtki članica koje su predale financijske izvještaje do prve objave FINA-e. Uz to imamo i HUP-ovu analizu i izvješće koji obuhvaća još veći spektar ICT industrije. Ako ICT Vladi ne znači priliku za strateško pozicioniranje, sigurno postoje i pokrića za to, zar ne? Ipak, CISExovi podaci kao i oni Hrvatske udruge poslodavaca najbolje potvrđuju kako Vlada – nema pojma.

Što Vladi znači 2.900 novih radnih mjesta?

CISEx-ovci su lani otvorili gotovo 700 novih radnih mjesta te godinu završili s prosjekom od 5.4 tisuće zaposlenika, što je godišnji rast od 14%. Osim toga, rast je zabilježen i u ukupnim prihodima CISEx-ovih članica (bez povezanih društava). Ukupni prihodi su prešli 3,3 milijarde kuna, a samo oni iz inozemstva premašuju 1,2 milijarde kuna, što je porast od 25% u odnosu na 2016. godinu.

Osim tih glavnih igrača u CISEx-u, analiza HUP-a je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. U prošloj godini stvoreno je 2.900 novi radnih mjesta, što je više od 50% radnih mjesta stvorenih u 2017. ICT sektor je zasigurno drugi najveći “pokretač” po broju zaposlenih i ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima.

Ukupan hrvatski ICT sektor ostvaruje 2,14% hrvatskog izvoza, ali ICT sudjeluje u ukupnom neto izvozu RH s visokih 9,1% (a CISEx članice sa 4,3%)! Osim toga, iz CISEx-a ističu kako su posebno zadovoljni činjenicom da je udio izvoza u prihodu čak 37%, što je značajno bolje od prosjeka ICT industrije gdje taj pokazatelj iznosi 30%.

Znači da se nešto pokrenulo, ali to što je za Hrvatsku ICT najveći brzorastući izvoznik, Vladi čini se ništa ne znači. Hrvatska udruga poslodavaca prenijela je kako od pretvaranja ICT-a iz horizontalne u vertikalnu industriju u Strategiji pametne specijalizacije RH, neće biti ništa. Vertikalne industrije, one koje se smatraju ključnima za budući razvoj Hrvatske, su one koje bi imale potpuno otvorena vrata do EU fondova. Ipak, ICT je dobio status horizontalne industrije, odnosno one koja ne može samostalno tražiti EU sredstva već to mora raditi preko drugih aktera.

Oni se mogu snaći sami…

Kad smo kod EU fondova, koliko to može imati traga na naše tržište ne znači samo minus za jačanje razvoja domaćih rješenja, već i generalno za digitalnu transformaciju. Već smo se osvrnuli na prve rezultate DESI indeksa koji su pokazali da smo kao nacija jako digitalno spremni (dobro čitamo portale) te da nam ide i integracija digitalnih tehnologija. Ipak, kad je u pitanju povezivost – naš internet je spor i jedan od najskupljih u Europi, a upravo je 5G tehnologija dobar primjer kako novci iz fondova mogu biti ključni pokretači razvoja. Infrastruktura za 5G traži mnogo, mnogo novaca. Pa iako se trenutno između telekoma vodi hype natjecanje “tko će prije i bolje” – još smo jako daleko od implementacije 5G-a u Hrvatskoj. Treba potpore, i korporacijama, što god mi mislili. No oni će se već i lakše snaći u “traženju EU sredstava preko drugih aktera”, ali što je s manjim tvrtkama i startupima?

Osim što se ulagalo u nova radna mjesta, prošle godine se i pojačano ulagalo u istraživanje, razvoj i inovacije, prenosi CISEx. Kako nastaviti ulaganja i kako zapošljavati kad se konstantno bojkotira neki dio sredstava ili poslovanja? Komentirao je to i predsjednik HUP-ICT-a, Boris Drilo koji pojašnjava kako “manjak kapitala, djelom izazvan i prevelikim porezom na dobit, utječe na to da je ova domaća industrija još više usmjerena na usluge, a ne na proizvode.” Istovremeno, valja spomenuti kako je upravo CISEx u svom izvješću zaključio da je glavna karika za budućnost izvoza upravo razvoj vlastitih rješenja.

“Vrijeme je za postavljanje ambicioznih ciljeva”?

Došli smo do toga da koliko god ICT nekada dobije potpore i motivacije, toliko ga se u sljedećoj rundi onesposobi za bilo kakvu akciju. Prema podacima HUP-a iz 2017. godine možemo primijetiti kako upravo ICT po svemu treba i zaslužuje da ga se ne sabotira.

Kad pogledamo podatke o rastu izvoza prema sektorima, u usporedbi s našim drugim jačim industrijama poput metalne, farmaceutske i proizvodnje namještaja – ICT iz godine u godinu bilježi značajan rast. Računalno programiranje, obrada podataka i proizvodnja računala bilježe rast u prihodima svake godine, kao i potrebnu radnu snagu dok broj subjekata uglavnom ostaje na istoj razini ili se minimalno povećava. Nije ni čudno onda da smo među državama EU najčešće u zadnjim redovima po ukupnom broju ICT tvrtki, po otvaranju novih ICT tvrtki, ali i po udjelu prihoda ICT tvrtki daleko iza – ne samo Velike Britanije ili Nizozemske – već i Poljske, Mađarske i Češke.

Uostalom, da bi se zbilja ti podaci popravili, odnosno da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina, objašnjava Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP – ICT-a:

Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske.

Uistinu, kako ističu i iz HUP ICT-a, vrijeme je za ambicioznije ciljeve, ali svakako za takvo nešto želimo i da hrvatska Vlada shvati zašto baš ICT. Za Hrvatsku je krajnje vrijeme početi se penjati na ljestvici prvenstva tehnološkog razvoja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni mediji

Influenceri i marketing imaju problema. Možemo li ih riješiti “otkazivanjem” Maje Šuput?

Profesionalno i etički dvojbeni sponzorski angažmani, korištenje djeteta za promociju brendova, skupljanje lajkova na najintimnijim životnim situacijama, licemjerje i umiveni aktivizam - samo su neki od grijeha domaćih influencera. Kako i zašto je jednoj angažiranoj ekipi prekipjelo baš na kampanji poznate pjevačice?

Sponzorirano

Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Zanimljivo, sve ono što oglasi za posao i regruteri stavljaju u vrh kao povlastice kojima žele privući developere - team building, Play Station i slično - developerima zapravo uopće nije bitno, ističe se u komentarima na rezultate istraživanja "Što developeri žele" zagrebačke tech tvrtke Leapbit.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Uz novih 87,5 milijuna dolara investicije, Cognism suosnivača Stjepana Buljata bliži se statusu jednoroga

Hrvatsko-britanski startup zadarskog suosnivača Stjepana Buljata, Cognism, 2022. godinu započinje s 87,5 milijuna dolara investicije. Tvrtka, čiji se razvojni tim nalazi u Zadru, nastala je kad je Buljatu i suosnivaču Jamesu Isilayu propao projekt na kojem su zajedno trebali raditi kao konzultanti.

Startupi i poslovanje

Hrvatski startupi impresionirali u Las Vegasu – donosimo njihova iskustva s CES-a

Malo je reći kako su Zuluhood, Sportreact, Grow i Codelab odradili odličan posao na CES-u, a sada kada su se vratili, otkivaju nam svoja iskustva i planove.

Digitalni marketing

Igor Kranjčec novi je Head of Marketing Mediatoolkita

Mediatoolkit u narednoj godini ima cilj ostvariti 100% rasta u prihodima i 80% rasta u broju zaposlenika, a jedan od ključnih ljudi u tome bit će i Igor Kranjčec.

Startupi i poslovanje

Tim zadužen za strateški proizvod cijele Asseco SEE grupe u 4 godine nitko nije napustio

Ovo je priča o timu - koji je u četiri godine trostruko narastao gradeći Live platformu, "100% domaći" centralni sustav za upravljanje korisničkim iskustvom - i njihovom menadžeru s kojim su postigli da se njihov softver danas uspješno koristi u 10 zemalja.

Startupi i poslovanje

Bellabeat s Bank of America u pripremi za IPO zatvara najveću rundu do sada

Hrvatski wellness startup pred zaključenjem je dosad najveće runde ulaganja kroz posredovanje treće najveće investicijske banke na svijetu. Kapital će iskoristiti, među ostalim, za daljnji razvoj nosive tehnologije, licenciranje svojih uređaja za korištenje u zdravstvenim ustanovama, akviziciju drugih kompanija i otvaranja lanca trgovina.

Startupi i poslovanje

65% ljudi čulo je za virtualne asistente u Hrvatskoj tek ove godine, a mnogi još ne znaju ni što rade

Prošle godine pokrenuto je prvo istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj. Tko su i što rade, koliko ih ima, jesu li zadovoljni svojim poslom, a klijenti njima… samo su neka od pitanja na koja su Sanja Veletanlić i kolege iz Go2Human Huba potražili odgovore i ove godine.