ICT nije od strateške važnosti? Izvješća 2017. pokazuju upravo suprotno!

ICT nije od strateške važnosti? Što onda Vladi znači izvrsna stopa izvoza i godišnji rast od 25%?

ICT ni ove godine nije uvršten kao vertikalna industrija u Strategiji pametne specijalizacije RH koje se smatraju ključnima za budući razvoj Hrvatske. "Teško to padne" uz činjenicu da od prošle godine u Hrvatskoj ICT bilježi rast izvoza za 25% i stvara 2.900 novih radnih mjesta! Drugi smo na svijetu u nogometu pa valjda je vrijeme i za ambicioznije ICT ciljeve, ali svakako za takvo nešto želimo i da hrvatska Vlada shvati zašto.

IT je većini Hrvata opskurna stvar čak i 2018. godine. Možda to ne bi bilo tako razočaravajuće da barem znamo da oni na vrhu prepoznaju važnost te industrije. Ne bih čak htjela reći važnost – IT je budućnost, a mi smo još daleko od nje. Upravo i činjenica da je “mala i nenapučena Hrvatska” došla u finale Svjetskog nogometnog prvenstva govori mnogo o tome.

Jeste svjesni da dobar dio naše prve postave u reprezentaciji igra u najboljim svjetskim klubovima? A tamo su jer su htjeli naprijed, jer su htjeli svojim rukama (sorry Perišić) i nogama postići nešto za sebe i bližnje. No, nažalost, u Hrvatskoj ako želiš biti velik, moćan i bogat, trebaš se ili roditi u tom slatkom sosu ili se boriti kao lud u najprofitnijim balkanskim branšama aka nogomet, korupcija i politika. Nema tu mjesta za ICT, a jedino dobro na kraju ostaje nogomet. E, da – ali nismo svi zlatni Modrići od malena.

Sad kad je završio dio komentara, želim prenijeti i činjenice. Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, kratko – CISEx, dostavila je financijske podatke za 2017. godinu, a sama analiza obuhvaća 226 tvrtki članica koje su predale financijske izvještaje do prve objave FINA-e. Uz to imamo i HUP-ovu analizu i izvješće koji obuhvaća još veći spektar ICT industrije. Ako ICT Vladi ne znači priliku za strateško pozicioniranje, sigurno postoje i pokrića za to, zar ne? Ipak, CISExovi podaci kao i oni Hrvatske udruge poslodavaca najbolje potvrđuju kako Vlada – nema pojma.

Što Vladi znači 2.900 novih radnih mjesta?

CISEx-ovci su lani otvorili gotovo 700 novih radnih mjesta te godinu završili s prosjekom od 5.4 tisuće zaposlenika, što je godišnji rast od 14%. Osim toga, rast je zabilježen i u ukupnim prihodima CISEx-ovih članica (bez povezanih društava). Ukupni prihodi su prešli 3,3 milijarde kuna, a samo oni iz inozemstva premašuju 1,2 milijarde kuna, što je porast od 25% u odnosu na 2016. godinu.

Osim tih glavnih igrača u CISEx-u, analiza HUP-a je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. U prošloj godini stvoreno je 2.900 novi radnih mjesta, što je više od 50% radnih mjesta stvorenih u 2017. ICT sektor je zasigurno drugi najveći “pokretač” po broju zaposlenih i ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima.

Ukupan hrvatski ICT sektor ostvaruje 2,14% hrvatskog izvoza, ali ICT sudjeluje u ukupnom neto izvozu RH s visokih 9,1% (a CISEx članice sa 4,3%)! Osim toga, iz CISEx-a ističu kako su posebno zadovoljni činjenicom da je udio izvoza u prihodu čak 37%, što je značajno bolje od prosjeka ICT industrije gdje taj pokazatelj iznosi 30%.

Znači da se nešto pokrenulo, ali to što je za Hrvatsku ICT najveći brzorastući izvoznik, Vladi čini se ništa ne znači. Hrvatska udruga poslodavaca prenijela je kako od pretvaranja ICT-a iz horizontalne u vertikalnu industriju u Strategiji pametne specijalizacije RH, neće biti ništa. Vertikalne industrije, one koje se smatraju ključnima za budući razvoj Hrvatske, su one koje bi imale potpuno otvorena vrata do EU fondova. Ipak, ICT je dobio status horizontalne industrije, odnosno one koja ne može samostalno tražiti EU sredstva već to mora raditi preko drugih aktera.

Oni se mogu snaći sami…

Kad smo kod EU fondova, koliko to može imati traga na naše tržište ne znači samo minus za jačanje razvoja domaćih rješenja, već i generalno za digitalnu transformaciju. Već smo se osvrnuli na prve rezultate DESI indeksa koji su pokazali da smo kao nacija jako digitalno spremni (dobro čitamo portale) te da nam ide i integracija digitalnih tehnologija. Ipak, kad je u pitanju povezivost – naš internet je spor i jedan od najskupljih u Europi, a upravo je 5G tehnologija dobar primjer kako novci iz fondova mogu biti ključni pokretači razvoja. Infrastruktura za 5G traži mnogo, mnogo novaca. Pa iako se trenutno između telekoma vodi hype natjecanje “tko će prije i bolje” – još smo jako daleko od implementacije 5G-a u Hrvatskoj. Treba potpore, i korporacijama, što god mi mislili. No oni će se već i lakše snaći u “traženju EU sredstava preko drugih aktera”, ali što je s manjim tvrtkama i startupima?

Osim što se ulagalo u nova radna mjesta, prošle godine se i pojačano ulagalo u istraživanje, razvoj i inovacije, prenosi CISEx. Kako nastaviti ulaganja i kako zapošljavati kad se konstantno bojkotira neki dio sredstava ili poslovanja? Komentirao je to i predsjednik HUP-ICT-a, Boris Drilo koji pojašnjava kako “manjak kapitala, djelom izazvan i prevelikim porezom na dobit, utječe na to da je ova domaća industrija još više usmjerena na usluge, a ne na proizvode.” Istovremeno, valja spomenuti kako je upravo CISEx u svom izvješću zaključio da je glavna karika za budućnost izvoza upravo razvoj vlastitih rješenja.

“Vrijeme je za postavljanje ambicioznih ciljeva”?

Došli smo do toga da koliko god ICT nekada dobije potpore i motivacije, toliko ga se u sljedećoj rundi onesposobi za bilo kakvu akciju. Prema podacima HUP-a iz 2017. godine možemo primijetiti kako upravo ICT po svemu treba i zaslužuje da ga se ne sabotira.

Kad pogledamo podatke o rastu izvoza prema sektorima, u usporedbi s našim drugim jačim industrijama poput metalne, farmaceutske i proizvodnje namještaja – ICT iz godine u godinu bilježi značajan rast. Računalno programiranje, obrada podataka i proizvodnja računala bilježe rast u prihodima svake godine, kao i potrebnu radnu snagu dok broj subjekata uglavnom ostaje na istoj razini ili se minimalno povećava. Nije ni čudno onda da smo među državama EU najčešće u zadnjim redovima po ukupnom broju ICT tvrtki, po otvaranju novih ICT tvrtki, ali i po udjelu prihoda ICT tvrtki daleko iza – ne samo Velike Britanije ili Nizozemske – već i Poljske, Mađarske i Češke.

Uostalom, da bi se zbilja ti podaci popravili, odnosno da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina, objašnjava Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP – ICT-a:

Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske.

Uistinu, kako ističu i iz HUP ICT-a, vrijeme je za ambicioznije ciljeve, ali svakako za takvo nešto želimo i da hrvatska Vlada shvati zašto baš ICT. Za Hrvatsku je krajnje vrijeme početi se penjati na ljestvici prvenstva tehnološkog razvoja.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Startupi i poslovanje

Što su nam skrivile hrvatske digitalne agencije?

Hrvatski uslužni IT, uključujući digitalne agencije, zamašnjak je koji više od dva desetljeća puni državni proračun i tople developerske stolice. S druge strane, činovnici, a i mediji, papagajski mantraju o proizvodnim tvrtkama i kako će nas one konačno pogurati prema pikselastom eldoradu.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Što ste propustili

Izrada web stranica

Developeri, dizajneri, project manageri – za AI budućnost možete se pripremiti već danas

Cilj svakog developera i dizajnera je bolje korisničko iskustvo - a upravo ovdje može pomoći kognitivna znanost koja promišljanje o korisnicima, da li dizajna, koda ili gotove aplikacije, stavlja u fokus svega što IT stručnjaci rade.

Startupi i poslovanje

Kako se Glovo i Konzum pripremaju za povećanje broja narudžbi zbog koronavirusa?

Uz sve više vijesti o koronavirusu, raste i broj onih koji se oslanjaju na digitalne servise kako bi naručili hranu ili namirnice. Kako se za povećanje prometa pripremaju servisi za dostavu?

Kultura 2.0

Na web trgovinama deseci zaštitnih maski upitnih cijena i kvalitete

U svakom kriznom razdoblju nađe se pojedinaca i tvrtki koji će situaciju iskoristiti za svoj profit, ali maske s desetorostruko većim cijenama i modnim etiketama zbilja su poseban slučaj.

Startupi i poslovanje

Što o radu od kuće zbog koronavirusa kažu PBZ, Infobip, Nanobit…?

Nakon što je jučer potvrđeno da i u Hrvatskoj imamo prve osobe zaražene koronavirusom, dobar dio ovdašnjih tvrtki je počeo ozbiljnije razmišljati o promjeni načina rada. Prvo su se počela ukidati putovanja u inozemstvo, a potom se počeo uvoditi rad od kuće.

Startupi i poslovanje

Dijeljenje romobila i u Hrvatskoj: Bolt prvi uveo romobile u ponudu

150 romobila koje možete otključati i voziti kada god vas je volja bit će dostupno u Splitu za sve korisnike Bolt aplikacije.

Digitalni mediji

U manje od 24 sata od prvog slučaja u Hrvatskoj, koronavirus smo online spomenuli čak 15 tisuća puta

Sada već svi znamo da je koronavirus došao u Hrvatsku, no koliko viralno je ova tema zaokupila sve nas pokazat će kao i uvijek - brojke.