Elektroničko glasovanje ima jednu veliku prepreku - digitalnu nepismenost!

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Tek nas dva dana dijele od parlamentarnih izbora, a još nije u potpunosti jasno tko će sve moći na njih izaći. Popriličnu prašinu digle su odluke Državnog izbornog povjerenstva da onemogući glasanje osobama koje su zaražene koronavirusom, a potom i korisnicima domova za starije, ali i još nekim korisnicima drugih ustanova socijalne skrbi, pisao je jučer Index.

Digitalno smo se transformirali i prilagodili pandemiji, a izbori?

Već je postala uobičajena šala da je COVID-19 najveći digitalni transformator i privatnih tvrtki i javne uprave, pa su se tako neki ponadali da ćemo konačno dobiti i elektroničko glasanje. No, ministar Uprave, Ivan Malenica, jasno je još u svibnju dao do znanja da od toga neće biti ništa u dogledno vrijeme:

Uvođenje e-Glasovanja tema je o kojoj se već neko vrijeme razgovara. Zasad samo jedna zemlja u EU, Estonija, potpuno provodi elektroničko glasovanje te da bi za uvođenje takvog sustava bilo važno ostvariti sljedeće preduvjete: povjerenje građana u sustav, njegova dostupnost svim biračima, sigurnost sustava kao i omogućavanje tajnosti i neposrednosti. Države koje su to pokušale uvesti procijenile su da su rizici veći od koristi koja može nastati tim izborima. Naravno, promišljamo o tome, ali mislim da je to pitanje za budućnost kada se navedeni preduvjeti steknu.

Tada je naveo i da će DIP “odrediti procedure i postupanja u izbornom procesu za, primjerice, one koji se nalaze u samoizolaciji”. U međuvremenu smo doznali da osobe koje su u samoizolaciji ipak mogu izaći na izbore, a ustavni sud je maloprije odlučio i da se ne smije uskratiti biračko pravo oboljelima od COVID-19.

Doduše, pitanje uvođenja elektroničkog glasanja i nije nešto što bi se trebalo i moglo nabrzinu uvoditi, posebice jer još uvijek na pitanje ima li takav oblik glasanja više prednosti ili mana do sada nije jednoznačno odgovoreno. Kao mane se najčešće ističu sigurnosni problemi, tehničke poteškoće, a i pitanje povjerenja građana u takav sustav, a prednosti se odnose na brzinu prebrojavanja glasova, uštedu u tom pogledu, ali i, ono što je najvažnije za današnju priču, mogućnost glasanja na daljinu, što je u doba povećane mogućnosti od zaraze virusom o kojemu još ne znamo sve itekako poželjno.

Sustav elektroničkog glasanja razvijen za potrebe jednog klijenta, a potom ostatak tržišta

Da bismo provjerili kako jedan takav sustav funkcionira, ne moramo ići daleko – FairVotes je hrvatsko softversko rješenje za elektroničko glasanje, iza kojeg stoji tvrtka IDE3. Razvili su ga za potrebe klijenta, a sada je to potpuno samostalan proizvod koji nailazi na sve veći interes na tržištu. Ivan Hendija, direktor tvrtke, već nekoliko godina promovira ovakav način glasanja, a prisjeća se i kako je nastao.

Primarno smo IT tvrtka koja kontinuirano implementira IT rješenja korisnicima: IT sustavi, cloud, razvoj programskih rješenja po mjeri, uglavnom prilagođeni ERP i CRM sustavi. Sve usluge i rješenja su uglavnom tailor made tj. po mjeri korisnika kojima se automatiziraju i digitaliziraju razni procesi te pojeftinjuju i ubrzavaju redovno poslovanje.

Jedan od klijenata nas je zamolio pred par godina da im tehnološki pomognemo u organizaciji glasanja. Glasanje se kao i godinama ranije provodilo dopisno.

Ivan dočarava proces dopisnog glasanja:

  • Potrebno je bilo prikupiti i potvrditi bazu svih glasača (ime prezime, adresa).
  • Potrebno je bilo napraviti točan broj glasačkih listića s jedinstvenim kodom (ID) kako bi pratili autentičnost svakog glasa.
  • Potom je bilo potrebno isprintati 2000 glasačkih listića.
  • Spakirati ih sve u kuverte i poslati uz plaćeni odgovor.
  • Nakon zaprimanja glasova potrebno je bilo ručno prebrojati glasove (komisija od nekoliko ljudi) što je trajalo po nekoliko sati.

Takav je proces dugotrajan, netransparentan i u konačnici skup, nastavlja Hendija, a razvojem FairVotesa izračunali su da je ušteda za klijenta financijski iznosila oko 70%, a vremenski 90%.

Iznio je i još neke prednosti koje je klijent dobio, osim što je proces transparentan, ujedno je povećalo anonimnost procesa – u slučaju dopisnog glasanja kod ovog klijenta, moglo se ući u trag tko je glasao, a tko ne, dok je kod elektroničkog taj dio eliminiran.

FairVotes već koristio HNS

Goran Kovačević
Iza proizvoda FairVotes stoji tvrtka IDE3, a na njemu radi sedmero ljudi.

Uspjeh kod prvog glasanja, u kojemu je sudjelovalo više od 2000 ljudi, dao im je vjetar u leđa da nastave na razvoju proizvoda, na kojemu sad radi sedam ljudi. U međuvremenu se sustav sve više koristi, a čak se kreće i u političke vode – HNS ga je već isprobao za svoje unutarstranačke izbore.

Tijekom razvoja proizvoda, nastavlja Ivan, fokusirali su se na tri stvari, na same glasače, kojima su željeli maksimalno olakšati proces, na same organizatore, da im se na što jednostavniji način omogući kreiranje i vođenje izbora, te na sigurnost, gdje su odabrali enkripciju, anonimizaciju i više različitih servera na različitim lokacijama ne bi li postigli da je nemoguće izmijeniti rezultate glasanja – da za svaku akciju unutar sustava postoji jasan digitalni trag, ali da je samo glasanje je anonimno.

Sigurnosni dio priče često je kamen spoticanja kod svakog spomena uvođenja elektroničkog glasanja, ali Ivan se ne slaže s kritičarima.

Unutar sustava imamo više mehanizama kojima štitimo podatke i onemogućujemo promjenu ishoda glasanja – ovo nam je primarni postulat sustava te neprestano nadopunjujemo algoritme i povećavamo nivo sigurnosti i zaštite organizatora i svakog glasačkog procesa.

Niti mi sami koji smo razvili sustav nemamo pristup bazama podataka i rezultatima glasanja, sve je dostupno isključivo organizatoru glasanja.

Što je s tvrdnjom da nam je potreban 5G?

S druge strane, bivši ministar uprave Lovro Kuščević prije dvije godine tvrdio je da je uvjet za uvođenje elektroničkog glasanja na parlamentarne izbore – 5G, a Hendija to odbacuje, barem u slučaju njihovog sustava.

Za korištenje našeg FairVotes sustava dovoljan je i EDGE pristup jer smo optimizirali količinu prometa kako bi osobama sa slabije pokrivenim internetom sustav 100% funkcionirao.

Vezano uz tehničke predispozicije, svakako bih prvo rekao da se treba dogoditi digitalizacija društva, tj. prvenstveno otvorenost društva na korištenje novih tehnologija.

Iz iskustva vidimo da se ljudi više boje glasati online ili se boje da neće znati kako to napraviti nego što je to zaista slučaj. U većini naših glasanja nije bilo problema s tehnologijom i sigurnošću već stavom ljudi prema toj tehnologiji – čim je stav promijenjen te su počeli čitati i prihvaćati upute, obavili su glasanje u par sekundi.

Rekao bih da je bitnija edukacija i digitalizacija društva globalno nego tehnologija koja je već na više nego zadovoljavajućoj razini.

Ogroman iskorak prema e-glasanju napravljen uslugom e-Građani

Ako bi se u Hrvatsku uvodilo e-glasanje, Ivan postupak vidi u nekoliko faza. Prva bi bila uvođenje takozvanih “biračkih kioska” na biračka mjesta kako bi se smanjila papirologija.

Ideja je da se umjesto na papir, odabir opcije vrši na računalu (kiosk). Za same kioske internet nije nužan i to je najefikasniji pristup kojim se značajno može uštedjeti i ubrzati sadašnji glasački proces i brojanje glasova. Takav pristup i način glasanja postoji u SAD-u već godinama, a sve što je čovjeku potrebno je identifikacijski dokument kojim potvrđuje svoj identitet.

Opet osoba ostavlja digitalni trag, računalo zbraja glasanje, umjesto tiskanja na papir sve se odabire klikom na opciju na ekranu te se time postiže puno veća transparentnost, autentičnost i smanjuje cijena glasanja, kaže moj sugovornik.

Tek bi druga faza bila pravo elektroničko glasanje, iako ne vidi da bi ona mogla doći brzo – za to je potrebno još dosta godina apsorpcije, testiranja i prihvaćanja takvog oblika glasanja u društvu, kaže.

Vezano za autentifikaciju na razini Hrvatske, smatram da smo napravili ogroman iskorak uvođenjem usluge e-Građani i stavljanjem osobnog certifikata u osobnu iskaznicu. To je smjer u kojem treba ići dalje, no postoji realni problem da jako veliki dio društva istu uslugu ne koristi – opet, nepoznavanje i nepotreban strah od tehnologije koja svima može olakšati život. Takve stvari bi trebalo staviti kao granulu znanja u kurikulume osnovnih i srednjih škola kako bi se mladi ljudi educirali na koji način digitalno i sigurno postojati u svijetu – i da to postane normalno.

U slučaju uvođenja e-glasanja postoji više metodologija provjere glasa osobe – trenutno u FairVotes sustavu osoba koja je glasala dobiva potvrdu svog glasa na e-mail te digitalno potpisan glasački listić kojim se 100% jamči glas te osobe. Isto tako, u slučaju prebrojavanja glasova, jedino što se treba napraviti jest isprintati taj glasački listić i opet prebrojavanjem doći do istih rezultata koje je i sam sustav zabilježio.

Trenutno za veća glasanja nudimo i uslugu pismenog ispisa svakog digitalnog glasa kako bi svi bili 100% sigurni da se njihov glas neće i ne može promijeniti unutar sustava.

I dopisno glasanje bolje od – nikakvog

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i reakcije na koje nailazi na tržištu vezano uz njihov proizvod, upitala sam Hendiju može li predvidjeti kada će i hoće li uopće Hrvatska biti zrela za uvođenje elektroničkog glasanja u izborni proces. Nasmijao se jer nije lako odgovoriti precizno na to pitanje.

Volio bih imati kristalnu kuglu i prognozirati datum, ali smatram da, kao i mnoge druge stvari, e-glasanje ulazi postupno u društvo i kao takvo ga se treba prihvatiti – doći će kad bude vrijeme…

No, burno jutro s potresom u Zagrebu i COVID-19 kriza apsolutno su natjerali ljude da počnu razmišljati izvan kutije i jednostavno prihvate rješenja koja postoje i kojima mogu nastaviti kontinuiranost poslovanja. Ovih dana dobivamo po 10 upita dnevno vezano za uvođenje e-glasanja, prije 12 mjeseci dobivali smo po jedan upit mjesečno – smatram da sam time i odgovorio na ovo pitanje?

Interesa, posebice s obzirom na okolnosti, ima, ali čak i ako je procijenjeno da još nismo kao društvo spremni za uvođenje elektronskog glasanja, vrijeme je za pokretanje prave rasprave o tome. A u vrijeme kad se donose upitne odluke o tome kome se uskraćuje pravo izlaska na izbore, čak i ono sporo i tromo dopisno glasanje ne zvuči toliko loše.

Komentari

    • Marko

      Marko

      03. 07. 2020. u 5:54 pm Odgovori

      Potpisujem, ovaj video (i ranija verzija) odlično sumira sve probleme za koje treba naći rješenje prije nego se uvede eGlasovanje.
      Moram 100% votati anoniman, na svim razinama, a legitimiran, a opet, moram biti 100% siguran da se moj glas neće izmjeniti – i – moram taj sustav koristiti iznimno jednostavno.

      Nazalost, zemlja smo koja nije mogla osigurati podjelu ili čak i prodaju čitača kartica uz čip-osobne, u kojoj razne FINA-e i APIS-i i AKD-ovi guraju neka polurješenja i zahtjevaju IE6 na Windowsima točno određenih verzija da bi radili itd… Zato jer ne znaju raditi s ničim osim Javom u browseru itd itd

      Takav sustav će biti kod nas smijurija i svi, od nekog referenta u drž. upravi do admina u nekom od tih sustava ili čak admina u mom ISP-u će moći doći do informacije za koga sam glasao 🙂

      Svaka čast IDE3-u, ali eto, kao što Tom Scott objašnjava, upravo takvi, proprietary sustavi su jedna od stvari kojih se treba kloniti.

      • Ivan Hendija

        Ivan Hendija

        05. 07. 2020. u 9:17 am Odgovori

        Marko zahvaljujem na komentaru no stvari treba poceti gledati u malo pozitivnijem smislu: ukoliko gledamo internet bankarstvo gdje se pristupa vlastitim sredstvima, pojavilo se pred samo 15tak godina, otpor je bio ogroman, danas ga u razvijenim zemljama koristi 70% ljudi.
        Sigurnost, anonimnost, transparentnost – sve je apsolutno rjesivo i e-voting mora i moze zamijeniti mnoga glasovanja u buducnosti – samo je pitanje kad cemo biti spremni?

        • Marko

          Marko

          06. 07. 2020. u 11:45 am Odgovori

          Internet bankarstvo se razlikuje od elektroničkog glasovanja u smislu da tu se mora nedvojbeno znati da si to ti (check – prijavljuješ se mTokenom recimo) ali nema tajnosti – banka ZNA da si ti zadao nalog za plaćanje i točno koliko novaca šalješ kome.

          Kod ovoga to nije riješeno. Kad dođeš na biračko mjesto, nedvojbeno se utvrdi tvoj identitet, ali ti je osigurana i 100%-na anonimnost. Iza paravana možeš zaokružiti koga hoćeš, poništiti listić, bilo što, i staviti ga u kutiju i to je to. Nitko ne može povezati taj listić s tvojom osobom.
          Kod elektroničkog glasovanja – prvo mi na pamet pada ISP. Tko mi garantira da tamo neki admin u ISP-u nema pristup mojim mrežnim podacima i gleda za koga dajem glas? Ako i to riješimo nekim VPN-om (kojeg 99% birača neće koristiti), tko garantira da tvoje rješenje nema nekakav backdoor ili nekakav oblik praćenja? Tko garantira da osim praćenja, nitko ne može alterirati bazu?

          Na ova pitanja treba dati konkretne odgovore, a ne samo “pozitivno gledati” 🙂
          Ja se apsolutno slažem da treba uvesti e-glasovanje i prvi bih ga koristio, ali problem nije u tehničkom rješenju, već u samom konceptu – kako biti 100% siguran da glasuje osoba koja za to ima pravo i predstavlja se kao ta osoba, a opet, osigurati da je glas te osobe nepoveziv s njom – i – da će u konačnici glas doći na hrpu koju treba.

          • Ivan Hendija

            Ivan Hendija

            07. 07. 2020. u 12:56 am

            Marko pozdrav, ISP ne može vidjeti promet zbog HTTPS prometa, a FairVotes koristi nekoliko tehnologija anonimkzacije, enkripcije i randomizacije podataka čime se ovakva pitanja rješavaju.

    • Ivan Hendija

      Ivan Hendija

      05. 07. 2020. u 9:06 am Odgovori

      Denis, casa vode se uvijek moze promatrati i komentirati kao polupuna ili poluprazna. Vecina iznesenih cinjenica je rjesiva i dokaziva, a dio je “sto bi bilo kad bi bilo”.
      Digitalizacija svakog dijela zivota sa sobom nosi prvo prihvacanje tehnologije kao takve.
      Vjerujem da danas koristis smartphone prikljucen na internet makar je to pred samo 15 godina bilo apsolutno “cudno i neprihvaceno”

  1. Karolina

    Karolina

    04. 07. 2020. u 9:47 am Odgovori

    Ne postoji ništa revolucionarno u budućnosti što može promijeniti i ukloniti probleme koje Tom ističe. Svi ti problemi se mogu aplicirati na internet bankarstvo i opet ga koristimo.

  2. Davor

    Davor

    06. 07. 2020. u 11:14 am Odgovori

    Pozdrav
    kao dodatak zanimljivoj temi naš nedavno lansirani projekat Electorola.com ide u tom pravcu, ali zasad kao real-time poll. Kontinuirano anketiranje građana o radu stranaka i političara, sa prikazom rezultata na grafikonima u realnom vremenu

    • Cicko

      Cicko

      06. 07. 2020. u 12:39 pm Odgovori

      Kontinuirano anketiranje građana o radu stranaka i političara – a nisu sve stranke i političari izlistani?? Bravo za inicijativu, ali malo je neozbiljno.

      • Davor

        Davor

        06. 07. 2020. u 11:53 pm Odgovori

        @Cicko lista je rađena prema dosadašnjem sazivu Sabora,no ona će se dopunjavati kako bude se pojavio interes javnosti za pojedinim političarima i strankama. Hvala na komentaru.

  3. Anonymous

    Anonymous

    06. 07. 2020. u 2:41 pm Odgovori

    Svaka cast IDE3 IT na razvoju rjesenja za elektronicko glasovanje, ali ne bih nikad koristio njihov sustav za glasanje. Zasto pobogu pitate? Zato jer im je TLS certifikat istekao 28.6.2020. za njihov web i jos uvjek ga nisu promjenili. Pa ako nisu u stanju odrzavati svoj web dostupan vecini gradjana, zasato bih im vjerovao da su sposobni odrzavati elektronicko glasovanje u skladu sa zakonom?

  4. Ivan Hendija

    Ivan Hendija

    07. 07. 2020. u 4:16 pm Odgovori

    Anonymus, zahvaljujem na komentaru, stranica FairVotes projekta i sama aplikacija koriste validne TLS certifikate.
    Vezano za postavljeno pitanje, migriramo kompletan IDE3 na novu ide3it.com domenu.

  5. Ivan

    Ivan

    25. 07. 2020. u 1:50 pm Odgovori

    Molio bih da mi odgovorite da li su u doglednom vremenu, 10 do 20 godina e glasanje i ovo na zaokruživanje mogući u istom izbornom procesu. Tko bi i kako kontrolirao da nisam koristio oba načina. Sa tom mogućnošću da koristim isti dan oba načina pojavljuje se veči broj glasova nego glasača i izbori se poništavaju za to biračko mjesto. Za biračko mjesto uzmite npr. jedno biračko mjesto na Žumberku sa 58 upisanih glasača, a glasa se u privatnoj kući.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ prijeći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft ga kupiti za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?