Upoznajmo deset finalistica izbora Inženjerka godine 2026.

Nakon Anje Hule iz Infobipa, Snježane Miliša, tada menadžerice Nevere u Bugatti-Rimcu, te Lade Borovina Kovjanić, senior softver inženjerke u odjelu za razvoj aplikativnih rješenja u tvrtki mStart, broji se sitno do proglašenja nove pobjednice izbora Inženjerka godine.

Svečano proglašenje održat će se 12. svibnja u Zagrebu, a izbor organizira Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora uz inicijatora Siemens Hrvatska i suorganizatora Mediade, te uz potporu vodećih tvrtki u Hrvatskoj: Henkel, KONČAR, Hrvatski telekom, Scheer Adriatic, AD Plastik, Ericsson Nikola Tesla, NEXE, INA, Hansen Beck i Coca-Cola HBC Hrvatska. Inicijativu strateški podupire zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva.

U četvrtom izdanju natjecanja kojem je cilj slaviti znanja, vještine i iskustva žena u užem izboru za Inženjerku godine su Maja Bračić, AI/ML inženjerka iz Hrvatskog Telekoma, Ivana Čuljak Arnautović, ovlaštena inženjerka geodezije iz SupraNeta, Petra Golubić, voditeljica odjela u proizvodnji u Podravci, Tajana Hrbud, voditeljica validacije i verifikacije vozila u Verneu Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT grupe, Vlatka Kos Grabar Robina, starija istraživačica u Odjelu za energetsko i klimatsko planiranje Energetskog instituta Hrvoje Požar, Ana Krmpotić, softverska inženjerka u dSpaceu, Leila Luttenberger Marić, voditeljica odjela istraživanja u KONČAR Digitalu, Sanja Svilković, voditeljica odjela za poslovnu izvrsnost u Dalekovodu i Marija Todorić, podatkovna znanstvenica u Mireu.

One ruše stereotipe i bore se za titulu Inženjerke godine. Upoznali smo ih svih deset

Prije no što se počasnom titulom okruni jedna od njih, upoznajte finalistice kroz priče koje su s nama podijelile uoči proglašenja.

Maja Bračić, AI/ML inženjerka u Hrvatskom Telekomu

Karijerni put

Maja Bračić završila je studij elektrotehnike na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Karijeru je započela 2014. godine u Hrvatskom Telekomu radeći na razvoju i unaprjeđenju televizijskih platformi te tehničkog ekosustava isporuke TV usluga.

Tijekom deset godina rada u tom području, sudjelovala je u brojnim kompleksnim integracijama i strateškim tehnološkim odlukama koje su izravno oblikovale korisničko iskustvo. Tako je i dvije godine surađivala i s Deutsche Telekomom, gdje je upravljala incidentima na razini Grupe te koordinirala međunarodne timove u zahtjevnim okruženjima visoke dostupnosti.

Krajem 2024. godine odlučila je napraviti profesionalni zaokret prema području umjetne inteligencije te se tijekom 2025. godine, kao poslovna analitičarka unutar AI Tribe tima, aktivno uključuje u razvoj naprednih AI rješenja. Početkom 2026. godine preuzima ulogu AI/ML inženjerke te postaje prva osoba na toj poziciji u Hrvatskom Telekomu, smatrajući upravo taj iskorak i uspješnu tranziciju u područje generativne umjetne inteligencije svojim najvećim profesionalnim uspjehom.

Svakodnevni poslovni izazovi 

U svom poslu najčešće se susrećem s izazovom povezivanja poslovnih potreba s mogućnostima umjetne inteligencije. AI nije “plug-and-play” rješenje – potrebno je duboko razumjeti poslovni kontekst, strukturirati problem i tek onda odabrati odgovarajući pristup i tehnologiju. Dodatni izazov je što radim u području koje se iznimno brzo razvija. To znači kontinuirano učenje, praćenje novih modela i pristupa te stalno preispitivanje postojećih rješenja kako bi ostala relevantna i učinkovita.

Također, kao prva AI/ML inženjerka u Hrvatskom Telekomu, suočavam se i s izazovom postavljanja temelja – od definiranja arhitekture i standarda do edukacije i približavanja AI-ja poslovnim timovima. Upravo ta kombinacija tehničkih i organizacijskih izazova čini moj posao dinamičnim i iznimno zanimljivim.

Osobno-poslovni ciljevi

Moj cilj je razvijati AI rješenja koja donose stvarnu, mjerljivu vrijednost, ne samo kao tehnološki proof of concept, već kao sustave koji unapređuju procese, olakšavaju rad ljudima i pomažu u donošenju boljih odluka. Dugoročno, želim doprinijeti razvoju AI-ja na način da postane prirodan i odgovoran dio poslovanja – tehnologija koja je pouzdana, skalabilna i korisna svima, a ne samo uskom krugu stručnjaka.

Osim toga, važan osobni cilj mi je dijeliti znanje i iskustvo te poticati druge, posebno mlađe generacije, da se ne boje ulaska u područje tehnologije i umjetne inteligencije. Smatram da je upravo prijenos znanja ključan za dugoročan razvoj struke.

Poruka djevojkama i mladićima

Moja glavna poruka je da ne morate imati savršeno isplaniran put da biste uspjeli. Moj primjer pokazuje da karijera ne mora biti linearna, moguće je promijeniti smjer, učiti iznova i izgraditi se u potpuno novom području. Najvažnije su znatiželja, upornost i spremnost na učenje. Tehnologija nije rezervirana za “odabrane” niti za one koji su odmalena znali programirati, ona je dostupna svima koji su spremni ulagati u sebe.

Također bih poručila da se ne boje izazova i da vjeruju u svoje sposobnosti. Granice često postavljamo sami sebi, a u stvarnosti su puno šire nego što mislimo. I na kraju, inženjerstvo nije samo kod i algoritam. To je kreativnost, rješavanje problema i prilika da svojim radom stvarno utječete na svijet oko sebe.

Ivana Čuljak Arnautović, ovlaštena inženjerka geodezije, SupraNet

Karijerni put

Ivana Čuljak Arnautović svoj je profesionalni put u geodeziji izgradila na snažnom interesu za matematiku i tehničke znanosti te želji za dinamičnim poslom koji povezuje terenski i analitički uredski rad. Tijekom karijere razvijala se u području inženjerske i katastarske geodezije, sudjelujući na projektima koji obuhvaćaju cijeli životni ciklus – od izrade geodetskih podloga i elaborata do praćenja izgradnje i završnih faza projekata. Poseban iskorak ostvarila je prepoznavanjem potencijala fotogrametrije i primjene dronova, koje je uspješno uvela u praksu, čime je unaprijedila učinkovitost i kvalitetu geodetskih rješenja. Danas, nakon dolaska u tvrtku Supra Net, vodi projekte i razvija geodetski segment poslovanja, s naglaskom na primjenu suvremenih tehnologija i kontinuirano unapređenje procesa.

Svakodnevni poslovni izazovi 

U geodeziji su izazovi često povezani s dinamikom projekata – kratki rokovi, rad na terenu u različitim uvjetima i potreba za vrlo preciznim podacima. Uz to, uvođenje novih tehnologija poput dronova i 3D obrade podataka traži stalno učenje i prilagodbu. Meni su ti izazovi zapravo najzanimljiviji dio posla jer kroz njih stalno napredujem i pronalazim bolja rješenja.

Osobno-poslovni ciljevi

Voljela bih dalje razvijati primjenu novih tehnologija u geodeziji i sudjelovati na projektima gdje se klasična struka spaja s modernim pristupima, poput fotogrametrije i 3D modeliranja. Također mi je cilj raditi na većim infrastrukturnim i energetskim projektima gdje geodetski podaci imaju važnu ulogu u planiranju i praćenju izvedbe. Uz to, želim izgraditi i razvijati geodetski tim. Dugoročno, cilj mi je doprinositi razvoju struke kroz implementaciju inovacija u industriji.

Poruke djevojkama i mladićima

Ako vas zanima kako svijet funkcionira i volite rješavati konkretne probleme, inženjerstvo može biti jako zanimljiv put. Ne treba se obeshrabriti ako nešto na početku djeluje teško – najviše se nauči kroz rad i iskustvo. Uz znatiželju, upornost i kontinuirano učenje, rezultati često iznenade i nas same.

Petra Golubić, voditeljica odjela u proizvodnji u kompaniji Podravka

Karijerni put

Petra Golubić već je tijekom studija na Prehrambeno‑biotehnološkom fakultetu pokazivala snažan interes za rad u struci, stječući praktično iskustvo kroz studentske poslove u prehrambenoj industriji. Profesionalnu karijeru započela je u maloj craft pivovari u fazi pokretanja proizvodnje, gdje je sudjelovala u svim fazama procesa – od pripreme pogona i pokretanja linija do vođenja proizvodnje, fermentacije i punjenja.

Nakon toga zapošljava se u Podravci kao tehnolog u proizvodnji, gdje postupno napreduje do pozicije tehnologa stručnjaka, a danas radi kao voditeljica proizvodnje u Tvornici Vegete, juha i tjestenine. Odgovorna je za tri proizvodna pogona, više od 25 proizvodnih i pakirnih linija te više od 230 zaposlenika, uz fokus na optimizaciju procesa, pokretanje novih linija i upravljanje velikim timovima.

Svakodnevni poslovni izazovi

Smatram da je posao u proizvodnji generalno vrlo dinamičan i izazovan, a posebice kada se radi o prehrambenoj industriji gdje dodatno postoji čitav niz sustava kontrole kvalitete i sigurnosti hrane obzirom da je cilj isporučiti kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod namijenjen ljudskoj prehrani.

Kao voditeljica odjela u proizvodnji zadužena sam za rukovođenje i koordinaciju tri različita odjela unutar tvornice koji broje ukupno oko 230 zaposlenika i 20-ak proizvodnih linija. Jedan od mojih zadataka jest izvršavanje tjednih, mjesečnih i godišnjih planova proizvodnje, odnosno organizacija proizvodnje na način da se svi potrebni proizvodi na vrijeme proizvedu i zapakiraju kako bi se mogli isporučiti na tržišta diljem svijeta, pritom vodeći računa o efikasnosti same proizvodnje praćenjem kroz određene KPI-eve (ključne pokazatelje uspješnosti).

Na dnevnoj razini „žongliram“ sa zadanim rokovima isporuke proizvoda, raspoloživom radnom snagom i neplaniranim zastojima i kvarovima na proizvodnim linijama. U situacijama kada iz određenih razloga nemamo dovoljan broj radnika ili kad je neka linija u kvaru, važno je brzo donositi odluke i odrediti prioritete unutar proizvodnje kako bi se optimalno upotrijebili u tom trenutku raspoloživi resursi.

Iako je najvažnije dobro isplanirati proizvodnju i pripremiti sve unaprijed (biti 5 koraka ispred), također je vrlo važno zadržati mirnoću i fleksibilnost kad se pojave situacije koje narušavaju proces, a koje se ne mogu predvidjeti i na koji nemate direktan utjecaj. Zaključujem da je u proizvodnji , uz detaljno razrađen plan A, svakako „u džepu“ potrebno imati i plan B, a ponekad i plan C.

Osobno-poslovni ciljevi

Kroz daljnji rad u prehrambenoj industriji voljela bih nastaviti s optimizacijom procesa proizvodnje, odnosno poboljšanjem uvjeta rada kroz dodatnu automatizaciju procesnih linija i generalno pronalaska načina za olakšavanje fizičkih poslova u proizvodnji te kroz razne projekte i investicije raditi na smanjenju rastepa materijala, a samim time i smanjenju nusproizvoda koji nastaje u industriji.

Obzirom da sam se tijekom studentskih dana bavila proučavanjem inovativnih netoplinskih metoda obrade nusproizvoda prehrambene industrije na laboratorijskoj razini, u budućnosti bih voljela sudjelovati u uvođenju takvih procesa obrade nusproizvoda i stvaranju novih proizvoda na industrijskoj razini i na taj način pridonijeti „zero waste“ konceptu.

Poruke djevojkama i mladićima

Svim djevojkama i mladićima koji razmišljaju krenuti inženjerskim stopama poručujem da u svom naumu budu ustrajni, da se ne stavljaju u već postojeće okvire razmišljanja, da uvijek budu znatiželjni i da se konstantno propitkuju što oni mogu učiniti kako bi proizvodi koji ih okružuju bili bolji, a sami procesi bili brži, jednostavniji i optimalno provedeni.

Prihvatite objeručke izazove i budite sigurni da je svaki izlazak iz zone komfora prilika za napredak!

Prehrambeno inženjerstvo bih preporučila svima koje zanima što se nalazi „ispod površine“ nekog proizvoda i kroz koje sve procese proizvod treba proći kako bi se našao na našem tanjuru. Područje prehrambene tehnologije i inženjerstva je vrlo široko i interdisciplinarno, odnosno predstavlja spoj različitih znanosti koje u konačnici zajedno vrlo često ispadnu ukusno😊 (Citat: Everything in food is science. The only subjective part is when you eat it. A.Brown).

Tajana Hrbud, voditeljica validacije i verifikacije vozila, Verne

Karijerni put

Tajana Hrbud magistrica je inženjerstva strojarstva s usmjerenjem na mehatroniku i robotiku, a profesionalni put gradila je na razvoju najzahtjevnijih vozila današnjice – od sportskih automobila do autonomnih električnih vozila. Kao inženjerka za performanse vozila sudjelovala je na projektima Rimac Nevera i Bugatti Tourbillon, gdje je radila na integriranom optimiranju aerodinamike, pogonskog sklopa, guma, energetskih tokova i dinamičkog ponašanja vozila kroz napredne simulacije i analizu podataka.

Posebno ističe doprinos projektu rekordnog kruga Rimac Nevere na stazi Nürburgring, gdje je sudjelovala u optimizaciji ponašanja vozila na granici prianjanja. Danas radi na razvoju autonomnog električnog vozila Verne, prvog projekta autonomne mobilnosti u Hrvatskoj, gdje vodi aktivnosti ispitivanja i validacije prototipa te razvija metodologije dokazivanja sigurnosti kroz mjerljive i tehnički utemeljene rezultate. Među važnim iskoracima ističe razvoj sustava za daljinsko upravljanje i simulaciju kvarova, koji je omogućio pokretanje interne akademije za sigurnosne operatere autonomnih vozila.

Svakodnevni poslovni izazovi

Radim na razvoju i validaciji autonomnih vozila koja su namijenjena za uslugu prijevoza putnika bez vozača. Takva vozila moraju samostalno razumjeti što se događa u prometu, donositi odluke i sigurno se kretati kroz grad – među drugim vozilima, pješacima, biciklistima i svim onim nepredvidivim situacijama koje promet svakodnevno donosi.

Zbog toga velik dio posla uključuje ispitivanja vozila u stvarnim uvjetima, gdje se tijekom vožnji provjerava kako sustav reagira u različitim prometnim scenarijima, prikupljaju se podaci i analizira gdje sustav radi dobro, a gdje ga je potrebno dodatno unaprijediti. Upravo podaci iz vožnje daju razvojnim timovima ključne uvide na temelju kojih se sustav dalje poboljšava i postupno čini sigurnijim i pouzdanijim.

Izazov u tom poslu je što se tehnologija razvija paralelno s njenom primjenom u stvarnom svijetu, pa svaka faza donosi nove uvide i pitanja na koja treba pronaći odgovore.

Osobno-poslovni ciljevi 

Privlače me projekti koji pomiču granice onoga što danas smatramo mogućim, a posebno me motivira rad na projektima koji imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi žive, kreću se ili koriste tehnologiju u svakodnevnom životu. Najzanimljiviji su trenuci kada shvatite da nešto što je dugo postojalo samo kao ideja ili koncept, počinje dobivati stvarni oblik.

U tom kontekstu, moj profesionalni cilj je razvijati proizvode koji iz eksperimentalne tehnologije postupno postaju pouzdana i sigurna rješenja, u koja ljudi mogu imati povjerenje i koristiti bez razmišljanja o tehnologiji koja stoji iza njih.

Poruke djevojkama i mladićima

Mladima koji razmišljaju o inženjerstvu poručila bih da ostanu znatiželjni i da se ne boje složenih problema, jer su upravo takvi izazovi često najzanimljiviji za rješavanje. Tehnologija se danas razvija iznimno brzo i otvara prostor za nove ideje, a inženjerstvo daje priliku da sudjelujete u njihovom stvaranju i vidite kako iz ideje postupno nastaje nešto stvarno. Upravo ta mogućnost da vlastitim znanjem sudjelujete u stvaranju nečega novog čini ovu profesiju toliko zanimljivom.

Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT Grupe 

Karijerni put

Jelena Jurišić interes za tehnologiju razvija od ranog djetinjstva, a profesionalni put započinje već tijekom srednjoškolskog obrazovanja programiranjem i izradom poslovnih aplikacija. Nakon završene zagrebačke XV. gimnazije (MIOC) upisuje Fakultet elektrotehnike i računarstva, gdje se usmjerava prema biomedicinskoj informatici.

Diplomski rad izrađuje u suradnji s kompanijom Ericsson Nikola Tesla na temu eHealth sustava, a u toj kompaniji nastavlja i graditi karijeru od 2006. godine. Profesionalno se svjesno usmjerava na projekte od javnog interesa, sudjelujući u digitalizaciji zdravstvenog sustava i razvoju međunarodnih ICT rješenja.

Već s 25 godina, kao glavni arhitekt rješenja, vodila je multidisciplinarni tim na jednom od najkompleksnijih projekata digitalne transformacije javne uprave u Hrvatskoj – uspostavi zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra. Danas, kao direktorica za tehnologiju ENT Grupe (CTO), odgovorna je za tehnološku strategiju, inovacije i razvoj naprednih digitalnih platformi grupe.

Svakodnevni poslovni izazovi

Izazova u mom poslu zaista ne nedostaje, ali iskreno, mislim da je to i razlog zašto ga toliko volim. Radim na velikim i kompleksnim sustavima gdje se susreću tehnologija, ljudi, procesi i ponekad vrlo različita očekivanja. Jedan od najvećih izazova je zapravo povezati sve te svjetove odnosno osigurati da tehnologija radi, da korisnici razumiju rješenje i da projekt ide u smjeru koji donosi stvarnu vrijednost.

Tu su, naravno, i svakodnevni izazovi, prvenstveno rokovi koji su uvijek malo ambiciozniji nego što bismo željeli, zahtjevi koji se mijenjaju brže nego što ih uspijemo implementirati i situacije u kojima morate donositi odluke s ograničenim informacijama. To je nešto što je, vjerujem, svima u našoj struci jako poznato.

Ali možda najveći izazov danas nije ni tehnologija ni projekti nego brzina promjena. Tehnologija se razvija nevjerojatnom brzinom i stalno imate osjećaj da postoji još nešto novo što biste trebali naučiti. Ja često kažem da neki ljudi imaju listu filmova koje žele pogledati, a ja imam listu tehnologija koje želim isprobati i ta lista se, nažalost (ili na sreću), puni brže nego što se prazni.

Uz sve to, moj osobni izazov je i balansiranje različitih uloga, profesionalne, liderske i one najvažnije, roditeljske. I tu sam shvatila da savršen balans zapravo ne postoji, ali postoji svakodnevno prilagođavanje i pokušaj da u svakom trenutku dam najbolje od sebe.

Dakle, izazovi su u ovom poslu stalni, ali upravo oni nas tjeraju da učimo, rastemo i pomičemo vlastite granice. I možda najvažnije, nauče nas da se ne bojimo nepoznatog, nego da ga doživimo kao priliku.

Osobno-poslovni ciljevi

Kada razmišljam o ciljevima, ne gledam ih samo kroz titule ili pozicije, nego kroz utjecaj koji želim ostvariti.

Profesionalno, moj cilj je nastaviti raditi na projektima koji imaju stvaran i dugoročan utjecaj na društvo, sustavima koji unapređuju način na koji funkcioniraju javne usluge i koji ljudima olakšavaju svakodnevni život. Posebno me motivira rad na kompleksnim nacionalnim i međunarodnim projektima gdje tehnologija postaje ključni alat za donošenje boljih odluka i stvaranje učinkovitijih institucija.

Istovremeno, želim nastaviti razvijati timove i ljude s kojima radim. Smatram da je jedan od najvažnijih ciljeva svakog lidera stvoriti okruženje u kojem ljudi mogu rasti, preuzimati odgovornost i ostvariti svoj puni potencijal. Dugoročno, najveće zadovoljstvo mi donosi kada vidim da ljudi s kojima sam radila napreduju i sami preuzimaju liderske uloge.

Naravno, tu je i osobna dimenzija. Želim ostati znatiželjna i otvorena prema novim tehnologijama i idejama, bez obzira na godine iskustva. U svijetu koji se ovako brzo mijenja, mislim da je sposobnost kontinuiranog učenja jedna od najvažnijih stvari koje možemo zadržati.

I ako bih to trebala sažeti možda malo jednostavnije, moj cilj je raditi na stvarima koje imaju smisla, okružiti se ljudima koji vas potiču da budete bolji i ostati dovoljno radoznala da me tehnologija i dalje veseli kao i prvog dana.

Poruke djevojkama i mladićima

Moja poruka djevojkama i dječacima koji razmišljaju krenuti ovim putem bila bi vrlo jednostavna – slijedite svoju znatiželju.

Ako vas zanima kako stvari funkcioniraju, ako volite rješavati probleme i stvarati nešto novo, onda ste već na dobrom putu. Tehnologija danas nije samo profesija, nego prostor u kojem svojim znanjem, idejama i radom možete mijenjati svijet oko sebe i ostaviti stvaran utjecaj na živote ljudi. Nemojte se bojati izazova i nemojte čekati da budete potpuno spremni, jer taj trenutak zapravo nikada ne dođe. Svi učimo kroz rad, kroz pokušaje i pogreške. I to je sasvim u redu.

Rekla bih vam i da se usudite pokušati stvari koje vam se možda u početku čine prevelike ili preteške. Vrlo često su upravo takve situacije one iz kojih najviše naučimo.

Okružite se ljudima od kojih možete učiti, ali i onima koji vas podržavaju i vjeruju u vas. I budite takva osoba drugima. Jednako je važno i da dođete u pravo okruženje, u kompaniju koja će prepoznati vaš potencijal, poticati vaš rast i dati vam priliku da se razvijate. I možda najvažnije, birajte put koji vas veseli. Jer kada radite nešto što vas istinski zanima, tada trud, učenje i izazovi više nisu teret, nego postaju dio nečega što vas ispunjava.

Drage moje buduće kolegice i kolege, ostanite znatiželjni, budite hrabri i nemojte si postavljati granice prije nego što ste uopće pokušali.

Vlatka Kos Grabar Robina, starija istraživačica u Odjelu za energetsko i klimatsko planiranje Energetskog instituta Hrvoje Požar

Karijerni put

Vlatka Kos Grabar Robina interes za matematiku i tehničke znanosti razvija tijekom srednjoškolskog obrazovanja, što je rezultiralo izravnim upisom na Fakultet elektrotehnike i računarstva. Tijekom studija isticala se izvrsnim uspjehom, završivši diplomski studij s najvećom pohvalom te kao dobitnica stipendija i nagrade za akademsku izvrsnost.

Profesionalnu karijeru započinje u Energetskom institutu Hrvoje Požar, gdje preuzima rad na projektima energetske bilance i energetske statistike – jednom od temeljnih područja djelovanja Instituta. Unatoč izazovnom prijenosu znanja i okolnostima rada, uspješno nastavlja i razvija projekte od nacionalne važnosti, uz kontinuirano unapređenje metodologija i pristupa.

Paralelno s profesionalnim razvojem, završava MBA studij Ekonomije energetskog sektora te doktorski studij na FER‑u, a u svom radu aktivno sudjeluje i kao mentorica mlađim kolegama te u programu FER Alumni mentorstva.

Svakodnevni poslovni izazovi

Svakodnevno se susrećem s izazovima koji uključuju izradu i završetak projekata u kratkim rokovima, kontinuirano učenje u kratkom vremenu te primjenu naučenog u praksi, analizu velikih količina informacija te prilagodbu dinamičnom okruženju.

Najveći mi je izazov bio prije koju godinu kada je naš stručnjak za izradu energetske bilance i energetske statistike dr. sc. Brano Vuk otišao u mirovinu. Tada sam preuzela projekt izrade energetske bilance i publikacije sa svim relevantnim informacijama o energetskom sustavu Republike Hrvatske. Iako sam ranije bila uključena u dio poslova, u ovom sam slučaju istovremeno učila što točno treba uključiti u bilancu, metodologiju koja se koristi, a s druge strane koordinirala cijeli tim u toj izradi. Privatno, tada su moje obje djevojčice bile ispod 3,5 godine.

U tom sam procesu naučila koliko je važna dobra organizacija, plan, ali i prilagodba kada ipak ne ide sve po planu. Prolazeći kroz taj izazov, naučila sam puno o sebi, ali i o tome koliko možemo kada maknemo strah, i kad se uhvatimo u koštac s izazovom. Naučila sam da su organizacija, timska suradnja i hrabrost za preuzimanje odgovornosti ključni za uspjeh — čak i kad su okolnosti zahtjevne.

Osobno-poslovni ciljevi 

Do sada sam na svom karijernom putu stekla diplomu inženjerke elektrotehnike, završila doktorat i MBA studij, dok sam privatno mama dvjema predivnim djevojčicama te volim sudjelovati u njihovim aktivnostima, čitati, odlaziti u šetnje, istraživati različite teme, i raditi na svom osobnom razvoju.

Cilj na koji sam sada fokusirana jest imati utjecaj na okolinu i na šire društvo: Dijeljenjem i primjenom znanja u energetskom sektoru te poboljšanjem izrade energetske bilance i statistike u Hrvatskoj utjecati na odluke i strategije koje oblikuju sektor. Također, stečene vrijednosti, sve ono što sam do sada naučila i dobila tijekom svog obrazovanja i karijere, znanje i iskustvo, želim prenijeti drugima kojima su potrebni motivacija, inspiracija ili samo taj jedan mali korak, mali poticaj koji će im pokazati kako i oni mogu i kako uspjeh nije nedostižan, kako je sve moguće.

Poruke djevojkama i mladićima 

Ako razmišljaš, ili barem jednom pomisliš: „Ovo me zanima, ovo mi je zanimljivo.“, daj si šansu i provjeri je li to stvarno za tebe. Nemoj se oslanjati na komentare okoline: „To je teško, to nije za tebe“, uključujući razne stereotipne izjave. Razmisli, pronađi mentora, ako je moguće i izvedivo, pronađi nekog tko je krenuo tim stopama, poslušaj priču, postavi pitanja. Ako je ta iskra i dalje u tebi, samo kreni.

A strah? On će uvijek biti prisutan. Male doze straha dobre su, i daju nam do znanja koliko toga još možemo naučiti. Ali nemoj da te strah pokoleba ili da te nadjača. Čim je ta tvoja iskra tu, rasplamsaj je, i kreni! Vidjet ćeš i sam/a kamo te može odvesti. Sretno!

Ana Krmpotić, softverska inženjerka, dSpace

Karijerni put

Ana Krmpotić radi kao softverska inženjerka u tvrtki dSPACE na razvoju HCT (HIL Calibration Tester) proizvoda za automobilsku industriju. U okviru svog rada preuzima širok raspon odgovornosti – od arhitekturnih i dizajnerskih odluka, razvoja i održavanja koda, izrade tehničke dokumentacije do podrške korisnicima. Po potrebi preuzima i uloge Scrum Mastera i Product Ownera te vodi razvoj vremenski kritičnih funkcionalnosti ključnih za isporuku proizvoda.

Posebno je posvećena mentorskom radu sa studentima uključenima u dualni studentski internship program u dSPACE‑u u njemačkom Paderbornu. Diplomirala je računarstvo i matematiku na PMF‑u u Zagrebu, a već tijekom studija stjecala je raznoliko profesionalno iskustvo – od web developmenta i podučavanja matematike do razvoja softvera za 5G mreže u Ericsson Nikoli Tesli, gdje započinje karijeru 2020. godine prije prelaska u dSPACE prije tri godine.

Svakodnevni poslovni izazovi

Nemamo često monumentalne izazove s kojima se susrećemo, ali imamo dva uvijek prisutna izazova. Prvi je vjerojatno očekivan i poznat svima koji se bave razvojem softvera, a to je vremenski rok. Kako smo moj tim i ja u lancu procesa testiranja u autoindustriji i proizvodimo softver za testiranje i kalibraciju testnih mašina koje naposlijetku odlaze našim klijentima, postoji konstantna potreba za proširenjem funkcionalnosti i podrške za nove testne scenarije.

Znamo kako se brzo autoindustrija razvija pa samim time i naši rokovi to moraju pratiti. Drugi izazov je kako naći ravnotežu prilikom komunikacije s klijentima između toga da implementiramo zahtjeve kako bismo im optimizirali svakodnevni radni proces i toga da softver ne postane previše personaliziran i neintuitivan novim korisnicima.

Osobno-poslovni ciljevi

Na nekoj vrlo konkretnoj razini još uvijek želim utrošiti vremena i rada na svoj tehnički napredak, a time i raditi na razvoju i stabilnosti našeg softvera za koji ima još mnogo predviđenog proširenja funkcionalnosti. A u ne tako dalekoj budućnosti voljela bih prijeći na lidersku poziciju i koristiti svoje stečeno znanje i iskustvo za usmjeravanje timova u razvoju produkta, kao i za stvaranje kvalitetnih mladih inženjera i inženjerki.

Poruke djevojkama i mladićima

Vjerujte u sebe, radite na svojim talentima i odvažite se. Industrija je dinamična, zahtijeva tehničku kreativnost i potrebni su nam mladi entuzijastični ljudi jer često baš njihove ideje donose neke nove perspektive i prekretnice. Također, nemojte strahovati da morate danas znati točno čime se želite baviti cijeli život. Imate vremena kroz studij i radno iskustvo „izoštriti“ svoje vještine i otkriti svoje interese, a opcije su vam u inženjerstvu gotovo neograničene.

Leila Luttenberger Marić, voditeljica odjela istraživanja, KONČAR Digital

Karijerni put

Leila Luttenberger Marić voditeljica je istraživanja u društvu KONČAR Digital gdje vodi multidisciplinarni istraživački tim te upravlja portfeljem EU-financiranih i kolaborativnih istraživačko-inovacijskih projekata u područjima digitalizacije energetskih sustava i sigurnosti kritične infrastrukture. Iskusna je istraživačica i inovacijska menadžerica s doktoratom iz elektrotehnike, usmjerena na prepoznavanje i razvoj novih inovacijskih prilika financiranih kroz programe Europske unije.

Njezin rad povezuje europske istraživačke i financijske okvire s praktičnim, industrijski usmjerenim rješenjima, obuhvaćajući cijeli životni ciklus – od razvoja koncepta i izgradnje konzorcija do provedbe projekata i njihove eksploatacije. Posebno je ponosna na uspješnu pripremu i provedbu zahtjevnih EU projekata, kroz koje je KONČAR pozicioniran kao pouzdan partner za kompleksna europska istraživanja, kao i na razvoj i odobravanje Proof‑of‑Concept inicijativa koje povezuju strateške europske prioritete s industrijskom primjenom.

Svakodnevni poslovni izazovi

U svom radu susrećem se s izazovima koji dolaze iz kombinacije tradicionalne infrastrukture i novih digitalnih tehnologija. Energetski sustavi su izrazito kompleksni i kritični za društvo, što znači da svaka promjena mora biti pouzdana, sigurna i dobro promišljena. Uz to, izazov je i uskladiti brzinu tehnološkog razvoja s regulativom i stvarnim potrebama industrije.

Osobno-poslovni ciljevi

Moj cilj je doprinijeti razvoju pametnijih i otpornijih energetskih sustava. Posebno me motivira razvoj novih rješenja koja pomažu operatorima elektroenergetskih sustava u donošenju boljih odluka – primjerice kroz AI modele, digitalne blizance i napredne analitičke alate.

Uz to, važno mi je graditi i razvijati kompetencije tima te stvarati ljude koji će i u budućnosti razvijati ovakva rješenja.

Poruke djevojkama i mladićima 

Ne morate znati sve unaprijed – najvažnija je znatiželja i spremnost na učenje. Područja poput energetike brzo se razvijaju, pa su nove ideje i različite perspektive uvijek dobrodošle.

Ne treba se bojati kompleksnih problema – upravo su oni najzanimljiviji i imaju najveći utjecaj na društvo. Posebno bih potaknula djevojke da se uključe u STEM područja – jer to znači sudjelovati u razvoju sustava koji su temelj modernog društva.

Sanja Svilković, voditeljica odjela za poslovnu izvrsnost, Dalekovod

Karijerni put

Sanja Svilković profesionalnu je karijeru započela u tvrtki Labud, gdje se nakon završetka Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije zapošljava u Odjelu primjene proizvoda iz segmenta široke potrošnje i industrijskih sredstava za čišćenje. Nakon pet godina preuzima funkciju direktorice razvoja i kontrole kvalitete, aktivno doprinoseći unapređenju kvalitete proizvoda i poslovnim rezultatima kompanije, među ostalim i pozicioniranju brenda Čarli kao Superbranda te njegovom dugogodišnjem tržišnom uspjehu.

Nakon dvadeset godina rada u Labudu prelazi u Dalekovod d.d., gdje više od deset godina radi na poziciji voditeljice odjela za poslovnu izvrsnost. U toj ulozi vodi tri multidisciplinarna tima od strateškog značaja za kompaniju, sudjelujući u procesima od nuđenja do realizacije projekata, s posebnim fokusom na sigurnost i zaštitu na radu. Predanost i sustavan rad Dalekovoda prepoznali su i međunarodni investitori, dodijelivši Dalekovodu nagrade za izvanredna postignuća u području zaštite na radu u Švedskoj i Norveškoj 2023. i 2024. godine.

Svakodnevni poslovni izazovi

Najveći izazovi u mom poslu proizlaze iz istovremenih zahtjeva različitih odjela te potrebe za brzim i pravovremenim djelovanjem. Budući da odjel poslovne izvrsnosti objedinjuje tri različite službe, iznimno je važno osigurati jasnu, točnu i pravovremenu komunikaciju između službi.

U praksi to često znači koordinirati velik broj aktivnosti paralelno, uz stalno praćenje provedbe i usklađenosti sa standardima. Taj proces bih najlakše opisala kao dirigiranje orkestrom. Svaki dio mora biti usklađen kako bi cjelina funkcionirala besprijekorno. Upravo zato je ključno imati stručan i pouzdan tim jer jedino uz vrhunske profesionalce možemo ostvariti zadane ciljeve i održavati visoku razinu poslovne izvrsnosti.

Osobno-poslovni ciljevi 

Jedan od ključnih ciljeva u narednom razdoblju  za našu kompaniju je realizacija iznimno važnog projekta – Dalekovod Akademije. Riječ je o razvoju internog centra znanja namijenjenog edukaciji novo zaposlenih montera. U ovaj projekt uloženo je značajno vrijeme i resursi, a njegov cilj je osigurati da naši zaposlenici na terenu budu kvalitetnije osposobljeni, sigurniji u svom radu te svjesniji potencijalnih rizika. Time ne ulažemo samo u njihovo znanje, već i u dugoročnu održivost i sigurnost naših projekata.

Svi ovi napori doprinose širem cilju kompanije – da Dalekovod i dalje uspješno realizira projekte izgradnje u skladu s ugovorenim rokovima, kvalitetom i najvišim sigurnosnim standardima.

Poruke djevojkama i mladićima

Poručila bih im da se ne obeshrabre pred izazovima i da ne biraju lakši put samo zato što im se nešto na prvi pogled čini zahtjevno. Upravo su upornost, kontinuirano učenje i radoznalost ključni za uspjeh u ovom području.

Važno je vjerovati u sebe i biti spreman ulagati u vlastiti razvoj. Danas su mogućnosti za mlade, posebno u STEM područjima, veće nego ikad prije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Budite otvoreni prema novim prilikama, ne bojte se izaći iz zone komfora i budite hrabri u donošenju odluka koje vas vode prema vašim ciljevima.

Marija Todorić, podatkovna znanstvenica, Mireo

Karijerni put

Marija Todorić svoju je profesionalnu karijeru započela u području teorijske atomske fizike, doktoriravši fiziku na zagrebačkom PMF-u istraživanjem anyona, što je rezultiralo objavom triju znanstvenih radova u vodećim međunarodnim časopisima. Tijekom tog razdoblja izgradila je snažne temelje u matematičkom modeliranju, numeričkim metodama i analitičkom razmišljanju.

Nakon doktorata prelazi u industriju, gdje stečena znanja primjenjuje na rješavanje stvarnih inženjerskih problema. Danas kao podatkovna znanstvenica u Mireu radi na razvoju naprednih AI i data‑science rješenja – od modela strojnog učenja za procjenu dometa električnih vozila i optimizacije parametara prostorno-vremenske baze podataka, preko alata za analizu i vizualizaciju podataka, do AI asistenta za rad s bazom podataka. Posebno je ponosna na uspješno povezivanje fundamentalne znanosti s razvojem konkretnih tehnoloških proizvoda.

Svakodnevni poslovni izazovi

Najveći izazov moje karijere bio je prijelaz iz akademije u industriju, konkretno podatkovnu znanost. U teorijskoj fizici istraživanja su po prirodi apstraktna – pitaš se kako nešto funkcionira na fundamentalnoj razini, i rezultat je razumijevanje, objavljeni rad, nova spoznaja. To ima ogromnu vrijednost, ali krajnji korisnik je daleko.

U industriji sam morala naučiti potpuno drugačiji način razmišljanja, a tu i dalje leže najveći izazovi u mom poslu. Mireo razvija vlastite tehnološke proizvode, što znači da svako istraživanje mora imati jasnu vezu s nečim što netko stvarno koristi. Nije dovoljno da model bude tehnički elegantan, već mora rješavati pravi problem pravog korisnika. A taj korisnik nema naše iskustvo ni znanje, što znači da moraš znati bolje od njega samog što mu treba. Moraš osmisliti proizvod koji će mu stvarno koristiti, i to jasno iskomunicirati prema klijentima, prema timu, prema svima koji nemaju to tehničko znanje.

Osobno-poslovni ciljevi

Moj cilj općenito jest razvijati tehnologiju i provoditi istraživanja koja će ljudima i društvu poboljšati kvalitetu života – omogućiti im da neke aktivnosti obave brže, jednostavnije i efikasnije.

Radim u niši koja se bavi pametnim gradovima i razvojem tehnologije za unaprjeđenje prometa i automobilske industrije. Upravo je promet jedno od područja gdje tehnologija može imati ogroman utjecaj na kvalitetu života.

Htjela bih biti aktivniji dio šire smart city priče i konkretno ugraditi AI u tehnologije koje smo već razvili u Mireu. Stoga mi je trenutni cilj postati sigurna u korištenju AI alata. Zanima me kako AI može omogućiti gradovima da analiziraju prometne tokove i donose odluke u stvarnom vremenu na temelju podataka, ne pretpostavki.

Uz to, voljela bih sudjelovati u projektima koji uključuju vezu između industrije i akademije. U Hrvatskoj ta dva svijeta još uvijek previše žive jedan bez drugog, a upravo na tom sjecištu nastaju najzanimljiviji rezultati. Imam iskustvo s obje strane i mislim da mogu biti most između njih, kroz suradnju na projektima, zajedničke publikacije ili mentoriranje studenata.

I na kraju, osobno mi je važno razvijati liderske vještine. Do sada sam projekte vodila kroz tehničku ekspertizu, ali zanima me kako postati osoba koja zna voditi ljude i stvoriti okruženje gdje drugi mogu rasti. Iskustvo mentoriranja na faksu pokazalo mi je koliko dobar mentor može promijeniti nečiji put. Uzor su mi osobe kojima nije bitno da su najglasnije u prostoriji, nego one čijim odlaskom tim ostaje jači nego što je bio kad su stigle. Taj način vođenja drugih htjela bih i sama razvijati.

Poruke djevojkama i mladićima

Put ne mora biti pravocrtan da bi bio uspješan. Ja sam počela u teorijskoj fizici, pa prešla u industriju i shvatila pritom koliko se ideja i vještina iz fizike može primijeniti u potpuno drugačijem kontekstu. Matematičko modeliranje i analitičko razmišljanje alati su koji vrijede svugdje, a fizičarski način razmišljanja ima stvarnu vrijednost u razvoju tehnologije. Ako ne znaš točno kamo želiš ići, ali znaš da te matematika ili fizika vesele, kreni nekamo. Često vizija dolazi kroz iskustvo, ne prije njega.

Bitno je slijediti ono što te stvarno raduje i oko čega si strastven. Kad sam odlučivala o fakultetu, govorili su mi da upišem medicinu jer sam bila dobar učenik, a to je bio logičan izbor i stvar prestiža. Međutim, slijedila sam ono što me stvarno veseli, a ne ono što drugi očekuju. Upravo ta ljubav prema onome što radiš tjera te naprijed i kroz teške trenutke.

Birajte i tražite dobre mentore, ljude koji vjeruju u vas i vide vaš potencijal, čak i kad ga sami još ne vidite.

I ne čekajte da budete 100% sigurni da ste spremni. Većinu vještina stječeš kroz akciju. Posebno bih to djevojkama poručila: istraživanja pokazuju da žene češće čekaju da ispune sve uvjete prije nego što apliciraju ili se upuste u nešto, dok će muškarci pokušati i bez njih. A dok čekate, netko drugi uči kroz praksu.