Mediji se uništavaju generiranjem sadržaja s društvenih mreža

Kako se online mediji uspješno uništavaju generiranjem sadržaja – s vaših statusa

Osim što je 'copy-paste' novinarstvo nekvalitetno, članci koji se sastoje isključivo od kopiranja nečijeg statusa s društvenih mreža dugoročno su poslovno besmisleni za medije. Naime, upravo su društvene mreže možda i najveći poslovni neprijatelj online medija, iako bi se na prvi pogled to moglo činiti drugačijim.

onlinemediji_1naslovna

Današnji mediji su – Twitter. Jednostavno, kompilacija postova s društvenih mreža. Tim je riječima u nedavnom razgovoru sažeo problematiku ‘copy-paste’ novinarstva u online medijima predstavnik Upworthyja. Da, upravo onog Upworthyja koji je popularizirao “nećete vjerovati što se potom dogodilo” naslove. Ironično.

No, ne i neobično – u sličnima sam sudjelovala nebrojeno puta, i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Mnogi su novinari nezadovoljni stanjem u industriji i ne libe se glasno govoriti o tome, čak i ako su sami bar djelomično za to stanje “odgovorni”. Nezadovoljni su niskim, ponekad i nepostojećim standardima za izradu i objavu tekstova. Nezadovoljni su objavom članaka koji to nisu.

Novinarski tekst nije i ne smije biti puko kopiranje nečijih statusa s Facebooka ili Twittera, pogotovo ako oni ostavljaju otvorena pitanja. Pitanja na koja bi novinar trebao odgovoriti kontaktiranjem uključenih strana, istraživanjem, provjeravanjem činjenica. A, opet, to se događa svakodnevno, zbog uređivačke politike kojoj je često glavni cilj što veća čitanost i “klikanost” – pa tako i dolazimo do priče o “šibenskoj plati”, odnosno, kako smo kasnije doznali – puno manje, ako i uopće spornom pjatu.

Internet nas je i ubrzao i usporio

Vrti mi se već dulje vrijeme po glavi pitanje jesu li mediji u doba interneta postali brži s dostavom informacija ili sporiji? Možda se čini logičnim odgovor – brži. O događanjima doznajemo gotovo u stvarnom vremenu, a i za spomenutu smo šibensku platu doznali gotovo i prije no što se pojela, zasigurno prije no što se probavila, zahvaljujući dijeljenju na društvenim mrežama i brzom prenošenju u medijima svega što “zaradi” određenu količinu lajkova. No, tek smo nekoliko dana kasnije doznali da je plata zapravo pjat, kao i ostale detalje priče, zbog čega je ona dobila puno manji značaj no što se činilo u startu.

Nije problem da se o plati/pjatu piše. Treba pisati o našoj gastronomskoj i turističkoj ponudi, posebice jer je turizam toliko važna grana našeg gospodarstva, a uvjerena sam da se svatko od nas susreo s ponudom koja je bila ispod svakog standarda ili barem ispod onog koji je reklamiran. U doba interneta sve je teže manipulirati korisnicima jer su oni sve informiraniji, ali i glasniji – lako njihovo nezadovoljstvo (više nego zadovoljstvo) može doprijeti do desetaka, stotina, tisuća, a u iznimnim slučajevima i milijuna drugih ljudi – samo je potrebno da “priču” pokupi neki globalni medij, ili bolje rečeno generator sadržaja, kao što je BuzzFeed, odnedavno i Mashable ili spomenuti Upworthy.

No, to ne znači da treba objavljivati priče koje to nisu.

Šok je ipak 'klikabilniji' od pravih informacija.
Šok je ipak ‘klikabilniji’ od pravih informacija.

Da, brz je to i jeftin način da se dobiju toliko željeni klikovi, svima je to jasno. Danas je to postigla plata, jučer su to bile najseksi žene svijeta Jelena Rozga i Nataša Janjić, prekjučer razarajuća droga u obliku žele bombona od jagode… Postižu se time i poslovni ciljevi. No, čak i ako zanemarimo činjenicu da su takvi “tekstovi” ispod svakog novinarskog standarda, postavlja se pitanje – koliko je to zapravo za medije održivo i poslovno smisleno, posebice na duge staze?

Zašto će prenošenje sadržaja poslovno uništiti medije

Na nedavno održanom Global Editors Network Summitu u Beču, na kojem se okupilo preko 400 urednika iz svih krajeva svijeta i na kojemu se govorilo o trendovima, ali i izazovima u medijskom svijetu, jedna od glavnih tema bile su društvene mreže, tražilice i druga online mjesta koja korisnici posjećuju osim medija i koja imaju vrlo vrijedna oružja u svojim rukama – i posjećenost i podatke o korisnicima.

Kako jedna društvena mreža sama ne mora pretjerano brinuti o kreiranju sadržaja, jer to rade sami korisnici (uključujući i medije), u prednosti je nad samim medijima jer nema tu vrstu troška. Također, istoj toj mreži korisnici daju mnoštvo podataka o sebi, što svjesno, što nesvjesno, tako da im ona može pružati vrlo usko ciljane oglase. I to nerijetko po povoljnijim uvjetima od onih koje nude mediji – što itekako odgovara oglašivačima. Upravo onim oglašivačima zbog kojih se mediji trude povećati klikove. I tu se postavljaju dva logična pitanja – zašto bi oglašivači išli medijima ako im oni nude iste ili lošije uvjete oglašavanja, zbog čega i gube dio oglašivačkog kolača, te zašto bi čitatelji posjećivali medij, ako on u dobrom dijelu prenosi ono što već imaju na društvenim mrežama?

Copy-paste novinarstvom mediji gube bitku od društvenih mreža – onih istih društvenih mreža čiji sadržaj “kupe” ne bi li ga prenosili kod sebe. Samim time, čitatelj ima sve manju potrebu posjećivati portale, kad isti sadržaj može pronaći drugdje – postaje mu sve manje bitno je li on smješten na Facebooku ili na portalu.

Ironično, portali će istodobno plaćati društvenim mrežama ne bi li taj sadržaj koji “kreiraju” na njima promovirali. I tu se ovaj čudni krug zatvara.

Obostrane koristi – još – ima

Nije to, naravno, tako crno-bijelo kako je ovdje prikazano. Mnogi mediji i dalje nude dodatnu vrijednost svojim čitateljima, a istodobno su iznimno važni i društvenim mrežama jer kreiraju sadržaj koji privlači korisnike – pazite kamo – na tu društvenu mrežu. Pa tako sve popularniji Snapchat ima opciju Discover, cijeli odjeljak za medije koji kroz ovaj mladima, a i sve starijima, nudi zanimljiv način konzumiranja vijesti.

Istodobno, društvene su mreže medijima i dalje odličan kanal za privlačenje korisnika, no hoće li u nekoj budućnosti Facebook, Twitter, Snapchat dati veću prednost pojedincima koji kreiraju kvalitetan i zanimljiv sadržaj upravo kod njih nad medijima koji to rade sve manje – i žele “odvlačiti” korisnike kod sebe? Vjernost traje dok postoji obostrana korist.

Evo suludog rješenja: A da se vratimo pravom novinarstvu?

Mediji su se uvukli u petlju iz koje će se teško otpetljati, posebice ako nastave ići istome smjeru. Vrlo malo optimizma pokazao je na ovu temu na spomenutom GEN Summitu tehnološki skeptik Evgeny Morozov, koji je pokudio medije što su zakasnili na vlastitu bitku, zbog čega su tehnološke tvrtke, poput Googlea ili Facebooka, u velikoj prednosti nad njima, zahvaljujući mnoštvu podataka koje su prikupili o korisnicima. Jedno od rješenja vidi u prikupljanju podataka o čitateljima do kojih društvene mreže ne mogu doći, ali to je danas daleko teže postići no prije nekoliko godina. No, mediji koji imaju vjernu bazu čitatelja i kojima mogu ponuditi dodatnu vrijednost preživjet će. Mediji koji kompiliraju sadržaj s društvenih mreža vjerojatno će uskoro morati pronaći drugi način kako bi zadržali svoje čitatelje.

A kako postići vjernost kod čitatelja? Jedan od odgovora može biti izgradnja vlastitog brenda koji će razlikovati medij od svih drugih, što je prepoznao i sam Mashable, postizanjem autoriteta, postavljanjem jasnih stavova i pravih pitanja, ali i nuđenjem odgovora. I, zamislite, to je upravo ono što novinarstvo i jest – ili bi trebalo biti.

Nakon što je status Nenada Bakića završio u medijima, postavke privatnosti posta su promijenjene tako da ga mogu vidjeti samo njegovi prijatelji.
Nakon što je status Nenada Bakića završio u medijima, postavke privatnosti posta su promijenjene tako da ga mogu vidjeti samo njegovi prijatelji.

Inače, dok sam ovo jučer pisala, zapeo mi je za oko još jedan slučaj kopiranja i lijepljenja statusa i predstavljanje toga kao vijesti. Radilo se o statusu investitora Nenada Bakića koji je na svojem Facebook profilu zatražio savjet PR stručnjaka oko problematike slogana Croatian Makersa i stranke Pametno koji se poklapaju, želeći se distancirati od politike. Nije bilo potrebno mnogo vremena da mediji tu priču pokupe kao “optužbu” Bakića da ih je stranka Pametno pokrala. Nakon kratkog komentara “jao”, nakon što se shvatilo da je sve to završilo u medijima, Bakić je napravio najjednostavniju moguću stvar – promijenio je postavke privatnosti posta, tako da on nije više vidljiv javnosti, kao ni u članku. Tako se rasprava nastavila iza donekle “zatvorenih vrata”, ali i na profilu Marijane Puljak iz spomenute stranke, dok je sam tekst na portalu gubio svoju vrijednost. A da se mrvu više udubilo u priču, barem kontaktiralo stranku Pametno za komentar, vrijednost bi mu daleko porasla. No, eto, cijelu priču imamo – na Facebooku!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Stiže Nielsen ONE, Sveti gral mjerenja digitalnog i linearnog videa. Što to znači za agencije i klijente?

Ako ste dio marketinške industrije, vjerojatno znate da su digitalni i linearni svijet u potpunosti odvojeni - mjeriti ih i potom uspoređivati je trenutno doslovno nemoguće. Hoće li Nielsen svojim analitičkim alatom donijeti dugo iščekivano rješenje?

Digitalni mediji

Facebook, Airbnb i druge platforme stisnule Trumpove pristaše pred inauguraciju

Donald Trump od danas više nije predsjednik SAD-a, a već danima prije leđa su njemu i njegovim pristašama okrenule gotovo sve tehnološke tvrtke i platforme.

Startupi i poslovanje

LAUNCHub je već investirao u hrvatske startupe, a sad su zatvorili fond od minimalno 44 milijuna eura!

LAUNCHub, bugarski VC koji je svojevremeno uz Eleven bio jedini early stage fond u Hrvatskoj i Srbiji, vraća se s podebljanim fondom za startupe u SEE i široj CEE regiji.

Kultura 2.0

Staro računalo i oprema vam skupljaju prašinu? Donirajte ih učenicima iz potresom pogođenih područja

Imate starije računalo koje još uvijek radi, ali baš pikirate nabaviti novo? Donirajte staro za školarce koji su zbog potresa ostali bez svojih školskih računala!

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.