Imamo 50.000 zaposlenih u ICT industriji; prihod po zaposlenom prvi put prešao 100.000 eura!
HUP ICT

Imamo 50.000 zaposlenih u ICT industriji; prihod po zaposlenom prvi put prešao 100.000 eura!

Hrvatski ICT sektor raste brže od prosjeka Europske unije, a postigli smo i još neke rekorde. Izvoz ICT tvrtki porastao je na 1,6 milijardi eura, a SAD im je danas glavno izvozno tržište. No, to nisu jedine brojke iz velikog istraživanja domaće ICT industrije - sve što smo postigli može se lako raspasti...

Udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti od gotovo 6% premašuje prosjeke EU, označavajući ga kao sektor koji ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje, pokazala je analiza ICT sektora u Hrvatskoj, predstavljena na Ekonomskoj kavi Hrvatske udruge poslodavaca…, ali situacija nije tako jednostavna niti bajna. 

Prihod po zaposlenom prvi put prešao 100.000 eura!

Ekonomsku kavu otvorili su Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a i Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge, a Stojić je potom predstavio brojke koje je postigla domaća ICT industrija u prošloj godini.

HUP ICT

Hrvatska ICT industrija 2022. godine dosegla je rekordnih 7,2 milijardi eura prihoda što je 16,9% više nego u 2021. godini. Govorimo o 10,7% BDP-a i ona predstavlja gotovo 5% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje. Hrvatski ICT sektor raste brže od prosjeka Europske unije, a postigli smo i još neke rekorde. Prihod po zaposlenom prvi put je prešao 100.000 eura, a SAD je postalo izvozno tržište na prvom mjestu.

Prihod segmenata računalnog programiranja i povezanih djelatnosti dosegao je 3,5 milijardi eura (5,2% BDP-a), što je 24,5% više nego u 2021. ili 2,5% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije. Kada govorimo o 2023. godini, članice HUP ICT-a očekuju rast prihoda od 10 – 15%, a u srednjem roku, do 2026., anketirani očekuju rast od 10 – 20% godišnje.

Broj zaposlenih u ICT industriji 2022. prešao je brojku od 50,000 i broj poduzetnika u ovoj djelatnosti prelazi 8,000. Također, analiza je pokazala kako ICT sektor ima značajan porast zaposlenosti – u prvih osam mjeseci 2023. godine čak više od 10%. Kako bi još dodatno naglasili značaj ICT industrije za Hrvatsku, bitno je istaknuti da naša dva jednoroga, Infobip i Rimac, čine čak 4,1% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Hrvatski ICT strelovito napreduje, ali smo dalje ispod prosjeka EU

HUP ICT

Činjenice koje smo čuli budi optimizam, ali još uvijek nije vrijeme za euforiju. Svi misle kako je ICT sektor “superfantastičan”, ali zapravo nije, ističe Balen:

Po bruto dodatnoj vrijednosti po zaposlenom još uvijek nismo ni blizu prosjecima Europske unije da bi mogli kotirati na zajedničkom EU tržištu i, još gore, da bi mogli kotirati na zajedničkom EU tržištu rada.

Uz to, ovo nije sektor namijenjen samo inženjerima, dodaje Balen.

Sigurno su više od polovice zaposlenih dizajneri, financijaši, marketingaši, projektni menadžeri. Ova industrija stvara radna mjesta za puno više različitih djelatnosti. Zato ovaj sektor zahtijeva više pažnje jer do 2032. godine mogao bi preskočiti turizam što bi značilo otvaranje puno više kvalitetnijih radnih mjesta i prilika.

Evo kako ICT može prijeći turizam do 2032. godine

Kako ne bi sve ostalo na riječima, Balen je iznio 9 smjernica HUP ICT udruge kako ICT može postati glavna industrija hrvatskog gospodarstva:

  1. Značajno i ambiciozno rasterećenje plaća visokokvalificiranih zaposlenika kroz rasterećenje rada, na razinu Top5 najkonkurentnijih tranzicijskih zemalja EU, uz smanjenje poreza na reinvestiranu dobit.
  2. Uklanjanje nepoštene konkurencije svih alternativnih oblika prihodovanja, koje porezno pogoduju tvrtkama koje nisu registrirane u Hrvatskoj pa stoga u našoj zemlji ne plaćaju niti poreze.
  3. Poboljšanje sustava poreznih olakšica na investicije u R&D (istraživanje i razvoj) u cilju zatvaranja značajnog jaza u korporativnim investicijama u R&D u odnosu na EU prosjek te najrazvijenije članice EU-a.
  4. Uklanjanje barijera koje koče donošenje i provedbu nove Strategije pametne specijalizacije koja bi katalizirala transformaciju hrvatske ICT industrije – od servisne prema digitalno produktnoj, s bitno većom dodanom vrijednosti po zaposleniku.
  5. Jačanje konkurentnosti Zakona o poticanju ulaganja i proširiti alokaciju bespovratnih sredstava za digitalizaciju MSP-a, kako bi se motiviralo domaće i strane investicije firmi u Industriju 4.0 i tehnološki napredne sustave.
  6. Jačanje centara za podršku studentima pri institucijama, značajno povećanje gimnazijskih programa kako bi se smanjila godišnja diskrepancija od 5.000 upisanih i 1.000 inženjera na tržištu rada.
  7. Donošenje migracijske politike i provedbenih planova te programa internacionalizacije institucija visokog obrazovanja, s fokusom na privlačenje i zadržavanje visokoobrazovanih te stranih studenata, uz pripremu cjelovitog okvira zapošljavanja i zadržavanja talenata i visoko obrazovanih, po uzoru na EU praksu.
  8. Osigurati širenje mreža vrlo velikog kapaciteta u RH kao preduvjeta za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva, uz povećano korištenje obnovljivih izvora energije.
  9. Jačanje uloge Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju kao središnje koordinacije provedbe Strategije Digitalne Hrvatske 2023 čijim procjenama će se fokusirati na postizanje udjela ICT industrije na 13% BDP-a i udjela ICT profesionalaca iznad 8%, kao i postizanje indikatora kojima Hrvatska pridonosi ciljevima EU digitalne dekade.

“Moramo poziti da ne postanemo zemlja sobarica, konobara i freelance programera…”

Nakon predstavljenih podataka, održana je panel diskusija na kojoj je sudjelovao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma i dopredsjednik HUP-ICT udruge Siniša Đuranović, suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić te suosnivač i član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić.

HUP ICT

Najveći potencijal kojeg ICT industrija ima su upravo ljudski resursi, istaknuto je Roberto Kutić, ali to je ujedno i resurs o kojem industrija ovisi. Kako bi se taj resurs razvio potrebne su dvije komponente, a to je školstvo i način razmišljanja kako je uspjeh stvarno moguć:

Kada idemo negdje u svijet, uvijek govorimo kako Hrvatska nema samo najbolje nogometaše, već i jako dobre ICT stručnjake. Ta usporedba uvijek nekako dođe do stranaca.

Također, bitno je paziti da naši ICT stručnjaci ne igraju za druge, već da igraju za nas. Potreban nema je stabilni pravni okvir koji će ICT industriji omogućiti konkurentnost, naveo je Roberto.

Ivan Bešlić priznanje kako imaju isti problem s radnom snagom kao i sve druge velike firme u Hrvatskoj. Radna snaga postoji, ali je nema dovoljno. Ulazak u Europsku uniju otvorio je brojne prilike, ali i probleme. Prije desetak godina probali su dovesti jednu osobu iz regije u Zagreb, a to je bilo izrazito teško zbog brojnih regulativa. Također, Ivan je podijelio priču o ponovnom zapošljavanju osobe koja je otišla raditi u inozemstvo:

S neprestanim rastom industrije SAD-a, dogodit će nam se da naši ljudi sve više rade za strance. Nama se dogodilo da su ljudi otišli iz Sofascorea raditi za strance, ali nakon što su te firme upale u probleme, ti ljudi ponovno dolaze na razgovor u Sofascore. Shvatili smo da osoba nije ništa napredovala u periodu kad je nije bilo te dvije ili tri godine.

Cijelu situaciju s problemima ICT stručnjaka u Hrvatskoj, najbolje je sažeo Krešimir u jednoj rečenici:

Moramo paziti da ne postanemo zemlja sobarica, konobara i freelance programera, a to je naš ključan problem. Velike firme kao što je Infobip za sobom vuku cijeli ekosustav dok paušalni obrt s jednim zaposlenikom ne vuče nikoga.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

YouTube i digitalni video

Slavimo 19 godina prvog YouTube videa uz popis Hrvata s najviše pretplatnika

Donosimo vam popis najpopularnijih hrvatskih YouTubera i šarolikost ovog popisa sigurno niste očekivali.

Programiranje

Zbog prvog AI programera i “Shrimp Jesusa” AI sustavi se čine sve manje inteligentnima

U ovoj epizodi donosimo vam primjere loše primjene umjetne inteligencije: od smotanih AI programera i (ne)nosive tehnologije do nevjerojatnih religijskih ikona.

Društvene mreže

Dodala sam HTZ kao suradnika na Instagramu i dobila preko 2000 lajkova – no, što osim toga?

Opcija "Invite collaborator" dostupna je svim Instagram profilima od kraja 2021. godine. Testirala sam je na svojoj objavi kako bih vam pomogla u odluci trebate li je koristiti, kako je možete iskoristiti te što biste time mogli dobiti.

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.