Dobre vijesti za hrvatski IT: Najgore je za nama!

Prihodi su u hrvatskom IT sektoru u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani porasli 12 posto, a izvoz 11 posto, pokazala je analiza Tajane Barančić, direktorice tvrtke Astra poslovni inženjering i predsjednica nadzornog odbora CISEx-a.

Na meetupu udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera Barančić je izložila stanje IT scene koje redovito analizira na uzorku tvrtki koje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) pripadaju J62 grupi – Računalno programiranje.

Rezultati su zapravo izvrsni u odnosu na to kako je izgledalo poslovanje sektora početkom godine, toliko super da ih je provjeravala desetak puta:

Inače bismo rekli kako je rast izvoza od 11 posto, manji od rasta prihoda, loš podatak jer smo povijesno imali veće stope rasta od prihoda. Međutim, to je odlično u kontekstu rezultata prošle godine kad smo imali rast prihoda od deset posto, a izvoza od sedam posto. Takva kretanja dotad nismo zabilježili otkad radimo analizu, od 2011. godine.

Najhektičnije razdoblje iza nas

U prvih pet mjeseci prihodi su, prema njezinoj analizi, rasli šest posto, tako da je u trećem kvartalu došlo do značajne nadoknade. No, kada se to promotri malo bolje, lani su u prva dva tromjesečja bila najjača, a u trećem je hrvatski IT najsnažnije pogodila kriza.

Taj je kvartal bio u minusu u odnosu na prošlu godinu i onda smo u zadnjem kvartalu nešto nadomjestili i došli smo na tih desetak posto rasta. Ako ove godine potegnemo i u zadnjem kvartalu, koji obično je najjači, moglo bi se dogoditi da bude čak i veći rast nego lani. 

Prema njezinom istraživanju, tvrtke očekuju dobar zadnji kvartal, a iskazuju i optimizam za iduću godinu. S time da su im se očekivanja malo smanjila. Barančić tumači kako je najhektičnije razdoblje ipak sada dio prošlosti:

Činjenica je da ne možemo govoriti o velikoj krizi jer mi cijelo to vrijeme nismo imali pad. Prihodi i izvoz su rasli, naravno, situacija nije ista u svim firmama, neke su prošle velike katarze, neke su ostvarile veliki rast.

Na primjer, zadnjeg dana svibnja 38 posto mog uzorka je bilježilo pad prihoda, krajem rujna postotak takvih tvrtki pao je na 22 posto. To je pokazatelj u kojem smjeru idemo. Djeluje kao da je najgore iza nas, ali govorim to s puno opreza.

Zapošljavanje i plaće pod ručnom

Možda i najzanimljiviji signali s tržišta izneseni u ovoj analizu su trendovima u zapošljavanju. Tema otpuštanja nije popularna u IT zajednici stoga je teško procijeniti što se događa u tvrtkama.

U posljednjih 12 mjeseci, do 30. rujna, broj zaposlenih u sektoru prema podacima DZS-a i Tajanine analize porastao je oko tri posto, dok neki pokazatelji staju na dvostruko nižih 1,5 posto.

Rast prihoda 12 posto, rast zaposlenih tri posto, a onda kao dokaz slabljenja sektora imamo i rast plaća niži od prosjeka tržišta. U rujnu je rast plaća u IT-ju bio manji od šest posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su u gospodarstvu plaće rasle oko 15 posto. Barančić komentira:

Očito smo zaposlili previše ljudi između 2021. i 2022. godine. Točno se vidi da tehnološki sektor ima problem i da izvoz slabije raste. Moglo bi se dogoditi prvi put ove godine da nemamo povećanje broja zaposlenih.

Prema posljednjim podacima u NKD J62 skupini zaposleno je 35 tisuća ljudi, što je oko 300 ljudi manje nego početkom godine, ali i tri posto više nego u rujnu prošle godine. Situacija bi se mogla popraviti s obzirom na to da su tvrtke krenule u zapošljavanje studenata dok je još na snazi oslobođenje od doprinosa za mlađe od 30 godina.

Sektor u borbi, vlasnici na rubu burnouta

Da je u sektoru borba potvrđuje i predsjednik CISEx-a Ivan Bešlić koji je ispričao kako vlasnici IT tvrtki putuju više nego ikada pokušavajući dovesti u Hrvatsku nove poslove.

Neki od njih na rubu su burnouta jer rade puno više od osam sati dnevno. Između ostalog zato i imamo ovaj rast prihoda.

Iako su podaci bolji no što se očekivalo, Bešlić je oprezan. Kvartalna izvješća tvrtki izlistanih na burzi pokazuju kako se suočavaju sa značajnim padom profita. Doza optimizma da, ali umjerena jer stanje na tržištu je takvo da iziskuje dodatne napore tvrtki, tumači on:

Tvrtke su došle do plafona s plaćama, nemamo više rast broja zaposlenih, profit je u padu. Podatke o rastu trebamo uzeti kao nešto pozitivno jer uspijevamo prodavati više nego prethodne godine i ostvarujemo rast prihoda, ali imamo i temu sveopćeg rasta troškova, cijene rada, cijene najma, svega. 

Asketski rebranding i profesionalizacija

Predsjednik CISEx-a, inače i direktor strategije Sofascora koji je osnovao sa Zlatkom Hrkaćem, prezentirao je i rezultate ankete članica udruge te dao uvid što smjera novi upravni odbor koji je ustoličen u lipnju.

Među najvažnijim promjenama je promjena naziva kao odraz promjena sastavnica udruge koja će obuhvatiti cijeli IT sektor i zajednicu, a neće biti fiksirana isključivo na izvoznike softvera. Neki sudionici su čak sa žaljenjem zaključili kako nakon rebrandinga više neće biti ‘sexa’ u CISEx-u.

Članovi udruge podržali su taj povijesni preokret, kako ga naziva Bešlić, a složili su se i s time da udruga više istupa u javnosti i angažira se oko aktualnih tema.

Vijest je da do povećanja članarina neće doći barem iduće dvije godine. Uz to, CISEx najavljuje edukacije i radionice, ali i da je dobio podršku za profesionalizaciju udruge. Naime, u dogledno vrijeme plan je zaposliti profesionalni menadžment koji neće raditi volonterski kao što se to sada radi. Plaća će mu se isplaćivati dijelom od članarina, a dijelom od radionica i drugih projekata koje kane pokrenuti.

Potencijalno vruća vijest za članove je i kratki osvrt koji je Bešlić dao na susret s predstavnikom tajvanske vlade. Oni nude smještaj i avionske karte za one koji žele posjetiti IT konferencije na Tajvanu. Ne zvuči loše!