Hrvatska 54. na ljestvici globalne ICT konkuretnosti

Stagnacija na globalnoj razini: Hrvatska opet 54. na ljestvici ICT konkurentnosti

Iako je domaći ICT sektor prošle godine rastao i napreduje ako gledamo izvoz, prihode, broj zaposlenih i dodanu vrijednost, kad sve to stavimo u globalni kontekst i usporedimo se s drugim zemljama, Hrvatska je prema globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti ponovno zauzela 54. mjesto od 139 zemlje. Rečeno je to na današnjem predstavljanju analize rezultata konkurentnosti domaće ICT industrije i okruglom stolu održanom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Balen: Potencijal domaćeg ICT je velik, ali problem je manjak kvalificiranih profesionalaca.

Prema analizi poslovanja hrvatskog ICT sektora za 2015. godinu, koju je izradila tvrtka Bisnode, domaća ICT industrija lani je zabilježila porast prihoda koji su iznosili 31 milijardu kuna te porast izvoza za 12 posto, što je iznad prosjeka domaćeg gospodarstva. Time ICT čini udio od 5-6 posto ukupnog udjela izvoza. Dodana vrijednost je preskočila 7 milijardi kuna, a kontinuirano raste i broj zaposlenih. Kad dublje uđemo u pojedine grane onoga što zajednički nazivamo ICT, prihodi u ICT proizvodnji rastu oko 5 posto, odnosno lani je premašeno 6 milijardi kuna prihoda, dok je broj zaposlenih porastao za dva posto, iako možda govorimo o konzervativnijem dijelu ICT-a, naglasio je Hrvoje Balen predstavljajući rezultate.

Kad izdvojimo samo računalno programiranje i IT usluge, ondje je prihod rastao 11 posto, a izvoz za 31 posto, što je najprogresivnije u cijeloj državi, a prema Balenu, riječ je potencijalnim prvacima sljedećih nekoliko godina. Ovome o prilog govore i podaci udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, o čemu je Netokracija već pisala. Cijeli ICT sektor broji oko 32.000 zaposlenih, a na računalno programiranje otpada oko 12.000 ljudi. Također, u ovom sektoru se najviše ulaže u razvoj. Hrvoje je istaknuo:

Potencijal ovog sektora, ali i cijelog ICT-a je da 2025. može doseći 50.000 zaposlenih, a ono što će biti najproblematičnije su upravo stručni i obrazovani ljudi koji su pokretači tog sektora. Došao je trenutak da ne ‘ganjamo’ prosjek, jer rezultat toga je da ćemo uvijek biti prosječni.

Hrvatska 54. od 139 zemalja

majetic_hup_jpg
Sve što Hrvatska radi, radi presporo, istaknuo je Davor Majetić.

Kad je riječ o globalnom izvješću ICT konkurentnosti za 2016. godinu na temu Inovacije u digitalnoj ekonomiji, Hrvatska je zauzela 54. mjesto od 139 zemalja.

Na prvom je mjestu Singapur, slijedi Finska, Švedska, Norveška, a na petom je mjestu SAD. No posebno je zanimljivo pogledati zemlje srednje Europe. Tako se Slovenija plasirala na 37. mjesto, dok su Slovačka (47.), Poljska (42.), a Češka (36.) u odnosu na lani znatno poboljšale svoje pozicije i ušle u 50 najkonkurentnijih zemalja. Od zemalja jugoistočne Europe, Makedonija se nalazi na 46. mjestu što je u odnosu na godinu prije poboljšanje za jedno mjesto, Srbija je na 75. mjestu, Bugarska je 69. mjestu, Crna Gora je na 51. mjestu (poboljšanje za pet mjesta), Grčka je u padu te se nalazi na 70. mjestu, a Rumunjska je zauzela 66. mjesto. Govoreći o ovim rezultatima, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, naglasio je:

Primjetan je trend stagnacije, što znači da sve što radimo radimo presporo te smo ostali negdje na začelju. Odlaganjem promjena i donošenja odluka koje će podržati razvoj infrastrukture potrebne ICT industriji propuštamo velike prilike i prepuštamo drugim ekonomijama da od njih daleko više profitiraju

Dodao je kako nama još uvijek nedostaje jasan plan, pri čemu zabrinjava spora digitalizacija javne uprave, nedostatak kvalitetnih usluga za poslovni sektor, a dobro razvijena postojeća ICT infrastruktura se ne koristi dovoljno zbog neprovođenja reformi.

Što muči domaće ICT tvrtke?

hup_ict_cover
Problemi domaćeg ICT-a ne mogu se riješiti bez stvarne podrške države, rečeno je na današnjem okruglom stolu održanom u HUP-u.

Zašto nismo bolji, odnosno zašto stagniramo? Što muči domaće ICT tvrtke, kako poboljšati stvari, koje konkretne poruke poduzeti, neka su od pitanja na kojima se raspravljalo na okruglom stolu održanom u sklopu predstavljanja rezultata konkuretnosti domaće ICT industrije. Ante Mandić iz IN2 istaknuo je kako nije previše optimističan jer su domaći poduzetnici opterećeni preživljavanjem i cijelo vrijeme usredotočeni na naplatu i administraciju te jako malo njih razmišlja o strateškoj konkurentnosti i digitalizaciji.

Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT-a, istaknuo je kako postoji jasno i deklarativno podržavanje ICT, ali da se ne vide konkretne akcije.

Vidimo po pitanju Slovačke da se može u nekoliko godina postići mnogo. Nedostaje netko s jasnom vizijom gdje želimo biti za par godina i kako to postići.

Luka Abrus iz tvrtke Five osvrnuo se na kurikularnu reformu, odnosno odgađanje iste i političko okruženje zbog čega ljudi odlaze u Irsku, Švicarsku, Njemačku. Ante Vrdelja, iz Croteama i Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara rekao je kako ne smatra da je proizvodnja igara neprepoznata kao važan dio ICT industrije, a tome u prilog govori i rastući interes, primjerice za sajam Infogamer koji je lani okupio 80.000 ljudi. Također, iznio je zanimljiv podatak kako jedan posto poljskog BDP-a čini upravo razvoj video igara zahvaljujući potpori države.

ICT svijetla točka domaće ekonomije, ali…

Iako domaći ICT sektor bilježi rast i ostaje svijetla točka domaćeg gospodarstva, bez stvarne podrške države, bez promjene političkog i regulatornog okruženja, stanja u pravosuđu te ulaganja u obrazovanje kvalitetnih kadrova, ti uspjesi ostaju nedovoljni da ispuni potencijal i bude konkurentno u globalnim razmjerima, zaključeno je danas.

Komentari

  1. goran

    goran

    08. 07. 2016. u 4:09 am Odgovori

    Koliko HUP čini pritisak na Zagrebačko sveučilište da izbacuje školovanu radnu snagu a koliki pritisak čini Microsoft Hrvatska?. Visual Basic je bio postavljen kao predmet u programiranje, C++ izbačen, kad krenuo na Zagrebačko Sveučilište, HUP je imao što tu za reći!?
    Dali ste uzeli knjigu iz programiranja sa hrvatskih sveučilišta ikad u ruke i vidjeli što se uči?
    Dali ste ikad uzeli knjigu (prekaljenog programera) profesora iz američkih sveučilišta pa da vidite što on uči?
    Tko na hrvatskim sveučilištima uči programirati, prevoditelji?
    Dizajn baze, kako objasniti akademskim obrazovanim građanina hrvatske da umjetni ključ je isključivi način dizajniranja baze kroz različite frameworke (intelektualne rad drugih programera), prirodni ključ sačuvajte za teoriju, i za semestar?
    Izbacujemo prosjek, biti čemo prosječni, kakav prosjek izbacujete, ubacite u polje, što je to polje profesore, jel to možda array, pa da array što bi drugo bilo, pa zašto onda ne kažete da je to array, obranili smo se od Srba, više ne moramo braniti svoj inditet kroz polja, bume rekli to je array.
    HUP gdje ste da to uspostavite?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.