Stagnacija na globalnoj razini: Hrvatska opet 54. na ljestvici ICT konkurentnosti

Prema analizi poslovanja hrvatskog ICT sektora za 2015. godinu, koju je izradila tvrtka Bisnode, domaća ICT industrija lani je zabilježila porast prihoda koji su iznosili 31 milijardu kuna te porast izvoza za 12 posto, što je iznad prosjeka domaćeg gospodarstva. Time ICT čini udio od 5-6 posto ukupnog udjela izvoza. Dodana vrijednost je preskočila 7 milijardi kuna, a kontinuirano raste i broj zaposlenih. Kad dublje uđemo u pojedine grane onoga što zajednički nazivamo ICT, prihodi u ICT proizvodnji rastu oko 5 posto, odnosno lani je premašeno 6 milijardi kuna prihoda, dok je broj zaposlenih porastao za dva posto, iako možda govorimo o konzervativnijem dijelu ICT-a, naglasio je Hrvoje Balen predstavljajući rezultate.

Kad izdvojimo samo računalno programiranje i IT usluge, ondje je prihod rastao 11 posto, a izvoz za 31 posto, što je najprogresivnije u cijeloj državi, a prema Balenu, riječ je potencijalnim prvacima sljedećih nekoliko godina. Ovome o prilog govore i podaci udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, o čemu je Netokracija već pisala. Cijeli ICT sektor broji oko 32.000 zaposlenih, a na računalno programiranje otpada oko 12.000 ljudi. Također, u ovom sektoru se najviše ulaže u razvoj. Hrvoje je istaknuo:

Potencijal ovog sektora, ali i cijelog ICT-a je da 2025. može doseći 50.000 zaposlenih, a ono što će biti najproblematičnije su upravo stručni i obrazovani ljudi koji su pokretači tog sektora. Došao je trenutak da ne ‘ganjamo’ prosjek, jer rezultat toga je da ćemo uvijek biti prosječni.

Hrvatska 54. od 139 zemalja

Kad je riječ o globalnom izvješću ICT konkurentnosti za 2016. godinu na temu Inovacije u digitalnoj ekonomiji, Hrvatska je zauzela 54. mjesto od 139 zemalja.

Na prvom je mjestu Singapur, slijedi Finska, Švedska, Norveška, a na petom je mjestu SAD. No posebno je zanimljivo pogledati zemlje srednje Europe. Tako se Slovenija plasirala na 37. mjesto, dok su Slovačka (47.), Poljska (42.), a Češka (36.) u odnosu na lani znatno poboljšale svoje pozicije i ušle u 50 najkonkurentnijih zemalja. Od zemalja jugoistočne Europe, Makedonija se nalazi na 46. mjestu što je u odnosu na godinu prije poboljšanje za jedno mjesto, Srbija je na 75. mjestu, Bugarska je 69. mjestu, Crna Gora je na 51. mjestu (poboljšanje za pet mjesta), Grčka je u padu te se nalazi na 70. mjestu, a Rumunjska je zauzela 66. mjesto. Govoreći o ovim rezultatima, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, naglasio je:

Primjetan je trend stagnacije, što znači da sve što radimo radimo presporo te smo ostali negdje na začelju. Odlaganjem promjena i donošenja odluka koje će podržati razvoj infrastrukture potrebne ICT industriji propuštamo velike prilike i prepuštamo drugim ekonomijama da od njih daleko više profitiraju

Dodao je kako nama još uvijek nedostaje jasan plan, pri čemu zabrinjava spora digitalizacija javne uprave, nedostatak kvalitetnih usluga za poslovni sektor, a dobro razvijena postojeća ICT infrastruktura se ne koristi dovoljno zbog neprovođenja reformi.

Što muči domaće ICT tvrtke?

Zašto nismo bolji, odnosno zašto stagniramo? Što muči domaće ICT tvrtke, kako poboljšati stvari, koje konkretne poruke poduzeti, neka su od pitanja na kojima se raspravljalo na okruglom stolu održanom u sklopu predstavljanja rezultata konkuretnosti domaće ICT industrije. Ante Mandić iz IN2 istaknuo je kako nije previše optimističan jer su domaći poduzetnici opterećeni preživljavanjem i cijelo vrijeme usredotočeni na naplatu i administraciju te jako malo njih razmišlja o strateškoj konkurentnosti i digitalizaciji.

Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT-a, istaknuo je kako postoji jasno i deklarativno podržavanje ICT, ali da se ne vide konkretne akcije.

Vidimo po pitanju Slovačke da se može u nekoliko godina postići mnogo. Nedostaje netko s jasnom vizijom gdje želimo biti za par godina i kako to postići.

Luka Abrus iz tvrtke Five osvrnuo se na kurikularnu reformu, odnosno odgađanje iste i političko okruženje zbog čega ljudi odlaze u Irsku, Švicarsku, Njemačku. Ante Vrdelja, iz Croteama i Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara rekao je kako ne smatra da je proizvodnja igara neprepoznata kao važan dio ICT industrije, a tome u prilog govori i rastući interes, primjerice za sajam Infogamer koji je lani okupio 80.000 ljudi. Također, iznio je zanimljiv podatak kako jedan posto poljskog BDP-a čini upravo razvoj video igara zahvaljujući potpori države.

ICT svijetla točka domaće ekonomije, ali…

Iako domaći ICT sektor bilježi rast i ostaje svijetla točka domaćeg gospodarstva, bez stvarne podrške države, bez promjene političkog i regulatornog okruženja, stanja u pravosuđu te ulaganja u obrazovanje kvalitetnih kadrova, ti uspjesi ostaju nedovoljni da ispuni potencijal i bude konkurentno u globalnim razmjerima, zaključeno je danas.