Globalni startupi su već u krizi. Hoće li hrvatske tehnološke tvrtke biti jednako pogođene otkazima i rezanjima?

Globalni startupi su već u krizi. Hoće li hrvatske tehnološke tvrtke biti jednako pogođene otkazima i rezanjima?

Imaju li se hrvatski startupi čega bojati u nadolazećoj startup krizi? Kako su ih okolnosti podizanja poslovanja u okruženju koje se nikad nije moglo podičiti velikim investicijama zapravo najbolje pripremile na sve vrste nepovoljnih uvjeta? Otkrivam više u razgovoru s hrvatskim osnivačima i stručnjakom za investicije udruge Cro Startup, uz osvrt i na vlastita startup iskustva...

Pripremite se za teška vremena, srežite troškove i isplanirajte poslovanje tako da što dulje možete živjeti bez sljedeće runde investicije. Jer pitanje je kad ćete je moći prikupiti, koliku svotu i pod kojim uvjetima, sukus je pisma koje je ugledni Y Combinator poslao startupima.

Mnogi su ih startupi poslušali, a posebno oni s ne baš održivim poslovnim modelima i koji su posljednjih godina strelovito rasli podmazani velikim količinama lako dostupnog kapitala. Valovi otpuštanja u startupima postali su toliko česti da čak postoji i web stranica layoffs.fyi koja ažurno prati tko je sve otpustio i koliko ljudi.

Trend se vrlo brzo iz SAD-a prelio u Europu pa je portal Sifted koji prati ovdašnju startup scenu vrlo brzo krenuo i sa listom otpuštanja u europskim startupima. Zasad vodi švedski fintech Klarna koji je najavio otpuštanje 10% zaposlenih (oko 650 ljudi) i berlinski startup ekspresne dostave Gorillas koji otpušta 320 zaposlenika u centrali, ali se priča da je kod njih to samo početak.

Što se dogodilo? Loša globalna gospodarska situacija (inflacija, rat u Ukrajini, poremećeni opskrbni lanci..) dovela je nedavno do strmoglavog pada vrijednosti dionica tehnoloških kompanija. Neki investitori su doslovno izgubili dio novca na padu tih dionica, a neki su jednostavno napravili novu računicu i procjenu vrijede li doista svi ti startupi tolike milijarde na koje su procijenjeni. U svakom slučaju, zatvorili su pipu, a među startupima je nastupila panika.

Većina ljudi u startup svijetu navikla je na dobra vremena, iako se slična kriza, ali puno manjih razmjera dogodila prije nekoliko godina. Sjećam se jer sam tad, 2016., radila u jednom europskom scaleupu i sjećam se obraćanja svim zaposlenicima u kojem su osnivači najavili da “dolazi zima”. Karikiram, ali išlo je ovako…

Investitori više ne bacaju vreće novaca na startupe i, iako smo mi u odličnoj poziciji jer smo par mjeseci prije prikupili ogromnu rundu, trebamo raditi na održivosti i učinkovitosti poslovanja, rezati troškove i pokušati napraviti više s manje resursa.

(Sljedeći dan je nas 550 otišlo na trodnevni team building u resortu na Azurnoj obali. :D).

OK, taj team building je bio još ostatak starih, dobrih vremena. Kamenice i pjenušac vrlo brzo su zamijenili burgeri i pivo, ukidali su se timovi i uredi…

Interna mantra bila je da treba naučiti postizati ciljeve s manje budžeta i da moramo biti fokusirani na projekte koji donose rezultate. Nekolicina nas, koji smo radili na malim tržištima, oduvijek s ograničenim budžetima i uvijek okrećući triput svaki euro, gledali smo se u čudu i pitali – OK, i što je tu novoga?

Pavlović: Hrvatski startupi se nemaju čega bojati. U njih se ionako premalo ulaže.

Slično se, čini mi se, ovih dana osjećaju hrvatski startupi.

Dok se startup svijetom širi panika jer Y Combinator piše osnivačima da sad imaju samo jednu odgovornost – pripremiti se za najgore, za mogućnost da neće moći prikupiti dodatno financiranje sljedećih 24 mjeseca i hitno, u sljedećih 30 dana srezati troškove, hrvatski osnivači misle: bit će teško doći do VC ulaganja, što je tu novoga?

Presušivanje pipe iz koje teče novac VC fondova posebno je zabrinjavajuće za ogromne startupe, s tisućama zaposlenika, upitnih poslovnih modela, koji posluju s konstantnim gubicima i opstaju jedino zahvaljujući novcu investitora. I, bez obzira na to, vrijednost im je procijenjena na milijarde. A takvih kod nas nema, komentira Božidar Pavlović, potpredsjednik za investicije nedavno osnovane udruge Cro Startup:

Američko krizno raspoloženje će se lagano preliti na zapadnu Europu i na najveće startup kompanije, dekakorne koji još nisu izašli na burzu, kao što je Klarna. Naša regija se nema čega bojati. U naše se startupe ionako premalo ulaže i za dobre projekte će uvijek biti VC novaca.

Trend kojeg smo primijetili jest da valuacije naših startupa rastu imitirajući američki hype, ali prave se tvrtke prepoznaju po trendovima rasta i istančanoj strategiji u kriznim vremenima. Naravno, sve ovo što se događa mora biti podsjetnik na nužnost održivog poslovanja za svaku kompaniju, a pogotovo za startupe.

Dobrodošla detoksikacija

Kolikogod šokantno bilo za stotine zaposlenika koji ostaju bez posla, trenutna “kriza” u svijetu startupa može se gledati i kao dobrodošla korekcija prenapuhanih valuacija, nerealnih rundi ulaganja u startupe neodrživih poslovnih modela i “prženja” novaca investitora na rast po svaku cijenu. Pavlović dodaje da je u pitanju pomalo i panika:

Pogotovo je taj panični način razmišljanja vidljiv u Americi, jer je tamošnje tržište baš prenapuhano s valuacijama. Nije bio rijedak slučaj da startup dobije investiciju s valuacijom od 100 puta prihoda, što je suludo i neodrživo.

Međutim, zima, kriza, recesija, pucanje balona – kakogod to zvali – koje je zahvatilo tehnološki i startup svijet neće se odraziti samo na onim startupima kojima je korekcija dobrodošla. Ovu krizu će, za razliku od one koju sam ja doživjela 2016. i koja nije dugo potrajala, niti ostavila neki dublji trag, predviđa se, osjetiti svi.

Hrvatski osnivači nastavljaju business as usual

Kako kaže Y Combinator u svom pismu – tijekom loših gospodarskih vremena najveći fondovi smanjuju ulaganja, a manji potpuno prestaju, što znači da se više startupa natječe za manji fond novca. To znači da VC fondovi mogu ponuditi lošije valuacije, manje runde i nepovoljnije uvjete, ali i odlučiti smanjiti izloženost riziku tako da follow-up rundama podržavaju najbolje startupe iz postojećeg portfelja, što dodatno smanjuje količinu dostupnih investicija.

Našim startupima sad se, čini se, isplati što ih VC fondovi nikad ni nisu obasipali vrećama novca i što su oduvijek svaku kunu morali triput okrenuti prije nego je potroše. Bootstrapping je utkan u kod naše startup scene – očeličili smo se za sve uvjete pa tako i pandemijske…

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Suosnivač jednog od naših rijetkih netehnoloških startupa, trenutno u fazi rasta kaže kako su oni, srećom, netom prije krize zatvorili rundu financiranja pa o likvidnosti ne trebaju brinuti, ali se slaže da će u sljedećih godinu-dvije biti teže doći do investicija. Što se tiče savjeta drugim osnivačima, oprezan je:

Svaki startup mora razmisliti o strategiji za sebe i vidjeti što je bolje za njih – čuvati novac ili nastaviti po planu s agresivnim rastom. Iako će bit sve teže i teže doći do investicije, vjerujem da će investicija i dalje biti te da će startupi s dobrim brojkama i dalje prolaziti kod investitora.

Dodaje da oni ne odustaju od faze agresivnog rasta, kao što su planirali te se pripremaju za sljedeću rundu financiranja krajem ove ili početkom sljedeće godine. Svejedno, pomno će pratiti situaciju i prilagođavati se.

Nema panike

Sljedeću rundu, i to seriju A, za agresivniji rast u tom je razdoblju planirao prikupljati i mali e-commerce SaaS startup iz Hrvatske. Seed rundu otprije dvije godine iskoristili su za razvoj proizvoda, pronalaženje product-market fita i akviziranje što više kupaca uz što manje troškova. Međutim, ne hvata ih panika ako novu rundu možda neće uspjeti prikupiti:

Već smo imali prve prihode kad smo prikupili seed rundu, a kad smo je potrošili već smo prihodovali dovoljno da možemo pokriti troškove, imamo čak i mali višak.

Svjesno smo odlučili rasti sporije i manje zapošljavati, ali ne bazirati sve na ideji kako ćemo dizati nove runde i trošenjem tih novaca graditi poziciju na tržištu. Odlučili smo se za organski rast i fokus na stvaranje prihoda i zdravo poslovanje.

A za takve startupe, tvrdi i Y Combinator, nema krize!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.