Što se pričalo na Game Changeru, prvoj poslovnoj konferenciji o gamingu i metaversu?
Foto: Dino Ninković

Što se pričalo na Game Changeru, prvoj poslovnoj konferenciji o gamingu i metaversu?

Prvo izdanje Game Changera ostat će zapamćeno po mnogo toga, ali ponajviše jer je prvi put na ovim prostorima organiziran događaj koji je iz kuta gaminga pokrio teme vezane uz development, web 3, eCommerce, animaciju i digital dizajn, umjetnu inteligenciju, big data i cyber sigurnost.

Ne čudi stoga što je ova jedinstvena konferencija u jednom danu uspjela okupiti preko 80 govornika iz različitih područja digitalnog poslovanja, u 5 odvojenih programskih dvorana. Od njih, više od 750 posjetitelja imalo je priliku dobiti najnovije informacije o trendovima u industriji te inspiraciju za oblikovanje i usmjeravanje vlastite karijere i poslovanja.

Foto: Dino Ninković

Na tržištu već postoji par konferencija i festivala koji obrađuju sličnu tematiku, komentirao je Matija Vučković, glavni i odgovorni iza Game Changera, tu su i razne zajednice i udruge koje educiraju i podižu svijest o novim tehnologijama, dodaje, ali su oni svi posvećeni užem krugu profesionalaca i jednoj industriji.

Osobno dolazim iz potpuno druge industrije, no s velikim interesom za gaming industriju i svega što se oko nje događa, stoga sam nakon određenog razmišljanja došao do ideje da Game Changer približimo široj masi pojedinca, da nije elitistički skup te da ovoj važnoj tematici pristupimo iz drugog ugla i ugla biznisa.

Game Changer je poslovna konferencija koja na jedinstven način i multidisciplinarnim pristupom stavlja u fokus gaming kao poslovnu priliku i transformacijsku potrebu. Nešto što zanima veliki krug ljudi s kojima imam doticaj.

Stoga smo povezali vrhunske stručnjake iz raznih industrija uz koje podižemo svijest i približavamo ovu važnu tematiku kod svakog pojedinca koji želi zakoračiti u svijet gaminga, od studenata, IT profesionalaca, poslovnih zajednica, umjetnika, gaming entuzijasta do pojedinaca koji planiraju sudjelovati u dinamičnom procesu transformacije prema gaming, web3 budućnosti i metaverse svijetu.

To nam je glavni cilj; gaming približiti svima na razini da je jasan i dostižan.

Jesu li u tome uspjeli procijenite sami. Evo o čemu se pričalo…

Je li gaming sljedeća velika stvar?

Prezentacijom analize i trendova Andrej Knez CMA iz Bloomberg Adria otvorio je samu konferenciju, a jedna od najbitnijih brojki koje je predstavio bila je upravo ona o vrijednosti gaming industrije za koju projekcije idu da će u 2025. iznositi 211 milijardi USD. U istoj se dvorani nastavio set panela.

Foto: Dino Ninković

O tome je li eSportu mjesto na Olimpijskim igrama pričali su Zlatko Mateša, Damir Martin, Enis Papić, Nenad Hadžihajdić, a vodila ga je Sanda Mamić. Tema se ispostavila izrazito slojevitom i dubokom uz zaključak da je samo pitanje vremena kada će se dogoditi takav oblik sjedinjavanja.

O prihodima i mogućnostima plaćanja u svijetu gaminga, pričali su Aleksandar Gavrilović, Nikola Jordanovski, Antun Lucić i Filip Šaravanja. Diskutiralo se i o viziji razvoja edukacije za nove generacije. Potrebe i mogućnosti koje u učenju i razvoju donosi AR i VR već su tu, no sam put razvoja i implementacije ovisi više o poslovnom sektoru koji će zbog tržišnih potreba neposredno ovaj razvoj potaknuti, nego će to učiniti neki kurikulum, zaključili su na panelu Ida Pandur, Martin Žagar s RIT-a te ravnatelj MIOC-a Nikola Dmitrović.

Vlaho Hrdalo, predsjednik hrvatske krovne udruge za blockchain i kriptovalute – UBIK, vodio je panel u kojem je i sudjelovao, a to na temu Gaming coins – dio kripto savršene oluje ili novac budućnosti.

Gamerima bliska bila je i tema o gaming streamingu, dok je završno predavanje u ovoj dvorani bilo ono Sashe Sekovaneca, direktora B2B iz Rimac Technologyja i Nikole Pavešića, voditelja Infobip Startup Tribea, koji su iznijeli iskustva i dali savijete na temu kako od startupa doći do vrijednosti veće od 1 milijarde USD, no dotaknuli su se i bitnog psihološkog aspekta u ovoj priči te dali osobni pečat iskustvima koja su sami prošli.

Foto: Dino Ninković

Metaverse, svijet koji otvara pitanja od ecommercea do cyber sigurnosti

Dvorana 5 kina Cinestar u sklopu Z centra bila je predodređena za teme koje su se doticale blockchaina i kako on mijenja gaming industriju, 5G-a, NFT-a, velikih podataka i umjetne inteligencije, a diskutiralo se i o sljedećoj razini metaversa. Dvorana 2 bila je mjesto predstavljanja the best of gadgeta i uređaja, trendova, preporuka i premijera.

Ecommerce kao nova ekonomska snaga imao je zasebnu dvoranu koju je moderirao Dino Oreški, a otvorili su ih Marcel Majsen, Ivan Dovhanj i Mislav Combaj s diskusijom na temu Gdje su vrata digitalne trgovine.

Pričalo se o AR i VR, virtualnoj robi i emotivnoj povezanosti kao i velikom sjedinjavanju mode i gaminga te kako to funkcionira u praksi. Dinamični su bili i paneli o coworking ekosustavu i konceptu inkubatora i drugih poduzetničkih HUB-ova.

Bitne teme za organizatore bile su i sama sigurnost u gamingu, na svim razinama i u cijeloj infrastrukturi koja prati ovo područje. Zato je dvorana 3 bila pozornica za teme u kojima su bitne stvari izrekle osobe poput Tomislava Ramljaka, voditelja Centra za nestalu i zlostavljanju djecu. Svoja iskustva, statistike i glavne izazove iznijeli su i Dario Marčac, poznati Tik Toker i edukator na tom polju s timom influencera.

A posjetitelje je posebno zanimao i panel Cyber sigurnost 3.0., o glavnim trendovima sigurnosti gdje su nastupali Dražen Lučić iz HGK, Mario Weber i Tomislav Vuk. O kamerama kao web ili špijunskom alatu no i probijanju zaštitnih sigurnosnih barijera diskusiju su vodili Alen Delić i Jagor Čakmak. Ove panele moderirao je Tomislav Pancirov.

Poslastica za navijače hrvatske reprezentacije bio je i prijenos utakmice na velikom ekranu čime se završila sama ovogodišnja konferencija.

Foto: Dino Ninković

Na službenim stranicama Game Changera početkom 2023. izaći će i blueprint s prve konferencije jer se i sam program za 2023. godinu intenzivno priprema. Iz organizacije najavljuju kako ih tijekom godine očekuje još jedna Game Changer premijera.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?