Sviđa li ti se Kolinda ako si ju 'lajkao' na Facebooku?

Sviđa li ti se Kolinda ako si ju ‘lajkao’ na Facebooku?

Ne. I tu bi priča mogla stati. Ali zlu ne trebalo, neke stvari treba dodatno objasniti, pogotovo u svjetlu nedavnih riječi osnivača Facebooka, Marka Zuckerberga, koji je najavio mogućnost dodavanja novih gumba na ovu društvenu mrežu, ali ne i onog najglasnije zazivanog - 'Ne sviđa mi se'. Zašto je to bitno?

Like
Ima li tu logike? Čitajte dalje.

Ne brinite, ovo neće biti još jedna priča povezana s predstojećim izborima, nego priča o (ne)sviđanju. Naime, Facebook ima jedan glavni gumb. Zove se “Sviđa mi se“ ili u originalu “Like”. Da, ima tu i nekih dodatnih opcija, poput pretplaćivanja, praćenja, sprijateljavanja, pridruživanja grupama… Ali lajk je car i bog i batina.

Međutim, u nedavnom javnom odgovaranju na pitanja korisnika, Mark Zuckerberg je objasnio da se intenzivno razmišljalo da se uvede i suprotna opcija – Ne sviđa mi se. Priznao je da se to vjerojatno ipak neće dogoditi, jer u njegovom timu smatraju da to ne bi donijelo ništa dobroga, niti bi pomoglo zajednici u dijeljenju važnih trenutaka u životu. No, rekao je i nešto drugo:

Korisnici ponekad dijele na Facebook tužne ili teške trenutke u njihovim životima, a u tim se slučajevima ne možemo pritisnuti gumb Sviđa mi se, jer to nije prikladan način reakcije kada je netko izgubio voljenu osobu ili kada govori o nekoj teškoj situaciji.

To je samo jedan od primjera kada nije baš zgodno stisnuti Like, a Mark je naveo kako se razmatra širi spektar gumbića koji bi nam omogućili lakše iskazivanje emocija. Naravno, uvijek nam ostaje i opcija komentiranja. Međutim, mnogo je lakše stisnuti gumb, nego napisati nekoliko smislenih riječi ili rečenica, stoga je uvođenje novih akcija vjerojatno mudra odluka.

Ako mi se sviđaš, ne znači da mi se sviđaš!
Ako mi se sviđaš, ne znači da mi se sviđaš!

Prejak naglasak na “sviđanje” dovodi do druge krajnosti

Ipak, to se neće dogoditi još neko vrijeme, a do tada možemo lamentirati o “sviđanju”. Kako je to najbrža radnja koju možemo napraviti nad sadržajem koji srećemo u našem news feedu (što nas je pomalo i ulijenilo), ta je opcija s vremenom izgubila samo jedno značenje – ovo mi se sviđa. Ovdje bih pričala o nešto tamnijoj strani lajka, onoj koja izaziva glasnu mržnju, podiže pitanja, a ponekad nas dovodi u nezgodnu situaciju.

Naime, kako je na ovoj društvenoj mreži stavljen naglasak na sviđanje, komentari kao da ponekad odlaze u drugu krajnost. Klikom na gumb imamo opciju pokazati samo da nam se nešto sviđa, da nešto podržavamo, odnosno da se pozitivno izrazimo, ali nemamo protutežu. Zbog toga komentiramo kad imamo nešto drugo za reći, osim odobravanja i sviđanja (doduše, ima i onih ljudi koji će i dalje u komentar napisati “ovo mi se sviđa”) – kad želimo biti cinični, kad želimo iskazati tugu (“ne lajkam ovo!”), kad želimo postaviti pitanje, kad želimo iskazati emociju potpuno suprotnu od pozitivnih. Već sam se mnogo puta pitala bi li bilo manje galame u komentarima kad bismo mogli na jednak način izraziti nesviđanje, kao što možemo sviđanje?

No, gumb Dislike donio bi sijaset novih problema. Lakše je podnijeti da tvoj uradak ili komentar neki “stranac” ocijeni negativnim, kao što je to slučaj u sustavu komentiranja na, recimo, YouTubeu. Da, to pomaže filtriranju kvalitetnijeg sadržaja i komentara na njih, ali zamislite da vam, nakon što postavite post na Facebooku, vlastita mama klikne na – Ne sviđa mi se? Kako bi izgledao idući obiteljski ručak? 🙂

Like: Podržavanje političkih ili samo informiranje?

Šalu na stranu, željela bih se vratiti na početak priče, odnosno na sam naslov ovog teksta. U njemu je navedena jedna kandidatkinja za predsjedničke izbore (iako bi tu lako mogao stajati bilo tko od njih), zato što je to aktualna tema. Naime, u razdoblju smo kada pomnije pratimo na koji način naši prijatelji i poznanici reagiraju na određene predsjedničke kandidate i sadržaj povezan s njima. Ako je netko od naših prijatelja lajkao službenu Facebook stranicu određenog kandidata, znači li to da je on njegov pristaša, glasač? Znači li to da se njegovi stavovi radikalno razlikuju od vaših?

Ne nužno. Sama sam tijekom svog Facebook vijeka označila da mi se sviđaju čak 1764 stranice (moram doista tu napraviti reda jednog dana). Znači li to da mi se sve one doista sviđaju? Lajkala sam ih iz vjerojatno 1764 razloga. Jer želim pratiti određeni medij što piše. Jer me netko pitao da postanem fan. Jer sam svojedobno vodila online komunikaciju za kakav građevinski materijal. Jer pratim novosti od raznih startupa, tvrtki, proizvoda. Jer me zanima što koji trgovački lanac ima na sniženju. Jer sam korisnik te i te banke.

To ne znači da mi se sve to sviđa!

Tim
Tim Destructive Creationsa, poljske tvrtke koja stoji iza igre Hatered. Drugi slijeva je CEO Jarosław Zieliński koji je optužen da podržava neonaciste zbog označavanja da mu se sviđaju na Facebooku (slika: Destructive Creations)

Postoji niz razloga zašto bi netko označio da mu se svi ili određeni predsjednički kandidati sviđaju, iako to u stvarnosti možda nije tako. Možda želimo samo pratiti što komuniciraju, želimo biti u tijeku s događajima? Ako ste poput mene, onda vam news feed koristi kao izvor vijesti, informacija. A da ovo može otići i u ekstreme, pokazuje priča Jarosława Zielińskog, CEO-a Destructive Crationsa, tvrtke koja stoji iza poprilično nasilne igre Hatered. Naime, osim što je igra sama po sebi kontroverzna, Jarosław je došao u središte pozornosti jer je netko primijetio kako je na Facebooku lajkao organizaciju povezanu s neonacizmom. Zieliński se branio riječima:

Označio sam da mi se stranica sviđa jer je izvor informacija o tome što se događa u srednjeistočnoj Europi. Daje informacije koje mediji neće prenijeti. Nisam ni u kojem slučaju podupiratelj organizacije.

Ne gledam televiziju, nemam vremena pratiti vijesti. Ako se nešto loše događa u Europi ili Srednjem Istoku, dobijem informaciju o tome na svom zidu. To je jedini razlog zbog kojeg sam označio da mi se nešto sviđa. A ne vidim kako Like može biti prijetnja ili način podržavanja nečega.

Vjerovali mu ili ne, s njime se možda ne bi složio američki sudac William Traxler, koji je u svojoj presudi naveo kako Like označava da se korisniku nešto sviđa, ali da je to ujedno zaštićeno i slobodom govora, barem u Americi.

A ja bih još jednom dodala da lajk definitivno nije samo lajk, odnosno označavanje da nam se nešto ili netko sviđa. A kako bi se smanjile te zabune, nadam se da će Facebook doista uvesti i nove, preciznije gumbe. Recimo: “Prema ovoj osobi ne gajim neke posebne osjećaje, ali zanima me što objavljuje na svojoj Facebook stranici”.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.