Odupiranje promjenama trajalo je dugo, ali Facebook je popustio i po riječima Marka Zuckerberga, priprema opciju koja će dati priliku da na objavljeni sadržaj kliknemo nešto drugačije od 'Sviđa mi se' - i da nam to bude pri ruci jednako brzo kao i 'like'. Zuckerberg je pritom malo i zbunio ljude spominjući dolazak 'dislikea', ali detaljniji pogled u ono što je rekao pokazuje da će se novost zvati (i ponašati) nekako drugačije.
Ne.
I tu bi priča mogla stati. Ali zlu ne trebalo, neke stvari treba dodatno objasniti, pogotovo u svjetlu nedavnih riječi osnivača Facebooka, Marka Zuckerberga, koji je najavio mogućnost dodavanja novih gumba na ovu društvenu mrežu, ali ne i onog najglasnije zazivanog - 'Ne sviđa mi se'. Zašto je to bitno?
U moć društvenih mreža uverili smo se više puta - setimo se samo pokreta Occupy Gezi i eksplozije uznemiravajućih fotografija na Twitteru. Ipak, poslednja priča mnogo je srećnija, a stiže nam direktno iz Srbije. Glavni akteri ove radnje jesu bračni par Kulacin, dvoje mladih, zaljubljenih ljudi, koji su se verili na Trgu Svetog Marka u Veneciji, i gotovo čitava Facebook zajednica u Srbiji, pa i šire.
Prošle je godine Facebook promijenio gumb na privatnim profilima iz "Subscribe" u "Follow" (da, baš kao na Twitteru), a čini se da sada eksperimentira s uvođenjem istoga gumba na Facebook stranice. No, zanimljivo je da, barem za sada, Follow gumb nije zamijenio Like. Pa čemu onda mogućnost praćenja stranice?
Tako je, dobro ste pročitali u naslovu – Like, odnosno, oznaka da vam se nešto sviđa na Facebooku, postao je forma izražavanja zaštićena prvim amandmanom američkog ustava. Navedeno je tako u mišljenju federalnog prizivnog suda, koji je promijenio prvotnu presudu.
Jednom sam prilikom slušala predavanje o tome zašto ljudi uopće dijele sadržaj na društvenim mrežama. Navodno postoje četiri osnovna razloga (o kojima bi svakako trebalo razmišljati prilikom kreiranja statusa/fotografija/videa, posebice ako je riječ o sadržaju brenda ili tvrtke) koja nas "tjeraju" da nešto podijelimo s drugima.
Petnaest dolara cijena je za tisuću lajkova potplaćenih radnika u Dhaki u Bangladešu, koji će za svoj će rad u tri smjene na “farmi lajkova” dobiti sveukupno 120 dolara godišnje. Porast mreža za oglašavanje i oglašavanja koje se naplaćuje po kliku dovelo je do strmoglavog rasta broja lažnih klikova.
Došlo je i do toga, nakon prelaska u stvarni život gdje svi nešto lajkamo, Like stiže i na Twitter - ili barem nekolicini korisnika s kojima Twitter testira zamjenu Favoritea u korist Likea ili Stara.
Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.
Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.
Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.
