Kako je Estonija postala "startup nacija", može li to Hrvatska, kako - i kad?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Kao mala zemlja od samo 1,3 milijuna stanovnika, bez prirodnih resursa, ne baš ugodne klime, bez nekih prirodnih ljepota i sa susjedima koji nisu prijateljski raspoloženi, morali smo smisliti nešto na čemu bismo gradili gospodarstvo, kazala je Eve Peeterson, predsjednica udruženja Startup Estonia na prvoj konferenciji koju je organizirala nedavno osnovana hrvatska startup udruga Cro Startup.

Eve su pozvali da hrvatskoj startup zajednici pojasni što je točno Estonija učinila kako bi postala “startup nacija”, odnosno zemlja koja proizvodi neproporcionalno puno uspješnih startupa u odnosu na veličinu i položaj.

Mapiranje stanja: koliko startupa ima, tko su, što im treba…

Za početak, ispričala je Eve, internetu, odnosno digitalnim poslovnim pothvatima Estonci su se okrenuli iz nužde, odnosno nepovoljne pozicije koju je opisala u uvodu. U to su krenuli bez nekog velikog plana i strategije. Međutim, kad se 2010. dogodio exit Skypea, prvog velikog estonskog startup uspjeha, krenulo se sa sustavnim praćenjem i podržavanjem startup zajednice, kako uspjesi ne bi bili sporadične iznimke koje su uspjele usprkos tome što dolaze iz Estonije, a ne zahvaljujući tome (kao što je trenutno situacija u Hrvatskoj).

Prvi korak bilo je snimanje stanja, definiranje što je uopće startup, koliko ih u Estoniji ima i kako posluju te sastavljanje jedinstvene baze tih podataka:

Bez točnih podataka o startup ekosustavu ne možete ništa! A mapiranjem startupa postiže se nekoliko ciljeva. Recimo, treba dobiti podršku javnosti, a za to treba promovirati startupe, upoznati javnosti s tim koji su to uopće startupi i tko su osnivači. A za to trebaš podatke! Kad se krene s promocijom, to postiže i činjenicu da se cijela zajednica na neki način “vadi iz garaže”, daje im se vidljivost, izlaze izvan svog balona.

I, na kraju, tek kad znaš tko su ljudi koji pokreću startupe, kako posluju i što im treba, možeš krenuti to tražiti od političara! A njima, opet, trebaš doći naoružan brojkama koje pokazuju zašto nešto tražiš i zašto je to važno.

Koliko u Hrvatskoj ima startupa, 600 ili 6000? Nitko ne zna!

Hajdi Ćenan iz Cro Startupa najavila je da i domaća udruga kreće s projektom mapiranja hrvatske startup scene s jednakim ciljem – trenutno je, kaže, teško reći koliko u Hrvatskoj uopće ima startupa. Prema nekim izvorima ima ih 600, a prema nekim drugima i 6000!

Udruga Cro Startup kreće s projektom skupljanja točnih podataka o domaćem startup ekosustavu. Foto: Željko Vukelić

Cro Startup je nedavno pokrenut zbog činjenice da je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja EU bez središnje startup udruge. A Peeterson je naglasila da je, bez obzira na postojanje srodnih udruga, važno imati jednu, središnju udrugu, ako ništa drugo kako bi svi u ekosustavu znali kome se obratiti (a i lakše je izboriti promjene regulative kad pred zakonodavcima nastupa jedna udruga).

Ključni sastojci za uspjeh

Od Peeterson smo saznali i koja su tri stupa ključna za uspjeh startup scene u nekoj zemlji. A potrebna su sva tri!

1) Novac

Bez investitora spremnih uložiti u startupe nema bujanja startup ekosustava. U Estoniji ih prije 10 godina nije bilo, priznala je, pa se ulagao javni novac kako bi se “pogurala” industrija i povećalo povjerenje vanjskih ulagača;

2) Regulativa

Regulativa omogućava da se uloženi novac može dobro i smisleno iskoristiti. Svrha regulative treba biti da uloženi novac ostaje u zemlji i vraća se u nju, umjesto da osnivači moraju osnivati tvrtke u drugim zemljama da bi lakše poslovali.

Za Estoniju je ključan bio razvoj digitalne infrastrukture (obijanje šaltera i lupanje žigova ne potiče razvoj digitalnih biznisa!) i dvije ključne promjene zakona. Jedna kojom je startupima omogućeno da legalno sa zaposlenicima podjele udjele u tvrtkama (tako se potiče sposobne ljude da rade za domaće, umjesto strane startupe) i druga, kojom je uvedena tzv. startup viza koja je omogućila uvoz stranih stručnjaka. Trenutno se radi na ozakonjivanju scaleup vize i očekuju njezino ozakonjenje sljedeće godine.

3) Zajednica

Investicije i promjene zakona bile bi uzaludne bez zajednice okupljene oko startup ekosustava. U Estoniji su i tome pristupili sveobuhvatno i strateški, s ciljem da u zajednicu uključe najrazličitije institucije i organizacije koje mogu pridonijeti procvatu startup industrije – poticali su suradnju javnog i privatnog sektora, ulagača, osnivača, inkubatora i akceleratora, korporativnih inicijativa…

Peeterson je naglasila da je izuzetno bitno inspirirati aktere startup scene te da je za njih ključno bilo slušati zajednicu jer prava strategija je ona koja dolazi od uključenih ljudi, a ne nešto što udruga osmisli i stavi na papir.

Uloga udruge Startup Estonia bila je više uloga katalizatora, oni su prepoznavali “rupe” u sustavu i poticali pokretanje programa na tim poljima (poput podrške osnivačicama). Naglasila je da programe nije pokretala udruga, već su podržavali druge u pokretanju tih programa – tako da inicijative nastavljaju živjeti i kad udruga više nije aktivno uključena.

“Razgovor s iskusnim kolegom mladom osnivaču štedi 2-3 godine učenja na greškama.”

Panel “Tri generacije hrvatskih osnivača” – bez razmjena znanja među osnivačima nema uspjeha. Foto: Željko Vukelić

U Estoniji su se s vremenom pokrenule i druge, specijalizirane udruge i inicijative, poput udruge osnivača:

Bez obzira na to što mi radili po pitanju novca i regulative, bez osnivača koji se druže i razmjenjuju znanja nema napretka. Razgovor s iskusnijim osnivačem može nekom osnivaču-početniku uštedjeti 2-3 godine učenja na vlastitim greškama. Zato je važno da zna kome se može i gdje obratiti.

Iako Estonija ima ministarstvo poduzetništva i IT-ja koji je podržavao razvoj startup industrije, Peeterson je priznala da je jedna od najtežih stvari za izboriti bila – startup viza kojom se olakšavalo zapošljavanje stranaca:

Uvjeravali smo ministra unutarnjih poslova da je za bujanje startup ekosustava nužna raznolikost talenata. Kod nas tad jednostavno nije bilo ljudi s određenim iskustvom, koji su neke stvari već prošli u velikim globalnim startupima, a koji mogu pomoći bržem razvoju naših. Danas 30 % svih stranaca koji rade u Estoniji, radi u startupima.

Jednako tako, ne treba se bojati toga da domaći ljudi odlaze u inozemstvo. Neka odlaze, skupit će vrijedno iskustvo i naučiti puno, a na nama je da stvorimo uvjete da se žele vratiti.

Estonija je danas primjer za “malu zemlju za velike startupe”, a i Hrvatska ima preduvjete da to postane: uz udružene snage i fokusiran angažman, zaključeno je na konferenciji, mogli bismo ponoviti estonski scenarij za 3 do 5 godina.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    07. 06. 2022. u 10:45 pm Odgovori

    Bojim se da je sa trenutnom geopolitičkom scenom u svijetu sada malo krivo vrijeme za razmišljati o ovome, a pogotovo gurati političku scenu prema ovom razmišljanju. No definitvno je nešto za što Hrvatska ima potencijal.

  2. Srećko

    Srećko

    09. 06. 2022. u 8:29 pm Odgovori

    Točno je da su estonski startupi postigli uspjeh, kao što je i točno da su veliki izazovi pred tom zemljom što se tiče geopolitičke situacije, tako da sam uvjeren da mi u budućnosti nećemo više pričati o nekom estonskom snu, naročito kad bacimo pogled na najnovije podatke Eurostata:
    https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/-/ddn-20220609-1

    Enterprises using AI technologies, 2021: Estonija 5. odozada
    Enterprises using IoT, 2021: Estonija 3. odozada

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      10. 06. 2022. u 8:54 am Odgovori

      Hvala Srećko na komentaru, svakako zanimljiv podatak za razmotriti. Ali zašto bismo gledali samo jedan faktor digitalizacije, i to samo korištenje specifičnih tehnologija (AI/IoT)? Ako idemo tim smjerom, onda je relevantnije, s obzirom i na veličinu zemlje o kojoj govorimo, da gledamo DESI indeks: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/desi. Po čemu je – u digitalizaciji javnih servisa, kao i privatnog sektora te povezivosti i ljudskim talentima – Estonija 7. od početka.

      Oni trenutno sigurno iskorištavaju svoje mogućnosti bolje od nas. Hoćemo li mi ikad upregnuti snage da se pozicioniramo u visokoj tehnologiji ostaje vidjeti. Na kraju, ipak je pitanje toga tko nam se od talenata ostaje/vraća/dolazi, a vidljivo je po onome što kaže Peeterson da oni o tome puno sustavnije razmišljaju.

      • Srećko

        Srećko

        10. 06. 2022. u 11:03 am Odgovori

        Nema dvojbe da je Estonija po mnogim pokazateljima trenutno bolja od Hrvatske, ali teško će Estonija moći u ovom desetljeću imati jednak uspjeh kao u prošlom desetljeću. Mislim da će sve 3 baltičke zemlje po mnogo čemu opet padati iza nas, kao i prije nekoliko desetljeća. Ne tvrdim da će kod njih biti ratnih razaranja, ali će biti ratnog profiterstva, u smislu da se ulaganja u nešto drugo prikažu kao važnijim nego ulaganje u zdravu konkurentnost (sve već viđeno kod nas). Nedavno je bio članak da je Estonija neslavni rekorder u EU po stopi inflacije, tako da su pred Estonijom vrlo izazovna vremena:
        https://www.poslovni.hr/hrvatska/dvoznamenkasta-inflacija-u-svakoj-trecoj-clanici-unije-estonija-na-19-posto-4336824

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Programiranje

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Prikaz

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Scaleupi i jednorozi

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.

Društvene mreže

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Intervju

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.