Ako vaše informiranje i poslovanje ovise o slobodnom pristupu internetu, a trenutno ne paničarite zbog mogućnosti da bi se to moglo iz temelja promijeniti, to samo znači da ne pratite dovoljno dobro IT politiku. Nažalost, vrijeme u kojem si možemo priuštiti takvu vrstu političke neinformiranosti ili pasivnosti odavno je iza nas, jer su nam pred vratima ure internetske cenzure. Kako (i ako se to dogodi) se s time nositi, koji su glavni akteri, gdje se informirati i što poduzeti, pokušat ću dati na uvid u ovom pregledu na temu slobode interneta, europskih i svjetskih političkih IT trendova.
Prije svega, slijedi nekoliko glavnih izvora za informiranje na temu digitalnih prava. Spremite ih, jer bi vam uskoro mogli biti potrebni:
- Europska udruga European Digital Rights – Defending rights and freedoms online – internacionalna grupa aktivista za zaštitu digitalnih prava smještena u Bruxellesu koju je 2002. u Berlinu utemeljilo deset nevladinih organizacija. U ožujku 2015. Europsko je vijeće je usvojilo prijedlog koji može ugroziti neutralnost interneta, čija je zaštita jedna od temeljnih zadaća organizacije.
- Europarlamentarka Julia Reda.
Zapamtili? U redu, idemo dalje.
Što se to događa na pozornici svjetske i europske internetske politike?
Ili, bolje pitanje je, što se sve ne događa? Za početak, idemo u Tursku, odnosno na teme #turkeyblocks #FreeSpeech @turkeyblocks.
Turski predsjednik Erdogan ukinuo je pristup svim društvenim mrežama, zatvorio oko 130.000 web stranica, a nedavno onemogućio čak i pristup Wikipediji koja je odbila izbrisati kritiku o njemu. Novi korisnici interneta u Turskoj uče se služiti VPN-om u isto vrijeme kad uče i osnovne digitalne vještine. VPN je, naravno, isto zabranjen, na smartphoneima je toliko spor da se i ne isplati pokušavati putem njega pristupati internetu.
Za one koji se ipak ponekad uspiju spojiti, tu je popularna mjera usporavanja interneta na razinu kornjače zvana trotlanje.
No, dobro, to je Turska, kažete vi. To se naravno nikako ne može dogoditi u Europi…
UK goes offline?
Što je sigurnost interneta bez enkripcije? Što je demokracija bez pristupa online informacijama?
Theresa May proglasila je internet glavnim krivcem za teroristički napad London Bridge, logično, naravno da se ljudi ne mogu napadati noževima bez pristupa internetu. Britanska je premijerka u bespuću svoje tehnološke mudrosti predložila ukidanje enkripcije kao glavnu mjeru borbe protiv terorizma.
Što je internet bez linka?

No, dobro, kažete da Ujedinjeno Kraljevstvo i nije neki europski primjer, evo, samo što nisu brexitali. Europska unija, iz koje ti isti Britanci žele izaći, mjesto je u kojemu se tako nešto ne može dogoditi. Eh, da, osim što je Europski parlament nedavno odobrio famozni “porez” na linkove. Tako je, zastarjeli mediji uspješno lobiraju diljem svijeta da se ograniči sloboda linkanja na internetu. To u praksi znači da ne biste smjeli bez dozvole niti podijeliti link na društvene mreže, koji vodi na neki članak u mediju, jer taj link povlači sa sobom naslov, sliku, uvod… Iako je ta inicijativa osmišljena kako bi zaštitila medijske izdavače, a išla nauštrb Facebooka, Twittera, Pinteresta, Googlea (…), u praksi bi mogla imati daleko veći utjecaj, jer korisnici neće znati na što klikaju!
Španjolska i Njemačka su nedavno promijenile zakone kako bi se oni primjenjivali i na nove web stranice. Neovisni mediji i blogeri ne mogu neometano raditi, a pristup znanju je ograničen. Iako je ta legislativa osuđena na propast u svim aspektima, tradicionalni mediji pritišću europske zakonodavce da primijene te zakone u Europi, pa su Europljani par mjeseci udaljeni od mogućnosti plaćanja dosadašnje prakse dijeljenja vijesti.
Što je Europska kultura ako je guši internetska cenzura?
Sto je internetski marketing bez mogućnosti slobodnog dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama i kreativnih rješenja?
Nakon mjeseci intenzivne borbe Julie Rede i nekolicine drugih europarlamentaraca i aktivista odbijen je prijedlog automatskog filtriranja i cenzuriranja svakog uploada na internet, znakoviti članak 13 prijedloga “zaštite autorskih prava” umjeren najviše na zaštitu velikih izdavača na račun svih ostalih sudionika u elektronskom lancu razmjene informacija.
Što je tehnološki startup bez neutralnosti interneta?
Što je digitalna ekonomija bez digitalnog?
Ali to sve skupa ne znači ništa kažete vi, jer su na svjetskoj razini dominantni trendovi slobodnog pristupa internetu, svi znamo da bi bez toga propala Silicijska dolina i sva svjetska tehnološka (te startup) scena. Pogrešno! 12. srpnja organizira se veliki internetski prosvjed u cilju zaštite neutralnosti interneta, osnovnog tkiva jednakopravnog tretiranja informacija i prometa neovisno dolaze li od individualaca, malih poduzetnika ili velikih korporacija. Taj se koncept ozbiljno ugrožava uglavnom od strane velikih telekom korpracija u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama, koje bi željele dodatno naplaćivati brzinu interneta. Tako da, ako niste pri parama, puno sreće u zadržavanju korisnika bas na vašoj stranici koja se učitava dial up brzinom!
Ako se prijedlog predsjednika FCC-a Ajita Paija usvoji, to će omogućiti pružateljima usluga internetskog prometa da blokiraju, usporavaju ili ubrzavaju internet po svojoj volji, potencijalno regulirajući i cenzurirajući vas da se držite stranica koje će plaćati dodatne naknade telekomima.
To će u praksi dovesti do potpune monopolizacije institucije koje je od 1980. služila kao najdemokratskije sredstvo informiranja u ljudskoj povijesti pa je zbog toga Web Foundation, koju je utemeljio web izumitelj Sir Tim Berners-Lee, uputio sljedeću poruku:
U našoj težnji za digitalnom ravnopravnošću zalažemo se za neutralnost interneta i pravo svakog čovjeka na pristup internetu. Zbog toga stojimo uz kompanije i nevladine organizacije uključujući Amazon, reddit, Etsy, AccessNow, Public Knowledge i mnoge druge, koje će se pridružiti akciji 12. srpnja, na dan internetske neutralnosti. Poruka je jasna: neutralnost interneta mora ostati zakonsko pravo. Zajedno moramo osigurati da svi ljudi imaju pravo pristupa internetu, u svakom trenutku pod jednakim uvjetima.
A što ćete učiniti vi?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.