Web trgovci, znate li zakonske odredbe kojih se morate držati?

Web trgovci, jeste li upoznati sa zakonskim odredbama kojih se morate držati?

Kada potrošač nije dužan platiti dodatne troškove, koja su njegova prava, a koje propisane kazne za web trgovce koji se ne pridržavaju zakona koji se na njih odnose, za posjetitelje konferencije Ecommerce Day objasnile su Irena Šribar Radić i Morena Šoštarić iz Odvjetničkog društva Gjurgjan & Šribar Radić.

ecommerce-day-1

Jučer je održana 3. konferencija Ecommerce Day u sklopu koje su dodijeljene nagrade najboljim web trgovcima. Konferencija je također ponudila bogat program vezan uz marketinške i ecommerce teme, ali i nešto što o čemu rjeđe imamo priliku slušati, a to je zakonodavni okvir koji se odnosi na e-trgovinu. S osnovnim zakonima i odredbama koje trebate proučiti ako poslujete na internetu, posjetitelje su upoznale Irena Šribar Radić i Morena Šoštarić iz Odvjetničkog društva Gjurgjan & Šribar Radić.

4 glavna propisa na koja trebate obratiti pažnju su:

  1. Zakon o elektroničkoj trgovini
  2. Zakon o zaštiti potrošača
  3. Zakon o elektroničkim komunikacijama
  4. Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova.

Minimum standarda kojih se trebate pridržavati opisan je u Zakonu o elektroničkoj trgovini, istaknula je Irena. U to se ubraja davanje općih informacija te podataka i obavijesti potrebnih za sklapanje ugovora, a posebno što se tiče cijene i troškova te samog postupka sklapanja ugovora ili narudžbe. Nije dovoljno da su podaci “samo” dostupni, oni moraju biti lako uočljivi za potrošača. Osim toga, kod dogovaranja narudžbe, kupcu se mora osigurati mogućnost ispravljanja pogrešnog unosa podataka u poruku prije njezine predaje ili slanja.

Kada potrošač nije dužan platiti dodatne troškove?

Drugi zakon koji trebate proučiti je Zakon o zaštiti potrošača. Ovaj zakon ima prednost nad Zakonom o elektroničkoj trgovini u slučaju nesuglasnosti. Kao što sam naziv kaže, cilj zakona je zaštita prava potrošača, stoga ćete ovdje naići na obveze kojih se morate pridržavati. Tako je, na primjer, vaša obveza dostaviti ugovor potrošaču na trajnom mediju, dakle, na mediju putem kojeg može pristupiti ugovoru u neizmijenjenom obliku u razumnom roku od ugovaranja narudžbe.

Također, svaki put kada zaprimite pisani prigovor, morate potvrditi primitak prigovora te odgovoriti u zadanom roku. A što se predugovornih obveza tiče, jeste li znali da potrošač nije dužan platiti dodatne troškove, ako oni nisu istaknuti pored cijene proizvoda?

Za kršenje obveza o informiranju i do 100.000 kuna kazne

ecommerce-day-2

Zanimljivo je i to da kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku proizvoda i/ili usluge može po svom izboru zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni ili tražiti neku drugu stvar bez nedostataka ili sniženje cijene. U slučaju većih nedostataka kupac ima pravo izjaviti da raskida ugovor. No, ono što je ovdje najvažnije je da vi kao trgovac nemate pravo učiniti taj izbor umjesto kupca. Uz to, kupac ima pravo na naknadu štete, ako mu je primjerice nedostatak na mobilnom uređaju uzrokovao poslovne probleme ili štetu.

Za kršenje pojedinih odredbi predviđene su različite novčane kazne. Na primjer, za kršenje obveza o informiranju i dostupnosti podataka za sklapanje ugovora, propisana je novčana kazna od 5.000 do 100.000 kuna, prema Zakonu o elektroničkoj trgovini. Ovo nije najveći iznos kojim možete biti kažnjeni, a uz zakone koje smo već spomenuli, dobro je provjeriti i što piše u Zakonu o obveznim odnosima te Zakonu o trgovini.

Najveće greške web trgovaca: nisu informirani, krivi ljudi rade krivi posao

Danas postoje koliko-toliko jasna pravila kojih se web trgovci moraju pridržavati, no prije samo nekoliko godina to nije bilo tako. Poteškoće s pronalaženjem informacija o zakonskom okviru vođenja web trgovine imao je i Marcel Majsan koji je u to vrijeme radio kao web trgovac. Marcel je na Ecommerce Dayu ispričao kako je u potrazi za jednoznačnim odgovorima u vezi tumačenja zakona počeo surađivati s javnom upravom te istovremeno odlučio pokrenuti središnje mjesto gdje će trgovci moći pomagati jedni drugima. Tako je nastala udruga eCommerce Hrvatska.

Marcel je istaknuo da se ne može točno reći koliko web trgovaca postoji u Hrvatskoj jer mnogi posluju u sivoj zoni, na primjer, na Njuškalu ili Facebooku. Kada su potrošači pak u pitanju, najveći problem je i dalje povjerenje. U Hrvatskoj je tako, primjerice, mnogo veći postotak plaćanja kod preuzimanja nego u nekim zapadnim zemljama, uključujući i susjednu Sloveniju.

A na pitanje koje su najveće greške web trgovaca Marcel odgovara:

Nisu informirani, uzimaju kriva rješenja, krivi ljudi rade krivi posao. Sve kreće od toga da ne znaju kako nešto napraviti.

Web trgovci ne ulažu dovoljno u prava rješenja poput email marketinga, kaže Marcel. Osim toga, mnogo trgovaca muči kako naći kvalitetne zaposlenike. Za kvalitetu kadra nužni su iskustvo i edukacija, stoga je jedan od glavnih ciljeva eCommerce Hrvatska u 2017. godini pokrenuti edukativni centar gdje će nuditi besplatne radionice o marketinškim strategijama, ali i zakonodavnim okvirima o kojima, kako su pokazale Irena i Morena nikada ne možete znati previše.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    07. 04. 2017. u 10:28 am Odgovori

    U ovoj šumi propisa nitko se ne snalazi i garant nijedan e-trgovac u Hrvatskoj ih se ne pridržava točno, naročito onaj dio o pismenoj obavijesti. Dok se npr sa druge strane mastodontima toleriraju masovne zloupotrebe i sva moguća kršenja propisa.

    U takvoj nezdravoj okolini najbolje je posklovati offshore i djelimično se zaštititi od svega ovoga. Kao što rade strani etrgovci

  2. Mate

    Mate

    10. 04. 2017. u 12:44 pm Odgovori

    Znači ako prodaš mobitel, a on crkne, tada si odgovoran za naknadu štete jer je kupcu propao neki posao od milijun kuna. Ti mu dakle moraš platiti milijun kuna jer si ti “kriv”. Bilo bi to u redu da si šlampavo napravio softver pa je kupac imao štetu, ali ako je u pitanju tvornička greška na mobitelu kojeg si ti preprodao u najboljoj vjeri, onda mi nije jasno zašto moraš plaćati pare za nečije propale poslove. Izgleda da je stvarno offshore najbolje rješenje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?