Mogu li blogovi i društveni mediji spasiti nastavu?

Mogu li blogovi i društveni mediji spasiti nastavu?

Društveni mediji su aktualnost našega društva i rezultat tehnologija koje utječe na načine na koje dijelimo i prikupljamo informacije te putem načine kako komuniciramo. Mijenjaju li one ujedno i načine na koje učimo i podučavamo? Svakako. Koje bismo društvene medije mogli primijeniti kao alat u nastavi? Upoznajte nekoliko vrsta internetskih društvenih medija koji bi mogli biti korisni pomoćni alati u nastavnom postupku...

Web 2.0 u edukacijiDruštveni mediji su aktualnost našega društva i rezultat tehnologija koje utječe na načine na koje dijelimo i prikupljamo informacije te putem načine kako komuniciramo. Mijenjaju li one ujedno i načine na koje učimo i podučavamo? Svakako. Koje bismo društvene medije mogli primijeniti kao alat u nastavi? Upoznajte nekoliko vrsta internetskih društvenih medija koji bi mogli biti korisni pomoćni alati u nastavnom postupku…

Blogovi kao medijski alat

Blog je sustav koji omogućuje da jedan ili više autora objavljuju sadržaje u formi postova odnosno članaka dostupni drugim korisnicima interneta. Možemo ga smatrati kolaborativnim i interaktivnim alatom koji će omogućiti nastavnicima i studentima razmjenu mišljenja i razvoj diskusije na objavljenu temu. Primjeri američkih fakulteta koji omogućuju svojim studentima i nastavnicama otvaranje blogova unutar vlastitih blogerskih sustava su Harvard i Stanford. The Strenght of Week Ties je primjer edukativnog bloga u kojem američki nastavnik David Jake iznosi svoja iskustva o primjeni društvenih medija u nastavi. Hoćemo li uskoro vidjeti kakav hrvatski primjer korištenja blogova u nastavi ili barem – o nastavi?

Wikiji za suradnju na materijalima

Wiki sustaviRadi se o sustavima za rad u grupama koji omogućuju jednostavno stvaranje te uređivanje sadržaja. Wiki sustavi u svojoj zatvorenoj formi najčešće mogu biti korisni u nastavi za stvaranje vlastitih nastavnih priručnika (prezentacije, seminari, multimedija, itd.) ili dijeljenje korisnih izvora koji su relevantni za predmet. U najmanju ruku, možete poticati pisanje članaka na Wikipediji, najpoznatijem wiki sustavu, uz prethodnu nastavnikovu reviziju članka. Time ne samo da pridonosimo razvoju Wikipedije, već i točnošću podataka.

RSS i uvijek ste u toku

RSS je tehnologija koja omogućuje pretplatu na novi sadržaj stvoren na određenom portalu, blogu ili općenito web stranici. Može biti korisna za istraživački rad nastavnika i studenata (znanstveni članci, seminari, itd.), te ponuditi mogućnosti za upravljanje novim informacijama. Time se osigurava da studenti, ali nastavnici koriste one informacije koje nisu zastarjele, već aktualne.

Označite najzanimljivije – tagirajte

Koristite Delicious za označavanje zanimljivog
Koristite Delicious za označavanje zanimljivog

Ovi servisi omogućuju korisnicima spremanje/tagiranje web stranica koje smatramo da sadržavaju korisne informacije. U nastavi bismo ove servise mogli koristiti koristili za povezivanje s drugim znanstvenim disciplinama… Najpoznatiji servis za tagiranje sadržaja, Delicious, mogao bi poslužiti nastavnicima i studentima za stvaranje lista korisnih izvora.

Iako ova lista nije iscrpna, sadržava relevantne vrste društvenih medija koji mogu poslužiti za početak primjene ovakvih rješenja u nastavi. Pojedine servise možete pokušati implementirati u već postojeće e-learning sustave ili koristiti neke od već dostupnih gotovih rješenja. Hoćemo li uskoro vidjeti primjenu ovakvih alata u nastavnom postupku u Hrvatskoj? Rezultati istraživanja u radu Social software: teaching tool or not? ukazuju na otvorenost hrvatskih nastavnika prema primjeni društvenih medija u nastavnom postupku na hrvatskim fakultetima. Na žalost, još uvijek ostaje se moramo pitati – koje ćemo metode, odnosno metodologiju koristiti?

Komentari

  1. Mihael Šanko

    Mihael Šanko

    17. 12. 2009. u 1:41 am Odgovori

    Ja mislim da bi najprije o blogovima, društvenim mrežama i svemu ostalom trebalo učiti na informatici, umjesto gluposti koje se sada uče. Kao da će itko ikada koristiti zbrajanje binarnih ili još bolje heksadecimalnih brojeva koje se uči u srednjim školama.
    Umjesto toga trebalo bi najprije djecu naučiti da internet nije samo Facebook, već mnogo više od toga. Mislim da je to osnovna stvar i bez toga nema niti primjene modernih tehnologija u obrazovanju… 😉

  2. Mihael Šanko

    Mihael Šanko

    17. 12. 2009. u 7:48 pm Odgovori

    Onda treba predmetu promijeniti ime jer učenje binarnog računa je neportebno. Umjesto toga treba ubaciti korisna znanja. A sad, da li će se predmet zvati informatika ili nekako drugačije, mislim da nije tako bitno.
    I ne kažem da se mora učiti o blogovima, to je samo primjer. Mislio sam na tom predmetu učiti realne stvari, jer sada imamo učenike koji imaju informatiku 5, a ne znaju upaliti kopm..

  3. Berislav Lopac

    Berislav Lopac

    18. 12. 2009. u 10:40 am Odgovori

    E moj Mihovile, po toj logici trebalo bi eliminirati 90% nastavnog programa. Zašto uopće spominjati Gvineju Bissao kad nikad u životu nećeš tamo ići?

    Problem je da se ne može znati što će jednom školarcu u životu zatrebati. A ako netko odluči postati programer, za deset godina će mu binarni račun biti daleko korisniji nego poznavanje blogova, pa i Windowsa.

    Mislim da ćemo se ipak složiti u jednom: daleko najkorisniji oblik informatičke edukacije je ona praktična, i učenici će puno više naučiti sjedeći za računalom nego pisanjem na papiru. I to vrijedi i za poznavanje Interneta kao i za binarni račun.

  4. Mihael Šanko

    Mihael Šanko

    18. 12. 2009. u 10:53 am Odgovori

    Hehe, istina je da imamo mnogo nekorisnih stvari u programu. No da bi ubacili praktična znanja treba nešto izbaciti. Ja mislim da je najbolje izbaciti nekorisne stvari ili ih pak učiti u manjoj mjeri. Umjesto toga bi bilo dobro primjeniti i neke servise s gornjeg popisa…

  5. Ivan Vučica

    Ivan Vučica

    02. 11. 2010. u 10:29 pm Odgovori

    Čisto da uletim i pridonesem nešto ovom relativno starom postu: nešto tipa blog (ustvari puni CMS) koristi se na FERu. “Blog” element (ustvari newsi) koristi se za objavu vijesti o predmetu, a dodatno se koriste repozitoriji datoteka (s desne strane) u kojima se nalaze nastavni sadržaji. Stvar odlično funkcionira. Primjer: http://www.fer.hr/predmet/ppi

    Za one nastavnike čija škola nema sredstva, zaposlenike ni vrijeme za implementaciju nečega opsežnog kao što je FERweb — zašto izmišljati toplu vodu kad odlični WordPress može u osnovi poslužiti za skoro sve najbitnije što FERweb nudi, ako se čovjek potrudi? Svaki nastavnik dobije svoju instalaciju WordPressa i jednostavno radi što želi…

    Podrška učenju kroz Moodle i slične e-learning CMSove je po meni vrlo teško izvediva; objavljivati učenicima obavijesti, a posebice dodatne materijale, bio bi odličan napredak u većini osnovnih i srednjih škola, čak i ako bi samo mali dio nastavnika počeo to primijenjivati.

    Što se tiče uvođenja blogova i društvenih mreža u nastavu — djeca su već sad dovoljno i previše upoznata s primjerice Facebookom. Uvoditi još i blogove i dodatne društvene mreže u njihov svijet je bespotrebno, a dodatno će nanervirati programerski orijentirane dušice poput mene, koje su kroz svu informatiku u srednjoj školi (a i ono mizerno u osnovnoj) bile isfrustrirane prisiljenim radom i učenjem rada s Officeom. To mi još manje treba, ali recimo da je neki uredski alat (zašto samo jedan, i to baš proprietary?) potreban.

    Blogovi? Zašto, pobogu? Ma nije potrebno održati više od dva školska sata (uvrh glave!) na kojima bi se educiralo djecu o implikacijama povrede privatnosti, kao i postanja gluposti na internet koje će za desetak godina, a i ranije, zažaliti. Treba ih, u suradnji s nastavnikom hrvatskog (ili drugog materinjeg), te engleskog jezika educirati o tome koliko je važno pismeno sastaviti čak i najnaivniji komentar na blogu. U suradnji s nastavnikom psihologije, održati jedan-dva sata o suradnji putem weba, i implikacijama slanja uvreda ili nečega što liči na uvrede.

    Dobro bi bilo djeci dati da porazgovaraju s ljudima koji su vodili neki online projekt orijentiran prema običnim ljudima (primjerice, radili popularan open source softver ili imali ozbiljan server za online igru). Trebaju vidjeti kako je biti s “one strane” pružatelja usluga; trebaju vidjeti kako na pružatelja usluge utječu besmisleni zahtjevi koje upućuju. Trebaju vidjeti kako na pružatelja usluge utječe slanje zahtjeva nastalog radi nečitanja “onoga što je napisano velikim slovima”.

    Dakle, bitno je djeci usaditi najobičniji online bonton (nekad smo to zvali netiquette).

    Ostala edukacija o društvenim mrežama i drugim mrežnim sadržajima nastalima na korisničkoj suradnji? Za prosječnog budućeg građanina, kako se sada čini, nije esencijalna!

  6. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    17. 12. 2010. u 11:46 pm Odgovori

    Blogove koristim u nastavi ovako: ucenici su svaki za svojim racunalom. Ranije smo gledali na YouTube filmove o reklamama zadnjih 100 godina. Zadatak: napisite svoj osvrt na utjecaj tehnologije na drustvo zadnjih 100 godina. Posto je to sve u vise-autorskom blogu, mogu procitati od kud zelim.
    Blogovi nisu pitanje informatike, nego svih predmeta, i eto uvode se i u nase skole.

    Pisanje blogova je vazno jer pisanjem dolazimo do nekih svojih otkrica. Svaka recenica, uz one prethodne inducira nove misli, ideje, i odjednom napisete neke misli koje vam nisu bile u glavi kad ste poceli pisati. Kao sto razgovor s drugima kreira nove misli, informalno znanje na kraju krajeva, tako i razgovor sa samim sobom izbacuje nova spoznaje.

    Kad tome dodamo mogucnost komentiranja blogova, novim otkricima nema kraja.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Usprkos navikama korisnika, moraju li sve web stranice danas biti iste da bi bile uspješne?

Dođeš u webshop, želiš pronaći točno određen proizvod i automatski kreneš prema gornjem dijelu stranice da upišeš njegov naziv, ali tražilica, kvragu, nije tamo. Zvuči poznato? Danas, na sreću, vjerojatno više ne.

Startupi i poslovanje

Novi direktor IT-ja RBA: IT će prestati biti servis kada budete spremniji na rizike!

Višegodišnje iskustvo rada u IT odjelima financijskog sektora na različitim pozicijama donijelo je Ivanu Knezoviću bogatu perspektivu o digitalnim proizvodima i organizacijskoj kulturi usmjerenoj ka digitalizaciji, kako novi IT direktor RBA planira time upravljati?

Mobilno

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...