Može li nam tehnologija pomoći turističku sezonu pretvoriti u turističku godinu?

Ljeto nam je sve bliže što znači kako je još jedna turistička sezona pred nama. Možda baš ovog ljeta možemo očekivati ogroman priljev turista pogotovo kada znamo kako mjere popuštaju diljem svijeta, a ljudi su vjerojatno više nego ikad željni opuštanja. Kako bi sav taj priljev lakše probavili, u tome će nam naravno pomoći tehnologija i digitalizacija.

Treća online panel rasprava Combisa pod nazivom DiscussIT: Što se događa kada se turizam susretne s IT-em? otkrila je kako Hrvatska stoji po pitanju digitalizacije u turizmu, ali i ono što je potrebno napraviti kako bi taj proces napravili uspješnijim.

O trendovima u turizmu i IT-u razgovarali su Josipa Jutt Ferlan, direktorica klastera Hiltonovih hotela u Zagrebu i direktorica društva Zagreb City Hotels; Daniela Gračan, redovita profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i predstojnica Zavoda za turizam; Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviera; Damir Mendica, član Uprave Plava Laguna d.d. i Goran Car, član Uprave i glavni direktor Combisa. Raspravom je moderirao Joško Lokas.

“Vrijeme je za podizanje kvalitete i izgradnju sadržaja više vrijednosti”

Ono s čime su se svi panelisti odmah u početku složili je činjenica da je pandemija donijela velike promjene za turistički sektor u Hrvatskoj. Kako bi Marko naglasio taj utjecaj, navodi kako je došlo do tektonskih poremećaja za poslovanje u hotelijerstvu:

Mogu to objasniti iz perspektive vlastite kompanije. Valamar koji je prije radio gotovo 300 milijuna eura prihoda, suočio se s potpunim izostankom priljeva, prihoda i gostiju. Ostali smo sami sa sobom.

To je Valamarova 2020. godina, ali već sljedeće su iznenadno imali ogromnu potražnju za smještajem. Marko ističe kako su morali naglo narasti iz jednog zatvorenog sustava i zadovoljiti tu silnu potražnju, ali nešto je bilo ključno u toj prilagodbi:

Bez digitalizacije sumnjam da bi uspjeli imati tako robusne sustave koji su sposobni prilagoditi se nevjerojatnim promjenama koje su se dogodile. Kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu. Imali smo veliku prednost što smo i prije korone odlučili digitalizaciju staviti kao jedu od fokalnih točaka naše strategije.

Digitalizacija je definitivno pozitivan trend u turizmu, naglašava i Josipa, a na sam proces gleda kao alat koji će unaprijediti hotelijerske usluge:

Došli smo do toga da je određeni stupanj digitalizacije neophodan, a više nema povratka natrag. IT žargonom govoreći, hrvatski turizam sazrio je za novi korak, uz snažan fokus na sadržaj. Vrijeme je za podizanje kvalitete i izgradnju sadržaja više vrijednosti kojim će turistička sezona prerasti u turističku godinu.

Također, hotelijerstvo nije samo ono što se naziva in-front-of-the-house ili drugim riječima, samo ono što gost može vidjeti, već je posebno važno ono što se događa u pozadini zahvaljujući tehnologiji:

Postoje algoritmi koji prate sve ono što vi volite, ne volite, kako ste se osjećali kako bi vam idući put bilo što bolje. Tako zapravo gost vidi da je to netko negdje zabilježio i nešto po tom pitanju napravio, a za to nam je neophodna tehnologija. To su dvije usko vezane stvari koje nam mogu pomoći.

Zadatak širi od samog turističkog sektora

Kako bi promijenili viđenje Hrvatske kao isključivo ljetne destinacije, važno nam je, kao prvo, prepoznati motiv dolaska – a to se direktno odnosi na ponudu koju možemo pružiti gostu, objašnjava Damir.

Takva ponuda mora biti raznolika, prilagođena svim godišnjim dobima i raznim profilima gostiju, a to je zadatak koji je širi od samog turističkog sektora. Ne pričamo samo o ponudi smještaja, već o onome što se može vidjeti i doživjeti, ističe Damir:

Tu ponudu čine dvije stvari. Prvo je nasljeđe koje može biti prirodno, povijesno ili kulturno te drugo je ono što mi stvorimo. Kako bi nešto stvorili potrebno nam je znanje i tehnologija. To su dvije usko vezane stvari koje nam mogu pomoći. Ono što imamo možemo promovirati bolje i pritom stvarati nove proizvode.

Također, Damir posebno naglašava, poučen vlastitim iskustvom, otvorenost osobe prema novim tehnologijama nije povezano s dobi osobe, već prvenstveno s karakterom.

No, što nove generacije misle o spoju turizma i IT-ja?

Upravo će na novim generacijama ostati zadaća da predvode veliku promjenu potpune integracije tehnologije i različitih industrija, pa tako i turizma. Kako bi saznali kakva su njihova razmišljanja o tome već sada, profesorica Daniela Gračan provela je mini-istraživanje na uzorku svojih studenata koji spadaju u generacijsku skupinu od 19 do 24 godina. Uspjela je prikupiti 174 odgovora koji su ponudili zanimljive odgovore:

Većina je svoje znanje o IT-ju i turizmu ocijenila dobrim i vrlo dobrim. Po pitanju što Hrvatska treba razvijati istaknuli su ljubaznost, osjećaj, izvornost, autentičnost… itd. Također, njih 40% uvijek koristi IT tehnologiju pri svojim putovanjima, a 40% povremeno dok njih 20% uopće ne koristi.

Goran se našalio i ubacio s komentarom kako vjerojatni nisu ni svjesni da je koriste s čime su se i ostali panelisti složili. 🙂

Ljudski kapital je najvažniji

Tehnologija je baza za “kulturu pametnog” koju tek treba izgraditi u našim gradovima i turističkim destinacijama, ali za koju ima sve više prostora posebice nakon pandemijskog iskustva tijekom kojeg je jačalo korištenje digitalnih alata, ističe Goran:

Naglasak je na inovativnijoj i efikasnijoj komunikaciji neke destinacije ili kompanije s turistima uz pomoć tehnologije, odnosno aplikacije koja stvara visoko kvalitetno korisničko iskustvo ili jednostavnog plaćanja sadržaja ili dodatne usluge koju predlaže neki sustav na bazi ponašanja turista. Mogućnosti i prilike su mnogobrojne, usluga i rješenja ima na stotine.

Iako su rješenja mnogobrojna, njih će uvijek trebati usavršavati i smišljati nova, no za inovaciju je ključan ljudski kapital. Kako nedostaje radnika u IT sektoru, tako nedostaje radnika u turističkoj grani hrvatskog gospodarstva, a to je upravo ono za što Goran smatra da stvara ključnu razliku između uspjeha i neuspjeha našeg gospodarstva:

Ne mi kao turistička destinacija i ne mi kao IT industrija, nego mi kao nacija ćemo uspjeti ovisno o tome hoćemo li imati ljudski kapital. Ne mislim na broj ljudi, već na kompetencije i znanja kojima mi raspolažemo.

Za više detalja, čitavu snimku panela možete pogledati na YouTubeu: