Proizvodnja hrane kakvu poznajemo dolazi kraju, red je da IT tvrtke udruže snage s proizvođačima

Proizvodnja hrane kakvu poznajemo dolazi kraju, red je da IT tvrtke udruže snage s proizvođačima

Od zelene industrije i provjeravanja kvalitete proizvoda do smanjenja ugljičnog otiska svojih postrojenja, panelisti DiscussIT rasprave otvoreno su podjelili svoja iskustva u prehambrenoj industriji koja se sve više digitalizira.

DiscussIT panel u organizaciji Combisa, naslova Što se događa kada se prehrambena industrija susretne s IT-jem?, obradio je temu utjecaja razvoja tehnologije na prehrambenu industriju i obratno. Panelisti su raspravili što sve tehnologija može učiniti da unaprijedimo proizvodnju hrane, a samim time i gotov proizvod. Dotaknuli su se i spremnosti naših poljoprivrednika za digitalizaciju te su podijelili svoja iskustva u smanjenju ugljičnog otiska.

Na panelu su sudjelovali Mladen Pejković, Senior Executive Director, Transformation & ICT u Atlantic Grupi; Damir Bulić, član uprave Kraša; Goran Car, član uprave i direktor Combisa i Ivana Rendulić Jelušić, konzultantica za pametnu poljoprivredu, a raspravu je moderirao Joško Lokas.

Tehnologija je zapravo potpora za donošenje odluka

Goran ističe kako današnja industrija ima mogućnost prikupljanja ogromnih količina podataka koji nam nikada do sada nisu bili dostupni. To nam dugoročno omogućava puno bolji uvid u različite procese na temelju kojih se donose bolje odluke:

Naravno, odluku donosi onaj tko je u poljoprivrednoj ili prehrambenoj kompaniji. Ono čemu mi (IT industrija) možemo dodati vrijednost je infrastruktura, točnije, mogućnost da podatke prikupimo, spremimo i analiziramo.

Goran naglašava kako danas pogotovo imamo priliku pružiti analitiku koja će pomoći poljoprivrednicima.

Iako sve u životu počinjemo vezati za tehnologiju, ona nikada neće preuzeti potpunu kontrolu u poljoprivredi jer je ona, kako kaže Ivana, pod vedrim nebom:

Nemoguće je isprogramirati bilo kakav stroj da prepoznaje sve moguće faktore koji mogu utjecati na poljoprivredu tako da u ovome smjeru poljoprivredne proizvodnje, tehnologija je zapravo potpora u odlučivanju. Ona omogućava donošenje kvalitetnijih i bržih odluka te odluka koje će biti usmjerene prema cilju koji je nama potreban.

Jesu li naši poljoprivrednici za digitalizaciju industrije?

Poljoprivrednici koriste pametne telefone i informatička pismenost postoji te su spremni za nove poglede na svoju proizvodnju, ali ipak postoji problem, ističe Ivana:

Dostupnost tehnologija koje bi bile prilagođene njihovoj proizvodnji, kako bi oni bili sigurni da je to baš dobro za njih, i dalje je nedostatna i upitna.

Još uvijek se pokušava za određenu proizvodnju postaviti set mjera i tehnologija te alata koji bi u tu proizvodnju donosili stvarne učinke u smislu produktivnosti i povećanja prihoda te smanjenja inputa. Znači, sve što bi jednom poljoprivredniku omogućilo da poboljša svoju proizvodnju.

Ekološka proizvodnja je zadnjih godina trend, ali i potreba.

Ivana se složila s Goranom i naglasila kako su podaci ključni, ali trenutno nedostaje podataka koji su “stvarni” i dostupni za analitiku. Poželjna je infrastruktura na razini države i velikih teleoperatera koji će moći uskočiti u sve sektore pa tako i u poljoprivredu.

Trenutno su popularni farm manager softveri koji očekuju od poljoprivrednika da on sam unosi koliko je radio, koliko je usjeve tretirao, gdje je što dodao i kada je nešto radio:

Jedan poljoprivrednik, čak i malo veći, nema kapacitete. On mora biti i traktorist, manager, prodavač i netko tko se brine o marketingu. Cijeli ovaj proces transformacije poljoprivrede ne smije pasti samo na leđa poljoprivrednika jer oni to ne mogu iznijeti.

Presudit će digitalizacija proizvodnih procesa

Mladen zato naglašava kako je tehnološki razvoj uvijek bio srž konkurentnosti kompanija, ali i nacionalnih gospodarstava. Ovo vrijeme promjena vidi kao priliku da tehnološki napredak napokon postane glavnom temom i u političkoj sferi.

Atlantic Grupa je provela reinženjering poslovnih procesa.

Važnost tehnološkog razvoja pokazuje i činjenica koju iznosi Damir, a to je kako je posljednjih 15 godina sve više zastupljena i automatizacija proizvodnih linija:

Ono što vidimo kod konditorskih proizvođača je sljedeće: traže se linije koje su fleksibilne, puno produktivnije, koje mogu izbacivati nove proizvode s dodatnom vrijednošću, a u tome će industrija 4.0 svakako pomoći. U budućnosti, digitalizacija proizvodnih procesa u konditorskoj industriji bit će preduvjet konkurentnosti na svjetskom tržištu.

Mladen smatra da svaka prava digitalna i tehnološka transformacija traži optimizaciju procesa, a zato su i sami tome posvetili veliku brigu.

Mi smo napravili veliki projekt na razini grupe kako bi osigurali da isti poslovni procesi budu implementirani u svakoj naših tvornica poštujući specifičnosti određene tvornice.

Kako se kontrolira kvaliteta proizvoda u Krašu?

Damir ističe kako se kontrola proizvoda u zadnjih 20 godina utrostručila, a Kraš izvozi u 35 zemalja, a sporedno u 60 zemalja. Problem stvara što svaka od zemalja ima svoju zakonsku regulativu što se odnosi na državni inspektorat i certifikate. Koliko se provjeravanje kvalitete proizvoda postrožilo pokazuje i sljedeća činjenica:

Kraš godišnje provodi 75 tisuća fizikalno-kemijskih i mikro-bioloških briseva. Imamo izrazito razvijen sustav, a tu nam tehnologija pomaže. Na primjer, mjerimo mikroklimu na razini samih polica i linija kako bi smanjili mogućnost utjecaja na sami proizvod.

Tijekom lockdowna imali smo povećanu potrošnju domaćih proizvoda.

Što je s ekološkom proizvodnjom i učinkovitom energijom u Hrvatskoj?

EU je zadala ciljeve kako bi do 2025. godine trebali za 50% smanjiti potrošnju pesticida i ukupno 25% površina trebalo bi biti pod ekološkom proizvodnjom. Trenutni prosjek Europske unije je 7%, a Hrvatska je također na istome prosjeku, što je otprilike 100 tisuća hektara:

Tendencija da se smanji upotreba agrokemikalija i da se smanji upotreba neobnovljivih fosilnih goriva u poljoprivredi je svakako smjer u kojem se planira ići. To nam je budućnost.

Kraš radi na smanjenju CO otiska i učinkovitoj energiji te Damir ističe kako su pokrenuli  suradnju s Fakultetom elektronike i računalstva kako bi to ostvarili:

U suradnji s FER-om smo razvili softverski program koji prati potrošnju struje na svim linijama te prati potrošnju vode, plina i pare. Za sve nove linije koje kupujemo, pazimo da su energetski učinkovite i da imaju što manji ugljični otisak. Trenutno razvijamo projekt fotonaponske elektrane koja bi zamijenila dio električne energije.

Mladen ističe kako ipak nije sve u podacima jer kompanije poput Kraša i Atlantica moraju se baviti i kompletnim sustavom i lancem opskrbe:

Prema našim istraživanjima, mi možemo direktno utjecati na 40% do 60% tog ekološkog otiska. Moramo gledati na sustav van naših kompanija. Moramo se pitati kakvu vrstu energije koristimo i koliki postotak dolazi iz energije koja nisu fosilna goriva? Benchmark za našu industriju je 20% i mi moramo težiti prema tome.

Moramo se pitati kako kupujemo sirovine. Dolaze li one iz lokalnog okruženja ili globalnih trgovina? Također, možemo li kompletno reciklirati sve što ostane od naših proizvoda?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.