Brda i planine? Možda upravo to očekujemo kad su u pitanju bankovne usluge za poslovne korisnike, posebice za brzorastuće male i srednje tvrtke kojima treba što više pomoći od svih partnera pa tako i banaka. Kao poduzetnik bankarima: Ne pričajte samo o digitalnoj transformaciji, već mi olakšajte digitalno bankarenje!
Brda i planine? Možda upravo to očekujemo kad su u pitanju bankovne usluge za poslovne korisnike, posebice za brzorastuće male i srednje tvrtke kojima treba što više pomoći od svih partnera pa tako i banaka. Kao poduzetnik bankarima: Ne pričajte samo o digitalnoj transformaciji, već mi olakšajte digitalno bankarenje!
Banke, kao i mnogi drugi sektori, stalno govore o inovacijama i novim ulaganjima. McKinsey je još 2014. objavio kako su komercijalne banke do tog trenutka digitalizirale jedva 20 do 40 posto svojih procesa, dok je 90 posto europskih banaka investiralo manje od 0,5 posto svoje potrošnje u digitalizaciju.
Britanski bankarski sektor je početkom 2016. (prije Brexita) govorio o pokretanju jedinstvene platforme koja bi oslobodila podatke njihovih korisnika kao svojevrsni API za bankarske usluge, dok su mnoge financijske institucije počele pokretati vlastite akceleratore kako bi možda uhvatile jedan od tih brzorastućih startupa za koje se boje da će ih u budućnosti zamijeniti.
Inovacije su pohvalne i često o njima pišemo na Netokraciji, ali prije nego što odemo dva koraka unaprijed, ovo su koraci koje bi svaki poduzetnik trebao očekivati od svoje banke kako je na kraju ne bi morao ‘odbankariti’, već znati da je uložila 0,5 posto više u svoje poslovne korisnike:
1. Ispunjavanje papira… bljuf
Što vam je draže od ispunjavanja papirologije za otvaranje računa ili traženje financija? Da – mnogo toga. Kao što ne volimo ispunjavati ankete s 40 pitanja niti formulare od pet stranica, ne volimo ni ispunjavati nepotrebno kompleksnu papirologiju koja nas u previše slučajeva čeka kad je u pitanju poslovanje s našom bankom.
Potpis ovdje. Žig ovdje. Piši. Piši.
S obzirom na to da smo svi krenuli digitalizirati većinu toga što pišemo, osim možda bilješki koje držimo uz računalo, zar zaista očekujete da ćemo sa smiješkom na licima ispunjavati printane formulare? Za banke koje se žele poistovjetiti, papir će ostati trend popularan i u 2016., dok će one digitalne ipak barem malo olakšati svojim kupcima život stvaranjem online formulara za često potrebne radnje.
Ostatak argumenata protiv nepotrebne papirologije sam napisao na papiru. Na žalost, izgubio se – jer se radi o papiru. Da, mora postojati tiskana kopija koju moramo potpisati zbog pravnog okvira našeg divnog bankovnog sustava, ali to ne znači da sučelje prema korisniku ne može biti nešto ugodnije!
2. Internetsko bankarstvo za svaku platformu (i priliku), ne samo ‘piceke’
Ne sakrivam da je glavni razlog otvaranja računa Netokracije u Erste banci bilo nešto što nisam ni smatrao da će biti kriterij: Mogućnost da koristim internetsko bankarstvo na Macu. Iako će mnogi od vas okrenuti očima na to, imajte na umu da mnogi poduzetnici ne koriste Windowse.
Koriste OS X, koriste Linux, a odgovor većine banaka se svodi na nalaženje alternativnih drivera za najružnije moguće sigurnosne dodatke za pristup internetskom bankarstvu. Čak i ako koristite Windowse, ne želite da vam pristup bankarstvu ovisi o komadu plastike…
Od svoje online banke stoga očekujem da mi kao poduzetniku ponudi bez i jednostavan pristup osnovnom alatu interakcije s bankom: internetskom bankarstvu. Neću imati dodatno računalo niti aktivirati virtualizaciju samo zbog jedne web aplikacije koja nije ništa sigurnija, jer banka ne može ažurirati svoje rješenje.
Ako Microsoft može razviti (zaista kvalitetne) Office aplikacije za Mac i iPhone, onda banka može biti dovoljno ozbiljna pa razviti rješenje koje je dostupno putem svih platformi, bez potrebe za dodacima.
Jer budimo iskreni – zaboravit ću vaš već spomenuti komad plastike. Neće mi raditi virtualizacija. Neću imati sekundarno računalo kod sebe. Ako privatno bankarstvo mogu koristiti putem token aplikacije i preglednika, zašto ne bih mogao i poslovno? Posebno kad, osim štednje vremena na šalteru, štedim i novac koji ne moram plaćati po plaćenom nalogu…
3. Mobilna aplikacija za poslovno bankarstvo koju ću rado koristiti
Iako većina banaka ima svoje mobilne aplikacije, uvjet njihovog korištenja srećom nije da morate biti na Windowsima. Windows Phone se nikad nije pokazao kao dovoljno popularna platforma da bi većina banaka posegla za zasebnom aplikacijom.
Ne, banke imaju iPhone i Android aplikacije koje su razvijene prvenstveno za potrebe građana i nude se kao posebna usluga (mobilnog bankarstva). Srećom, da su mobilne platforme svima omogućile i rad u hodu, već znaju i vrapci na grani.
Osim banaka. Te ptičice očito nisu čule da poduzetnici žele (a često i moraju) pristupiti mobilnom bankarstvu sa svojih pametnih telefona pa ignoriraju tu potrebu, opravdavajući se izlikom da ‘ozbiljne’ tvrtke preferiraju internetsko bankarstvo.
‘Ozbiljni’ poduzetnici su u stvarnosti pak mobilni i žele i prvo i drugo, a i treće. Što je treće? Nije nova platforma poput virtualne stvarnosti, nego kvalitetno korisničko sučelje spomenutih mobilnih aplikacija koja se s obzirom koliko ga malo banaka ima čini kao cijela jedna nova platforma.
Zašto je korisničko sučelje korisno i za banke? Pa, ako mi olakšate stvaranje 20 predložaka naloga koje mjesečno plaćam i maksimalno mi olakšate bankarenje, neću ni pomišljati na prelazak kod konkurencije.
Nije stoga dovoljno samo imati mobilnu aplikaciju, posebno ako njeno korištenje izaziva osjećaj gađenja sličan plaćanju brojnih nameta od kojih male tvrtke ne mogu prerasti u velike. Ako već moram platiti namet, neka mi to barem bude olakšano kvalitetnim sučeljem koje je sličnije novoj Facebookovoj ili Googleovoj mobilnoj aplikaciji nego portu Super Marija na iOS.
4. Pitanja putem chata, jer 🙂 :O 😀
Dobro je poznato kako ‘milenijalci’ ne vole telefonirati, koliko volimo (više ni sam ne znam koje sam generacije član) tipkati statuse na Facebooku, tvitove na Twitteru, poruke na WhatsAppu i Messengeru. S preko 2,5 milijardi jedinstvenih korisnika različitih messaging aplikacija, ‘tipkanje’ je preferirani način komunikacije mnogih mladih poduzetnika.
Ne, ne želim zvati 0800. Ne želim slati ni email.
Mnoge banke su upite koji im uslijed trenda messaginga’ stižu na pretince službenih Facebook fan stranica prepoznale kao glavobolju umjesto prilike. I zatvorile ih. Srećom, druge banke su shvatile prednost razgovora sa svojim klijentima i na web stranice uvele – chat.
Da ne govorim koliko će biti zanimljivo kad bankarski sektor počne uvoditi tzv. chatbotove, male komade umjetne inteligencije koje s vama “pričaju” i rješavaju vam zadatke. Na Facebooku ih ima već preko 11 tisuća, a upravo je chatbot jedno od najboljih sučelja za bankarenje putem mobilnih telefona.
5. Biti ‘digitalna banka’ znači biti dio digitalne zajednice
Nijedna hrvatska banka nije ‘digitalna banka’ na način koji bi to možda htjeli kad razmišljamo o startupima i sljedećoj generaciji financijskih inovacija, što zbog pravnog okvira, a što zbog još mnogo eksperimentiranja kako bi se dokazao predviđeni model isključivo digitalne banke.
Da, banke u Hrvatskoj inoviraju, što je očito i po već spomenutim digitalnim uslugama. No, želi li mi banka dokazati da zaista shvaća digitalni svijet, mora ići korak dalje. Napokon, banke se vole ponositi time da su svojevrsni stup naših života. No, jesu li i stup digitalne zajednice čiji smo član ili nam samo usputno bacaju poneku digitalnu dranguliju?
Zovite me idealistom, ali da ne bih bio poduzetnik da ne mislim da se svatko može malo više potruditi.
Stoga kad se sjetim tko je organizirao prvi financijski hackathon u Hrvatskoj, surađivao na inovativnim projektima s tada malim tehnološkim tvrtkama koje su bile premale za druge banke te svoje članove tima uključio na prvi humanitarni eSports turnir u regiji, postaje prilično jasno da nije dovoljno tek izbaciti aplikaciju ili dvije. Potrebno je biti online banka koja će poduzetniku olakšati rad kvalitetnom mobilnom aplikacijom i internetskim bankarstvom, a istovremeno biti dio digitalne zajednice čiji ste i sami dio.
Konačno sam napisao i ovaj članak koji vjerojatno nikad ne bih iz sebe izvukao do kraja, nakon brojnih frustracija po pitanju digitalnog bankarstva, da Erste ne radi svoju kampanju posvećenu moćnim online uslugama za poduzetnike. S druge strane, već godinama govorim kolegama u Erste banci da ispromoviraju činjenicu da im bankarstvo radi na Macu i drugim platformama, tako da je bilo krajnje vrijeme da se posvetimo ‘e-bankarenju’ o kojem možete više saznati na Ersteovoj web stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Antonio
19. 07. 2016. u 10:35 am
Iskustva s poslovnim računom kod PBZ-a:
Naknada za obradu priljeva (ili štogod) za uplatu iz inozemstva iznosi 50kn (nedavno je bila 40kn).
Nedavno pokušao platiti račun putem internet bankarstva, no vidi vraga da bi se transakcija realizirala potrebno je dvostruko potpisati transakciju (iako tvrtka ima samo jednog korisnika internet bankarstva). Mailom zatraži da se račun primatelja stavi na bijelu listu, pa ispuni obrazac, pečatiraj ga i prođe nekoliko dana da bi se izvršila transakcija.
Da bi se dobili izvodi deviznog računa potrebno je to dodatno platiti.
Svaki pdf izvadak (stranica papira) se naplaćuje.
Internet bankarstvo (ponekad) ne radi na Chromeu.
Nije moguće dobiti izvadak za cijeli mjesec nego knjigovođi šaljem nekoliko pdf-ova.
I još sitnica koje oduzimaju vrijeme i živce.
Kakva su vaša iskustva s drugim bankama?
Tomislav
19. 07. 2016. u 12:25 pm
@Antonio za dvostruko potpisivanje možeš koristiti token (app ili fizički) i USB key koji si dobio u banci. Skupni izvatci su mogući za kunske transakcije.
Vjeruj mi, PBZ je još ok kakve su druge banke.. oni ti bar dopuštaju korištenje poslovnog bankarstva preko tokena.. druge banke su ograničene samo na USB key i Internet Explorer.
Ovo oko naplate.. tako ti je kod svih.
Bojan
19. 07. 2016. u 12:44 pm
Upravo sam došao iz Erste banke gdje sam otvorio račun firme (prebacujem iz RBA) i privatni račun. Prebacio sam se kod njih jer su najviše prilagođeni mojim potrebama, jer ne želim ići u poslovnicu češće od jednom godišnje (puno sam rekao). Recimo uopće nisam vidio njihove reklame, samo sam znao na Netokraciji čitati o njima i njihovom tech usmjerenju za moderne korisnike. Za razliku od ostalih banaka koje to samo glume….
rolanje
19. 07. 2016. u 2:02 pm
imam racun u Erste, i privatni i poslovni… i manje vise, sve je u redu i nemam zamjerki…
Jedino su mi cudne dvije stavke njihovog racuna (koji izdaju na kraju mjeseca za svoje usluge koristenja poslovnog racuna). Nije neki veliki iznos pa ih nisam gnjavio dosad (iako sam planirao), ali sad kad se tu vec raspravlja o toj temi, zanima me ima li jos netko slicno iskustvo.
Spomenute stavke su:
4. 1. 3. 1. Slanje emailom (naplaćuje se samo prvo preuzimanje izvoda) automatski unaprijed ugovoreno *
4. 1. 4. Slanje emailom (naplaćuje se samo prvo preuzimanje izvoda) Preuzimanje (prikaz) putem Erste NetBanking usluge *
Nije mi bas jasno sto one tocno znace, ali za prosli mjesec, prva mi je naplacena 43 puta, a druga 41 puta. Cijena svake stavke je 0,08 Kn pa je to ukupno za obje stavke 6,72 Kn. Znaci, nije puno, pa se recimo zato nisam interesirao za detalje.
Ono sto mi je upitno u te dvije stavke je da oni kazu “naplaćuje se samo prvo preuzimanje izvoda”. A ako je izvod nesto sto se salje samo jednom dnevno i mjesec ima 30 dana, kako se samo prvo slanje izvoda moze naplatiti vise od 30 puta. Jos mali dodatak, prosli sam mjesec imao samo 15 izvoda, a kad bi taj broj i poduplali (jer nas je dvoje korisnika na tom racunu), ne moze se doci do broja 43 koliko je naplaceno. I isto tako, ja osobno nisam niti jednom preuzeo niti jedan taj izvod (dosao mi je e-mailom), eventualno ih je knjigovodja mozda vise puta preuzeo, ali oni kazu da naplacuju samo prvo preuzimanje.
Eto puno teksta koji je mozda bolje da sam napisao na njihovu korisnicku podrsku, ali ako je nesto tu krivo, mozda i drugi primijete kod sebe slicnu/istu stvar. Pa da nam banka ne naplacuje nesto sto ne koristimo, jer
[mali iznos] x [puno korisnika] = [veliki iznos]
🙂
Pozdrav
JosipM
20. 07. 2016. u 5:25 pm
Nisam 100% ali mislim da ti se naplaćuje svaka stavka izvoda (x0,8kn), a ne sam izvod.
Andrija
19. 07. 2016. u 7:11 pm
Roly,
Isti problem sa Erste, naplacuju vise puta, iako pise da se naplacuje samo prvo. Primjer, zbirno izlistas izvode na netbankingu npr prije kraja mjeseca, to ce ti se dodatno naplatiti iako su oni vec jednom naplaceni kod slanja mailom. Cak ni njihov neljubazni djelatnik na mail supportu nije znao objasniti zbog cega je tako. Ostavio sam to za rijesavati jednom kad budem imao vise vremena…
Inace 0,08kn se ne naplacuje izvod nego svaka stavka na izvodu. Medutim ono sto me jos vise od svega ovog zivcira je naplata 60/50kn naknade za devizne/SEPA doznake.., pa kad cemo se tog lihvarenja rijesiti?
Damir
20. 07. 2016. u 2:49 pm
PBZ net hahahaha BANKING
Nakon 243,5 pokušaja konačno sve instaliraš i prilikom prvog pokušaja upotrebe – ekran – ŽELITE LI POKRENUTI NECRTIFICIRANI SOFTWARE?
Kažem NE! Zovem službu za korisnike, a oni kažu to je tako normalno- samo potvrdite sa DA. Molim da me spoje sa nekim tko zna o čemu pričam. Spoje me INFORMATIČARIMA! Dobar dan bla bla…. ako vas smetaju ti ekrani dajte nam pristup vašem računalu i mi ćemo blokirati te ekrane da vam se više ne pojavljuju. Pitam je onako “usput” – to znači da mi se neće pojavljivati ni upozorenja o mogućim neželjenim instalacijama nepoćudnih programa (malvera, virusa, trojanaca … … ) DA NARAVNO – TI EKRANI VAS VIŠE NEĆE SMETATI kaže informatičar PBZa mrtav hladan.
Nakon roga je uslijedilo moje recitiranje bajke o PSU MATERI I HITLERU!
I oni rade sa našom lovom i mi još to i plaćamo?
Pukel sam ko kokica!