Digital Shapers: Native advertising i događaji su niša za nezavisne medije

Digital Shapers: Native advertising, specijali, događaji – to je niša za male nezavisne medije

Prvo izdanje konferencije Digital Shapers u organizaciji RTL Hrvatska okupilo je jučer u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema više od sedam stotina sudionika, uz teme poput digitalne transformacije, inovacija, marketinga u digitalno doba, digitalnog izdavaštvu i nezavisnih medija, saznali smo i tko je prvi hrvatski Digital Shaper.

Konferenciju je otvorio predsjednik Uprave RTL Hrvatska Henning Tewes, a najavio je i novu platformu RTL Play koju će lansirati u siječnju. Platforma će nuditi live stream, zanimljiv sadržaj i video ‘na zahtjev’ te pružiti personalizirano iskustvo.

Digitalna transformacija jedna je od ključnih tema moderne ekonomije, a zbog njezine velike važnosti taj se proces često naziva i četvrtom industrijskom revolucijom. Potaknut time, RTL Hrvatska je pokrenuo jedinstvenu platformu Digital Shapers čiji je vrhunac jučer održana konferencija.

Na konferenciji su između ostalog sudjelovali Hugues Decosse iz Deliverooa koji je govorio o inovacijama u sektoru hrane, Luka Baranović iz Hrvatskog Telekoma, Maja Čulig iz Addiko banke, Oliver Drost iz DeepBlue Networksa, Stephane Coruble iz RTL Adconnecta i drugi. Velik interes izazvala je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali Marijana Batinić, Zoran Šprajc i Antonija Blaće koji su govorili o svojoj strategiji komunikacije na Facebooku, Instagramu i Twitteru.

https://twitter.com/barbaraslade/status/936196901275361280

‘Za pola godine mirovina.hr će biti čitanija od srednje.hr’

Jedna od panel rasprava konferencije bila je posvećena nezavisnim medijima i mogu li uspjeti na tržištu, o čemu su razgovarali osnivač i urednik Netokracije Ivan Brezak Brkan, Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala srednja.hr i mirovina.hr te Dragan Petric, izvršni urednik Buga, a raspravu je moderirala Iva Šulentić. Za početak, kad je riječ o projektu srednja.hr, Marko je rekao:

Vidio sam da postoji potreba publike, i ona mi je prioritet. U ovoj godini smo doživjeli velik rast jer smo se uspjeli etablirati kroz novinarstvo.

Dodao je da je srednja.hr uspjela vratiti mlade i obrazovanje u fokus, čemu je pomoglo i nekoliko priča koje su završile u mainstream medijima. Otkrio je kako se trebao i ‘pomiriti’ s marketingašima kako bi portal mogao zarađivati.

Objasnio je pritok kako s najnovijim projektom mirovina.hr ciljaju na ljude koji su u mirovini, a za sada imamo 15.000 fanova na Facebooku i više od 60.000 jedinstvenih posjetitelja, dodao kako smatra da će za pola godine mirovina.hr biti čitanija od srednje.hr.

Bug: Veliku pažnju posvećujemo interakciji s čitateljima

Govoreći o tome kako nezavisni mediji nose s promjenama koje donosi digitalizacija, društvene mreže i općenito tehnologija, Dragan je na primjeru Buga rekao da su oni tematski takvi da su uvijek na rubu tih promjena, ali da su pazili da prate trendove i tome se prilagode, a kao primjer naveo je i nedavni redizajn Buga.

Uz to, istaknuo je kako su njihovi čitatelji nešto veće kupovne moći i nešto obrazovaniji te da veliku pažnju posvećuju interakciji s čitateljima, primjerice pozivajući ih na konferencije, događaje i slično zbog čega se osjećaju bliski Bugu.

Mi smo njihovi prijatelji, a ne ‘entertaineri’.

Nezavisni mediji ne mogu živjeti od display advertisinga

A može li se živjeti od oglašavanja? Ako pod time mislimo na display advertising, onda je odgovor ne. Nezavisni mediji ne mogu živjeti od toga, rekao je Netokracijin Ivan Brezak Brkan. Native advertising, specijali, događaji, to je nešto gdje mi možemo dati najbolju ekspertizu, dodao je.

Otkrio je i preskakanje agencija, odnosno izravan rad s partnerima, jer iako ima ljudi koji se jako trude u medijskim agencijama, nažalost, oni se nemaju vremena baviti kreativom. Iz pozicije nezavisnih medija, to je win-win i za čitatelje i za naše partnere, dodao je.

A trebaju li novinari i urednici biti uključeni u poslovanje medija? Dragan kaže da danas jednostavno nije opcija da ne budu. Također, govoreći o tome što suradnike i autore privlači Bugu kaže:

Ljudi vole biti kod nas jer stvarno dajemo personalizirani PR osobi koja kod nas piše. U posljednjih 25 godina razvilo se puno imena na osnovu toga što su BUG-ovci.

Važno je prilagođavanje tržištu i čitateljima

Kad je riječ o tome jesu li Facebook i Google nezavisnim medijima konkurencija ili alati, Ivan je ističe da su alati, Marko je spomenuo korist pri informiranju i važnost Googlea, a Dragan korist od osobnih Facebook profila.

A je li za nezavisne medije bitno imati striktan poslovni plan? I Marko i Ivan ističu važnost prilagođavanje tržištu i čitateljima, a jedna od tih prilagodbi je i ulaganje u video.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Ivan ističe da je Netokraciji veličina prednost i poticaj da bude što bolja.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Infobipu nagrada Digital Shaper

Također, u sklopu konferencije, saznali smo tko je prvi hrvatski Digital Shaper, a nagrada za najveći doprinos digitalizaciji i promjeni Hrvatske pripala je vodnjanskom Infobipu. Podsjetimo, Infobip pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku za poslovne korisnike, a zapošljava 1200 ljudi u više od 50 ureda u 40 zemalja na šest kontinenata. Silvio Kutić, predsjednik i izvršni direktor Infobipa, istaknuo je:

Besprijekorni svijet informacijskih tehnologija doista može omogućiti globalni doseg. Pored kontinuiranog rasta na globalnoj razini, naša kompanija pokazuje i da inovacije zajedno s pasioniranim poduzetništvom mogu našu prelijepu zemlju i Infobipovu tehnologiju pozicionirati na karti svijeta.

U RTL najavljuju kako će platformu Digital Shapers provoditi tijekom cijele godine, odnosno pratit će napredak i priče Digital Shapera, promovirat će njihove projekte, pratiti dobre prakse iz drugih zemalja, a u planu je i razvijanja indexa digitalne transformacije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    01. 12. 2017. u 11:31 pm Odgovori

    Osnovni problem je podrška pravne države. Nemoguče je bez zaštite intelektualnog prava, prava vlasništva, te liberalna prava pojedinca uči u 4-etvrtu industrijsku revoluciju. Pravo mora postati logička znanost, slično programiranju:) Sčime, europa, ne samo Hrvatska očito ima problem.
    No niti se nebi složio sa definicijom da digitalno je samo po sebi nova industrijska revolucija jer dok ne bude pristupna masama, znači tehnološki razvoj da može jeftina povezana računala donjeti svakom na stol, do onda nemamo prave revolucije. I ne stoji digitalno iza toga već pristupačna tehnologija.
    Nije parna revolucija počela kad je izumljen parni stroj, već onda kad je tehnologija omogučila da bude i implementiran svugdje.
    Da karikiram, digitalna budučnost postoji sada, no još uvijek sječemo drva da bi korisnicima donjeli zadnji primjerak jutarnjeg. Tako da mislim digitalno bez digitalno na terenu i nije baš toliko digitalno:)

    .

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?