
Digital Shapers: Native advertising, specijali, događaji – to je niša za male nezavisne medije
Prvo izdanje konferencije Digital Shapers u organizaciji RTL Hrvatska okupilo je jučer u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema više od sedam stotina sudionika, uz teme poput digitalne transformacije, inovacija, marketinga u digitalno doba, digitalnog izdavaštvu i nezavisnih medija, saznali smo i tko je prvi hrvatski Digital Shaper.

Digitalna transformacija jedna je od ključnih tema moderne ekonomije, a zbog njezine velike važnosti taj se proces često naziva i četvrtom industrijskom revolucijom. Potaknut time, RTL Hrvatska je pokrenuo jedinstvenu platformu Digital Shapers čiji je vrhunac jučer održana konferencija.
Na konferenciji su između ostalog sudjelovali Hugues Decosse iz Deliverooa koji je govorio o inovacijama u sektoru hrane, Luka Baranović iz Hrvatskog Telekoma, Maja Čulig iz Addiko banke, Oliver Drost iz DeepBlue Networksa, Stephane Coruble iz RTL Adconnecta i drugi. Velik interes izazvala je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali Marijana Batinić, Zoran Šprajc i Antonija Blaće koji su govorili o svojoj strategiji komunikacije na Facebooku, Instagramu i Twitteru.
Puna šaka tviteraša. #digitalshapers pic.twitter.com/x2OXTBXPJA
— barbaraslade (@barbaraslade) November 30, 2017
‘Za pola godine mirovina.hr će biti čitanija od srednje.hr’
Jedna od panel rasprava konferencije bila je posvećena nezavisnim medijima i mogu li uspjeti na tržištu, o čemu su razgovarali osnivač i urednik Netokracije Ivan Brezak Brkan, Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala srednja.hr i mirovina.hr te Dragan Petric, izvršni urednik Buga, a raspravu je moderirala Iva Šulentić. Za početak, kad je riječ o projektu srednja.hr, Marko je rekao:
Vidio sam da postoji potreba publike, i ona mi je prioritet. U ovoj godini smo doživjeli velik rast jer smo se uspjeli etablirati kroz novinarstvo.
Dodao je da je srednja.hr uspjela vratiti mlade i obrazovanje u fokus, čemu je pomoglo i nekoliko priča koje su završile u mainstream medijima. Otkrio je kako se trebao i ‘pomiriti’ s marketingašima kako bi portal mogao zarađivati.
Objasnio je pritok kako s najnovijim projektom mirovina.hr ciljaju na ljude koji su u mirovini, a za sada imamo 15.000 fanova na Facebooku i više od 60.000 jedinstvenih posjetitelja, dodao kako smatra da će za pola godine mirovina.hr biti čitanija od srednje.hr.
Bug: Veliku pažnju posvećujemo interakciji s čitateljima
Govoreći o tome kako nezavisni mediji nose s promjenama koje donosi digitalizacija, društvene mreže i općenito tehnologija, Dragan je na primjeru Buga rekao da su oni tematski takvi da su uvijek na rubu tih promjena, ali da su pazili da prate trendove i tome se prilagode, a kao primjer naveo je i nedavni redizajn Buga.
Uz to, istaknuo je kako su njihovi čitatelji nešto veće kupovne moći i nešto obrazovaniji te da veliku pažnju posvećuju interakciji s čitateljima, primjerice pozivajući ih na konferencije, događaje i slično zbog čega se osjećaju bliski Bugu.
Mi smo njihovi prijatelji, a ne ‘entertaineri’.
Nezavisni mediji ne mogu živjeti od display advertisinga
A može li se živjeti od oglašavanja? Ako pod time mislimo na display advertising, onda je odgovor ne. Nezavisni mediji ne mogu živjeti od toga, rekao je Netokracijin Ivan Brezak Brkan. Native advertising, specijali, događaji, to je nešto gdje mi možemo dati najbolju ekspertizu, dodao je.
Otkrio je i preskakanje agencija, odnosno izravan rad s partnerima, jer iako ima ljudi koji se jako trude u medijskim agencijama, nažalost, oni se nemaju vremena baviti kreativom. Iz pozicije nezavisnih medija, to je win-win i za čitatelje i za naše partnere, dodao je.
A trebaju li novinari i urednici biti uključeni u poslovanje medija? Dragan kaže da danas jednostavno nije opcija da ne budu. Također, govoreći o tome što suradnike i autore privlači Bugu kaže:
Ljudi vole biti kod nas jer stvarno dajemo personalizirani PR osobi koja kod nas piše. U posljednjih 25 godina razvilo se puno imena na osnovu toga što su BUG-ovci.
Važno je prilagođavanje tržištu i čitateljima
Kad je riječ o tome jesu li Facebook i Google nezavisnim medijima konkurencija ili alati, Ivan je ističe da su alati, Marko je spomenuo korist pri informiranju i važnost Googlea, a Dragan korist od osobnih Facebook profila.
A je li za nezavisne medije bitno imati striktan poslovni plan? I Marko i Ivan ističu važnost prilagođavanje tržištu i čitateljima, a jedna od tih prilagodbi je i ulaganje u video.
"Kad si malen, moraš odraditi i neke manje poslove u firmi. Pa makar čišćenje wc-a. Čak i nakon šest godina". Matijević, @srednjahr #digitalshapers
— Netokracija (@netokracija) November 30, 2017
Ivan ističe da je Netokraciji veličina prednost i poticaj da bude što bolja.
"Nezavisni mediji rade kvalitetniji posao od masovnih medija". @ivanbrezakbrkan #digitalshapers
— Netokracija (@netokracija) November 30, 2017
Infobipu nagrada Digital Shaper
Također, u sklopu konferencije, saznali smo tko je prvi hrvatski Digital Shaper, a nagrada za najveći doprinos digitalizaciji i promjeni Hrvatske pripala je vodnjanskom Infobipu. Podsjetimo, Infobip pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku za poslovne korisnike, a zapošljava 1200 ljudi u više od 50 ureda u 40 zemalja na šest kontinenata. Silvio Kutić, predsjednik i izvršni direktor Infobipa, istaknuo je:
Besprijekorni svijet informacijskih tehnologija doista može omogućiti globalni doseg. Pored kontinuiranog rasta na globalnoj razini, naša kompanija pokazuje i da inovacije zajedno s pasioniranim poduzetništvom mogu našu prelijepu zemlju i Infobipovu tehnologiju pozicionirati na karti svijeta.
U RTL najavljuju kako će platformu Digital Shapers provoditi tijekom cijele godine, odnosno pratit će napredak i priče Digital Shapera, promovirat će njihove projekte, pratiti dobre prakse iz drugih zemalja, a u planu je i razvijanja indexa digitalne transformacije.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
goran
01. 12. 2017. u 11:31 pm
Osnovni problem je podrška pravne države. Nemoguče je bez zaštite intelektualnog prava, prava vlasništva, te liberalna prava pojedinca uči u 4-etvrtu industrijsku revoluciju. Pravo mora postati logička znanost, slično programiranju:) Sčime, europa, ne samo Hrvatska očito ima problem.
No niti se nebi složio sa definicijom da digitalno je samo po sebi nova industrijska revolucija jer dok ne bude pristupna masama, znači tehnološki razvoj da može jeftina povezana računala donjeti svakom na stol, do onda nemamo prave revolucije. I ne stoji digitalno iza toga već pristupačna tehnologija.
Nije parna revolucija počela kad je izumljen parni stroj, već onda kad je tehnologija omogučila da bude i implementiran svugdje.
Da karikiram, digitalna budučnost postoji sada, no još uvijek sječemo drva da bi korisnicima donjeli zadnji primjerak jutarnjeg. Tako da mislim digitalno bez digitalno na terenu i nije baš toliko digitalno:)
.