Veliki pregled coworking prostora u Hrvatskoj: Gdje su, što nude, po čemu su posebni?

Veliki pregled coworking prostora u Hrvatskoj: Gdje su, što nude, po čemu su posebni?

Gotovo svaki veći grad u Hrvatskoj danas ima coworking prostor. Tržište se unaprijedilo i promijenilo u posljednjih pet godina, ali dobro je znati kako je coworking živ i zdrav i u 2023.

Prije pet godina na Netokraciji smo objavili tekst nazvan “veliki popis coworking prostora u Hrvatskoj”. U njemu smo tada opisali nešto više od 30 coworking prostora diljem zemlje, koji su u tome trenutku bili otvoreni. S vremenom, čitatelji su u komentarima napomenuli kako postoje još neki prostori koje nismo odmah na početku “ulovili” pa se tako i taj popis popunjavao.

Danas u Hrvatskoj ima osjetno više coworking prostora nego 2018., a u našem posljednjem, velikom vodiču nabrojali smo ih nešto više od 40. Neki od njih su novi, a neke smo spomenuli i prije pet godina. Na žalost, neki prostori više ne posluju, ali zato je u najavi još barem deset novih prostora koji bi se uskoro trebali dovršiti, neki od kojih su privatne investicije, a drugi realizirani uz podršku EU i javnih institucija.

Vodič kroz coworking prostore u Hrvatskoj

Tijekom istraživanja svih tih silnih prostora došao sam do nekoliko zaključaka koje bih ovim putem volio podijeliti s vama. Osim toga, mislim da više nikada neću imati problem u pronalasku prostora za rad, gdje god da se nalazio. 🙂

Coworking prostori u Hrvatskoj dobro opstaju

Veliki broj prostora o kojima smo pisali 2018. i danas posluje, što je svakako dobar znak. Poznati coworking prostori poput HUB385 u Zagrebu i COIN-a u Zadru s nama su već niz godina i uspjeli su preživjeti i pandemiju koronavirusa. Zapravo, kada sam slagao novi vodič ostao sam iznenađen koliko se istih imena zadržalo na domaćoj coworking “sceni”, mislio sam da je COVID-19 ipak odnio nešto više žrtava.

Coworking prostori su tijekom pandemije pauzirali poslovanje, ali većih otkazivanja nije bilo. Događaji koji bi se inače održali u prostoru premješteni su u digitalni svijet, a iako su prostori neko vrijeme bili prazni zbog mjera zaštite, čim su one popustile coworking prostori su se polako ispunili.

Centar poduzetništva Trokut u Šibeniku iako je pokrenut u jeku pandemije 2020. godine danas uspješno posluje i doprinosi lokalnoj tech zajednici s prostorima na tri lokacije.

Tri (glavne) vrste prostora

Coworking prostori se ugrubo mogu podijeliti u tri glavne skupine.

Prvi su samostalni prostori koji su koncentrirani prvenstveno na coworking i manje urede, poput WiP-a ili ScaleUp-a u Splitu ili spomenutog COIN-a u Zadru. Ovdje ćete naći sve što vam treba kako biste radili, ali u većini slučajeva nećete imati šire opcije razvoja svoje poslovne ideje ili tvrtke. Ovi prostori odlični su za digitalne nomade, i to je posebice jasno u Istri i Dalmaciji, gdje su coworking prostori na velikoj cijeni kod turista koji, iako su na godišnjem, ipak vole tu i tamo nešto odraditi.

Tlocrt jednog kata Wespa Spaces coworkinga u Zagrebu.

Druga velika skupina su inkubatori i druge javne ustanove. U periodu od 2018. do danas mnogo je gradova u Hrvatskoj dobilo svoje lokalne poduzetničke inkubatore, centre ili neke treće vrste javnih ureda i ustanova koje okupljaju tvrtke na jednome mjestu. U ovom slučaju coworking nije prioritet, već dodatna mogućnost jer se ovdje radi o prostorima koji su namijenjeni mladim tvrtkama i poduzetnicima u najranijim fazama svog poslovanja.

Koliko sam primijetio, ovdje je uvijek naglasak na edukacije, događaje koje sami prostori organiziraju i građenje zajednice, što ne čudi jer su prostori mahom realizirani uz EU sredstva i podršku.

ZICER na Zagrebačkom Velesajmu najpoznatija je hrvatska inkubatorska institucija i dom mnogih startupa.

Posebno zanimljiv koncept mi je mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije koja okuplja četiri inkubatora u ovoj županiji: u Virovitici, Orahovici, Pitomači i Slatini, što omogućava poduzetnicima iz ovih manjih sredina lake edukacije i razvoj poslovanja.

Ako bi nešto morao izdvojiti kao glavnu promjenu u odnosu na 2018., svakako bih rekao da je to mnogo veći broj inkubatora diljem zemlje. Neovisno o tome imaju li svi coworking prostore ili ne, odlična je stvar što njihov broj raste. Samim time, moguće da smo neke od prostora i propustili istaknuti jer se čini da ih svako manje mjesto danas ima – iako u upitnom kapacitetu rada.

Treća skupina, ona najmanja, okuplja prostore koji su dio ureda neke tvrtke. To su, primjerice, Sit and Work u Karlovcu ili Meridien Ten u Splitu. Zanimljivo je kako se u slučaju Meridien Tena radi o coworkingu koji je okrenut prema turističkim startupima i poduzetnicima jer se i sama tvrtka bavi upravo takvim poslovanjem. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko ova “simbioza” koristi poslovanju matične tvrtke i samim posjetiteljima coworkinga.

Meridien Ten je coworking prostor koji se našao u prostorijama istoimene turističke tvrtke u Splitu.

Jedinstveni detalji u svakom coworkingu

Cijene coworkinga danas razlikuju se od prostora do prostora, ali većina njih ima neku vrstu mjesečnog najma u kojem dobijete pristup uredu i drugim prostorijama. Prosječna cijena se kreće od oko 10€ dnevno do otprilike 150€ mjesečno, iako postoje jeftiniji i skuplji prostori, a neki su čak i besplatni.

Velika većina coworkinga u Hrvatskoj ima dobre uvjete i prostore, u kojima ćete u gotovo 90% slučajeva dobiti vlastiti stol u čistom i lijepom prostoru, barem mini kuhinju za pripremiti kavu ili čaj i mjesto na kojem možete održati sastanak ili predavanje. Tijekom istraživanja nisam naišao ni na jedan coworking prostor koji ne nudi barem ove osnovne mogućnosti.

Neke od mogućnosti koje nećete vidjeti bilo gdje su škola jezika u TinkTanku u Splitu, košarkaški teren u Trokutu u Šibeniku, kino u Wespa Spacesu u Zagrebu ili recimo plaćanje kriptovalutama u STIR UP-u u Zaboku. Neke od zanimljivijih mogućnosti su i laboratorij za ispitivanja obnovljivih izvora energije u BIC-u Vukovar, teretane, prostori za 3D modeliranje ili krov na kojem možete organizirati druženja.

TinkTank, kao što i ime sugerira, predstavlja zajednicu, a ne samo coworking.

Od kina do hotela i galerije

Titulu coworkinga s najviše različitih usluga u ponudi odnosi Wespa Spaces u Zagrebu, ponajviše jer je jedan od najvećih coworkinga. Wespa nudi kino, podcast sobu, restoran i bar te mnogo drugih aktivnosti koje su rijetke u većini drugih prostora manje i srednje veličine.

Hotel Marvie u Splitu također ima nekoliko zanimljivosti u rukavu. Radi se o punopravnom malom hotelu koji ima i coworking prostorije u koje možete naručiti ručak ili kavu direktno iz hotelskog bara, a najbolja stvar je što ne morate biti gost kako biste mogli posjetiti coworking. Nismo sigurni spada li ovo u takozvani “coliving”, ali možete probati.

U Splitu se nalazi i Smartspace, prostor koji može biti coworking, ali i galerija ili prostor za događaje.

Za kraj, ako bih izdvojio jedan coworking prostor koji se najviše izdvaja od ostalih, to bi vjerojatno bio Lazareti Hub Dubrovnik. Ovo je, po mom mišljenju, možda i najunikatniji coworking u Hrvatskoj, poglavito zbog toga što uopće nije coworking u startu. Radi se o četvrti pod zaštitom UNESCO-a u Dubrovniku koja igrom slučaja ima coworking u sebi, ali osim toga ima i prostore za izložbe, koncerte i druge događaje. Ambijent starog grada i prostora koji su ondje stotinama godina zaista ne možete nadmašiti.

Osmišljen kao dio kreativne četvrti u Dubrovniku, Lazareti Hub je novi coworking koji se nalazi u građevini koja je pod zaštitom UNESCO-a.

Gotovo svaki veći grad u Hrvatskoj danas ima neku vrstu coworking prostora

Trenutno se u Hrvatskoj gradi nekoliko coworking prostora, a nekoliko je u fazi dovršavanja, no odlično je znati da gotovo svaki veći, a i poneki manji grad u Hrvatskoj danas ima neku vrstu coworking prostora, njihove cijene nisu prevelike i dosta njih nudi i edukacije i informiranje o razvoju poslovanja. Naravno, velika prednost ovakvih prostora je i prilika za druženje i upoznavanje s osobama iz sličnih (i različitih) industrija.

Siguran sam kako nisam istražio baš svaki coworking prostor u Hrvatskoj, stoga je svaki komentar koji će unaprijediti ovaj vodič dobrodošao, a svaki spomen nekog novog coworkinga glazba je za moje uši.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?