Robert Kopal: Danas smo pod utjecajem prijatelja, ali i prijatelja prijateljevih prijatelja

Na samom početku 11. izdanja Combis konferencije, koja je lani proglašena najboljom konferencijom u sklopu RSVP-a, okupljenima se obratio Mario Vojvoda, član Uprave i glavni direktor za razvoj aplikativnih i sistemskih rješenja u Combisu istaknuvši kako je iza ove tvrtke najbolja poslovna godina u povijesti, no da ovu godinu obilježava i činjenica da je pokrenut niz razvojnih projekata koji će prave rezultate donijeti u narednim godinama. Vojvoda je istaknuo da je jedno od najvećih postignuća prvog desetljeća konferencije formiranje široke high-tech zajednice stručnjaka i korisnika koji zajedno predvode u trendovima na tržištu.

Pratimo trendove i biramo one za koje mislimo da će imati budućnost. IT industrija sve se brže mijenja, a mi smo tu da pomognemo odabrati korisnicima koje trendove pratiti i da odaberemo one koji će donijeti napredak. Zajedno gradimo bolje IT sustave i aplikacije, razvijamo i integriramo, kreiramo bolje poslovanje, nadamo se i bolji svijet oko nas.

Dodao je da su uvijek fokusirani na budućnost.

Na eksperiment, stvaranje novog, na razvoj, na ono što tek slijedi u IT-u. Uvijek smo dio promjene i transformacije u nešto još bolje, nešto što je trenutačno teško zamislivo.

Digitalna transformacija neće zaobići nijednu industriju

Luka Markota, Architecture Lead iz tvrtke Cisco, osvrnuo se na digitalnu transformaciju, istaknuvši podatak kako tek 25 posto CEO-va ima plan kako ju adresirati te da je riječ o procesu koji neće zaobići nijednu industriju. Napomenuo je da su ideje o transformaciji puno starije, ako se samo sjetimo one poznate izreke “softver jede svijet” Marca Andreessena ili zakona Shoshane Zuboff koji kaže da će sve što može biti automatizirano i – biti.

Digitalna transformacija događa se svugdje i pogađa sve industrije, s mrežom kao platformom u srcu te digitalne transformacije, kao i sigurnosti, automatiziranom infrastrukturom te kolaboracijom kao temeljima.

Osim tržišnih, u poslovne modele bismo trebali implementirati i mrežne mehanizme

Doc. dr. sc. Robert Kopal, podatkovni znanstvenik, inače državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova, okupljene je upoznao s analizom društvenih mreža kroz praktične primjene u poslovanju, bilo da je riječ o telekom industriji, bankarstvu, prevenciji i suzbijanju korporativnih prijevara, upravljanju ljudskim potencijalima i nacionalnoj sigurnosti.

Važno je osvijestiti koliko smo povezani i što povezanost zapravo znači. Mreže oblikujemo sami i odlučujemo s o broju osoba s kojima ćemo se povezati. Pod utjecajem smo svojih prijatelja, ali i prijatelja prijateljevih prijatelja.

Dodao je kako mreža ima vlastiti život i da, ono što mreža odluči učiniti, ne mora odgovarati pravilima njenih članova. Odnosno, grupe povezanih osoba mogu izraziti složeno zajedničko ponašanje bez zajedničke svijesti i koordinacije o tome. Naravno, to nas dovodi do poznatih šest stupnjeva odvojenosti te tri stupnja utjecaja. U
poslovne modele bismo, uz tržišne mehanizme, svakako trebali implementirati i mrežne mehanizme, istaknuo je Kopal. U svakoj populaciji postoji 7 do 15 posto lidera, a svaki ima 3 do 15 sljedbenika, no stvar je u tome što lider ne zna da je lider, a sljedbenik ne zna da je sljedbenik.

Za svaku poslovnu primjenu, morate naći tog jednog poslovnog lidera.

Analiza društvenih mreža može pomoći učinkovitosti tvrtki, nastavio je. Konkretno, kad je riječ o telekomunikacijskoj industriji, istaknuo je da zbog demografije, nema novih ljudi kojima će telekomi prodavati svoje usluge, nego da se samo mogu boriti za postojeće, odnosno riječ je o zero sum game.

O mnogobrojnim mogućnostima socijalne fizike

Sljedeća evolucijska faza razumijevanja mehanike mreža jest socijalna fizika koja opisuje matematičke poveznice između informacija i protoka ideja s jedne i ljudskog ponašanja s druge strane, objasnio je Kopal. Tako je, primjerice, izračunima socijalne provodljivosti i socijalnog trenja, moguće definirati vjerojatnost informacijske kaskade što omogućuje predviđanje trendova u mnogobrojnim industrijama.

Mogućnosti koje nudi socijalna fizika su različite, primjerice, kako iskoristiti socijalno učenje za pronalazak najboljih ideja, kako motivirati kako motivirati klijente i korisnike primjenom mrežnih poticaja, kako klasificirati ponašanje potrošača koristeći socio-mobilne podatke, kako prepoznati osobine ličnosti iz strukture mreže ili kako u realnom vremenu saznati zainteresiranost korisnika za uslugu koja se nudi i drugo.

Za kraj, Kopal je istaknuo kako jedan od ključnih izazova vidi u usklađivanju s GDPR uredbom o zaštiti podataka, odnosno kako koristiti i monetizirati podatke, ali istovremeno i sačuvati privatnost.