Kako su hrvatski odgojitelji i učitelji dobili status super heroja?

Kako su hrvatski odgojitelji i učitelji dobili status super heroja?

Jučer se u prepunom Kinu Europa održao Bug Future Show, ove godine posvećen budućnosti mladih. Tako su se među gostima na pozornici našli mladi hrvatski entuzijasti poput Alberta Gajšaka i ekipe iz STEMI-ja koji nastoje proširiti ljubav prema tehnologiji kroz stvaranje, tj. ''uradi sam'' pristupom. No, jedno od najvećih iznenađenja svakako su bili učitelji i odgojitelji koji svojim primjerom pokazuju kako se treba koristiti tehnologija u obrazovanju i što pojedinci mogu učiniti bez obzira na zastoj u provođenju kurikularne reforme.

Panel učitelja heroja vodio je poznati profesor matematike Toni Milun.
Panel učitelja heroja vodio je poznati profesor matematike Toni Milun.

Ovogodišnji Bug Future Show bio je u znaku budućnosti mladih, stoga je nakon prvog predavanja, u kojem nam je Boris Jokić poručio da od republike prošlosti napravimo republiku budućnosti te da ne dopustimo da nam prodaju prošlost kako bi nas kontrolirali – uslijedila panel rasprava “učitelja heroja” koju je predvodio Toni Milun. Njegovi sugovornici bili su Ksenija Blagec, odgajateljica u dječjem vrtiću Srednjaci u Zagrebu, Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave u OŠ Tučepi kraj Makarske, Dejan Nemčić, nastavnik geografije u Osnovnoj školi braće Radić iz zagrebačkog Botinca, te Nikola Dmitrović, nastavnik informatike u XV. gimnaziji.

Oni podučavaju malo drugačije

Dok Ksenijina djeca u vrtiću skajpaju s vršnjacima na engleskom, Marlenini učenici u nastavi umjesto knjiga koriste tablete, Dejanovi uče geografiju uz pomoć live streamova iz cijeloga svijeta, a Nikolini srednjoškolci osvajaju natjecanja iz programiranja. Pokretanje ovakvih projekata nitko od njih nije tražio, ali su, uvjereni da djeca zaslužuju imati najbolje mogućnosti u obrazovanju, uložili svoje slobodno vrijeme i dodatni trud kako bi se njihove ideje ostvarile. Nije bilo lako.

Za početak, Ksenija, Marlena i Dejan trebali su osigurati tehnologiju. Kseniji i njenoj kolegici je trebala godina dana da dođu do računala kako bi djeca kroz projekt Say hello to the world mogla putem Skypea razgovarati s vršnjacima iz Slovenije i Litve. Osim što su razgovarali na engleskom jeziku, djeca su imala priliku čuti i jezike drugih zemalja te predstaviti svoj jezik i zemlju. Ksenija već ima ideju za novi projekt koji bi povezao hrvatske vrtiće. Cilj projekta bi, između ostalih, bio i taj da djeca nauče nešto više o različitim krajevima Hrvatske.

Panelisti su
Ksenijina djeca skajpaju na engleskom, Marlenini učenici koriste tablete umjesto knjiga, Dejanovi uče geografiju kroz javljanja iz cijeloga svijeta, a Nikolini osvajaju medalje.

Dejanovi učenici na geografiju nose – putovnice

Dejan je pak morao sam osigurati internetsku vezu u školi kako bi njegovi učenici na satovima geografije o različitim zemljama učili kroz javljanje ljudi koji se nalaze “na licu mjestu”. Naime, kako bi povećao interes učenika za geografiju, Dejan je prije 6 godina pokrenuo projekt Uživo s kontinenata u kojem sudjeluju njegovi kolege, prijatelje i hrvatski iseljenici koji putem Skypea pokazuju djeci zanimljivosti različitih mjesta na svijetu. Do sada su imali javljanja sa svih kontinenata, uključujući i Antarktiku tako da su učenici mogli vidjeti što znači biti okružen pingvinima na temperaturi od -30 stupnjeva. Prvo javljanje imali su iz Dubaija, bili su u Chicagu, Rio de Janeiru, mnogim drugim gradovima, a danas, povodom rukometnog prvenstva, skajpaju s Parizom – najavio je Dejan.

S obzirom na to da se javljanja događaju uživo, najveći problem je bila vremenska razlika, no njihovi “turistički vodiči” bili su toliko oduševljeni idejom da su se budili i po noći ili odlazili ranije s posla kako bi sudjelovali u školskome satu. Što je to značilo za učenike? Veći interes za geografijom i bolje ocjene, kaže Dejan. Da bi cijelu priču učenicima učinio još zanimljivijom, podijelio im je putovnice tako da za svaku prisutnost na javljanju dobivaju žig, što također utječe na konačnu ocjenu.

Roditelji nisu problem, već institucije

Da djeca i roditelji nemaju problema s uvođenjem tehnologije u nastavu, pokazuje primjer učiteljice Marlene koja radi u maloj školi s 4 učitelja razredne nastave i gdje teško pronalazi nekoga tko bi se jednako angažirao oko djece. Kolege ne krivi, jer kako kaže, institucije ne nagrađuju one koji se dodatno trude. Ipak, zahvaljujući mjesecima priprema, njen prijedlog roditeljima tada nove generacije učenika za financiranjem tableta koji su koštali između 700 i 800 kuna po učeniku, prošao je s pozitivnom ocjenom.

Marlena i Ksenija su se složile da roditelji razumiju da su njihovoj djeci tableti i računala prirodno okruženje. No, koliko se učenici njima znaju služiti, ovisi i o satovima informatike. To je Nikolino područje. Njegovi gimnazijalci već godinama osvajaju medalje u programiranju i informatici, a prošle su se godine s međunarodnog natjecanja koje organizira Američki savez za računalne znanosti (ACSL) iz Bostona vratili s dva prva i jednim drugim mjestom. Učenici su imali priliku obići i MIT i vidjeti koja se tehnologija i uređaji tamo koriste.

Gradivo koje naši učenici rješavaju na međunarodnim natjecanjima nije ono predviđeno školskim programom iz 1993., ističe Nikola, no u školi se trude pratiti promjene, pa su tako, primjerice, s Pascala prešli na jezik Python. Iako Ministarstvo obrazovanja pokriva neki dio financija za odlazak učenika na natjecanja, to nije dovoljno, stoga ostatak budžeta traže sami, uglavnom u IT tvrtkama za koje se naposljetku pokaže da su vlasnici ili zaposlenici bivši učenici gimnazije.

Ako trebam budžet 150 tisuća kuna, Grad Zagreb i Ministarstvo daju 30 tisuća, a ostalo moramo pronaći sami.

Zbog toga panelisti smatraju da bi idealna podrška države trebala podrazumijevati financije, osiguranje osnovnih uvjeta za korištenje tehnologije poput internetske veze, bolji program, te sustav koji nagrađuje učitelje koji se trude i s entuzijazmom rade svoj posao.

Tehnologija koja uči vrijednostima

Učitelji su dobili i službeno priznanje za status heroja koji im je dodijelio Nino Petric.
Učitelji su dobili i službeno priznanje za status heroja koji im je podijelio Nino Petric.

Škole nisu samo obrazovne institucije, već odgojno-obrazovne, podsjetila je Marlena. Upravo zbog toga ona uči učenike zahvalnosti i odgovornosti prema tehnologiji koju su dobili i koju druga djeca u hrvatskim školama ne koriste. Aktivnosti u kojima djeca koriste tehnologiju pomno su isplanirane, jednako kao i Dejanovo skajpanje na satu geografije. Na primjer, u 5. razredu kada se rade potresi, učenici imaju javljanje iz Čilea i slušaju iskustva tamošnjih stanovnika. Za svako se javljanje učenici pripremaju tjedan dana ranije, a također uče zahvaliti svojim predavačima.

Na Tonijevo pitanje zašto sve to radi, Dejan odgovara:

Ne samo da ih naučim regije Francuske ili Rusije, već kada izađu iz učionice da shvate da je geografija svuda oko nas.

Iako su, prema Ksenijinim riječima, ponekad smetnja onima koji žele “ostati u svojoj močvari”, ovi učitelji i odgojitelji znaju zašto u poslu daju 150 posto sebe. A mi znamo zašto je baš njima dodijeljen status super heroja. Ne samo zato što su uključili tehnologiju u rad s djecom, već zato što su je iskoristili da djeci pokažu kakvim ljudima mogu biti i kakav svijet mogu graditi.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Internet marketing

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Gen Ashley i Christina Richter na 8. #LadiesZG: bez uzora i edukacije nema jednakosti u tehnološkoj industriji

Kako bismo privukli više žena u tehnologiju trebamo podržati i trenutne žene u industriji koje će svojim primjerom pokazati da ovaj sektor nije "muški svijet".

Startupi i poslovanje

Hrvatski SysKit: Za 90% funkcionalnosti inspirirali su ih njihovi korisnici, među kojima je i američka vlada

Hrvatska softverska tvrtka SysKit već 10 godina pomaže sistemašima i administratorima u više od 3000 tvrtki diljem svijeta. Njezin suosnivač Frane Borozan otkrio mi je strategiju koja im je omogućila kompetitivnost na svjetskoj razini i približila ih ostvarenju želje da postanu jedan od najvećih proizvođača softvera u Hrvatskoj.

Startupi i poslovanje

Indienogo – kako će izuzimanje Hrvatske s ove platforme utjecati na domaće projekte?

Indiegogo više nije službeno podržan u Hrvatskoj, što znači da ne možete više na njega postavljati kampanje ako ste tvrtka registrirana u Lijepoj našoj. Istražili smo kako je do toga došlo, a i kako će to utjecati na domaće projekte koji platformu aktivno koriste.

Najava

Ulazite li u digitalnu industriju, krenite s razvojem digitalnih proizvoda

Nekada smo u digitalnoj industriji radili isključivo na tuđim projektima, jer nismo mogli birati. Danas možete razvijati vlastite digitalne proizvode i raditi na svim njihovim aspektima. Počnite s besplatnom radionicom Netokracije i Raiffeisen banke o tome kako krenuti u 'product'!

Startupi i poslovanje

Realno stanje startupa iliti kako mi je u dva tjedna američka tech scena skinula ružičaste naočale osnivača

Što vas može naučiti samo nekoliko dana u Seattleu, jednom od najpoznatijih startup i tech gradova na svijetu? Možda kako ste na svoje poslovanje do sada gledali malo previše "romantično".

Startupi i poslovanje

Rukoplastika, gaming kontroler za osobe s fizičkim invaliditetom, pobjednik je Good Game Liftoffa!

Startup Rukoplastika, koji nastoji razviti personalizirane igraće kontrolere i sustave za osobe s fizičkim nedostacima i invalidnostima pobjednik je Good Game Liftoffa 2019.