Borja Burgos na konferenciji Shift

4 izazova s kojima se developeri susreću – i kako ih riješiti uz prave alate

Svijet u kojem živimo sve je složeniji. Ekonomija nas je dovela do izbora više od stotine različitih zubnih pasti u samo jednom posjetu lokalnom supermarketu. Ni developerima nije ništa lakše živjeti u okruženju u kojem svakodnevno na ‘policama' mogu naići na drugačiji alat u vidu novog programskog jezika, frameworka ili uređivača teksta. Kako se snaći u šumi informacija i donijeti pravu odluku u pravo vrijeme, na konferenciji Shift otkrio nam je - Borja Burgos, Product Manager tvrtke Docker.

borja_shift
Borja kaže kako svrha softvera nije da doda na kompleksnosti, nego da nam pomogne da se nosimo s njom. (Foto: Shift Conference)

Sunčani dalmatinski dan u ‘najlipšem gradu na svitu’, pozornica impozantnog Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i Borja Burgos, direktor razvoja proizvoda u Dockeru pod svjetlima reflektora s alatom za ‘otparivanje’ lego kockica u ruci. Konferencija Shift Split 2016 dovela je stručnjaka, ne samo za lego kockice, već i za donošenje dobrih odluka u pravo vrijeme. Kroz iskustvo koje je Borja skupio živeći i radeći kao inženjer u 14 gradova na četiri kontinenta, oblikovao je svoj osobni framework za rješavanje problema koji se svodi na tri jednostavna koraka.

Definicija savršenog alata za obavljanje određenog zadatka ili po predavaču, još bolje – lego kockice i alata za ‘otparivanje’ istih. Nažalost, nije uvijek posve jasno za koji se alat treba odlučiti koji bi život učinio lakšim.

Koji je željeni cilj?

Kao prvi korak, uvijek treba jasno definirati željeni cilj. Developeri često znaju problemu pristupiti na jedan od dva načina – ili ga suviše pojednostave ili kompliciraju do krajnje granice. U prvom slučaju, bazen potencijalnih alata koji taj problem rješavaju se ne smanjuje, jer ne postoje dodatni kriteriji koji bi eliminirali neke od postojećih. U potonjem je problem što su vjerojatnosti za pronalazak alata koji savršeno odgovara baš vašem kompleksnom i jedinstvenom problemu vrlo male. Borja ističe:

Svrha softvera nije da doda na kompleksnosti, nego da nam pomogne da se nosimo s njom.

Borja naglašava da je potrebno naći mjeru do koje treba ići, odnosno sweet spot i suziti izbor na prihvatljiv broj potencijalnih alata. Bitno je napomenuti i način na koji gledamo na sam problem. Kako definiramo uspješno izvršen zadatak? Kao primjer navodi hackathon koji se odvijao dva dana prije same konferencije. Sudionicima je cilj isključivo mogao biti pobjeda, ali i da sudjeluju i nauče nešto novo, možda steknu nova poznanstva i kontakte, testiraju svoje trenutno znanje i slično. Potencijalni izbor alata se drastično mijenja kako se mijenja i definicija uspješno izvršenog zadatka.

Tko je kriv za paralizu izbora?

borja_shift2
Borja kaže kako su za paralizu izbora krivi otvoreni kod i računalstvo u oblaku.

Kao glavne krivce paralize izbora, Borja navodi otvoreni kod i računalstvo u oblaku. Tu imamo na izbor razne baze podataka, alate za testiranje, biblioteke, web servise, čak i operacijske sustave. U oblaku možemo pronaći razna IaaS, SaaS i PaaS rješenja, a tu je i klasični izbor između GitHub, GitLab ili BitBucket sustava za upravljanje inačicama datoteka. Rješenje? Vrijednost koju dobijemo od alata mora daleko premašiti trošak koji nastaje njegovim korištenjem.

Unatoč jasnoj matematici, u današnje vrijeme čak ni ova računica nije dovoljna da se izbor suzi na prihvatljiv broj mogućih rješenja. Četiri su izazova s kojima se svaki developerski tim može susresti.

  • Kupiti ili napraviti

Osim kupnje i izrade samih alata, pod istu dilemu spada i odluka isplati li se unajmiti nekog drugog da vodi i održava određeni operacijski dio ili se tvrtka odlučuje na interno rješenje. Borja naglašava kako se na vrijeme treba gledati kao na iznimno ograničen resurs i uvijek se treba osloniti na tehnologije koje već postoje, ako njihovo korištenje ima financijskog smisla.

  • Sindrom blještave igračke

Ljudi su bića koje privlače nove i uzbudljive stvari, a developeri nisu ništa drugačiji. Lako se izgubiti igrajući se novom tehnologijom, iako ustaljeni procesi vjerojatno puno brže mogu riješiti probleme. Nove tehnologije su ujedno i daleko od završenog proizvoda te je uvijek dobra ideja pričekati da proizvod ‘sazrije’.

  • Dilema stručnosti tima

Na svjetsko prvenstvo u kuglanju je pozvana i najbolja golferska ekipa u svijetu. Trebaju li golferi sa svojim golferskim palicama lupati kuglu za kuglanje ili pak naučiti posve drugačiji sport? Lako je povući paralelu s developerima, gdje bi imali primjerice Python eksperte koji nad svojom bazom podataka trebaju provesti detaljnu statističku analizu. Što ako je za posao optimalno koristiti programski jezik R?

Rješenje ove dileme leži u krivulji učenja i odnosa vrijednosti – troška konačne odluke. Ako su potrebni tjedni za prelazak na novi programski jezik, za tim iz primjera je gotovo sigurno bolje napraviti nešto lošiju analizu u Pythonu.

  • Sindrom prekomjernog inženjeringa

Inženjeri često imaju potrebu izgraditi sustav na način da arhitektura i logika zadovoljavaju sve buduće zahtjeve i skaliranja. To je krivi pristup jer zadatak nije udovoljiti svim budućim zahtjevima, već rješavanje konkretnog problema sa zadanim varijablama. Nisu svi Google i ne trebaju svi robusna rješenja.

‘Zlatni’ čekić ne postoji, ali tim – da

U svom predavanju, Borja zagovara konstantno propitivanje alata koji se koriste. Developeri nerijetko počinju gledati na svaki problem kroz prizmu alata s kojim se najugodnije osjećaju koristeći ga. ‘Zlatni’ čekić ne postoji, postoji samo najbolje moguće rješenje u danoj situaciji. Borja je zaključio svoju prezentaciju s jednim od bezvremenskih citata Steve Jobsa:

Tehnologija nije ništa. Ono što je važno je da imate vjeru u ljude, da su oni u osnovi dobri i pametni, i ako im date alate, napravit će divne stvari s njima.

Iako je izbor alata esencijalan dio procesa bilo koje IT tvrtke, u suštini se, naravno, sve svodi na tim ljudi koji tim alatima barata. Dok možda ‘zlatni’ čekić ne postoji, zlatni timovi – itekako da.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Eleven Ventures vraća se sa 60 milijuna eura, dio žele potrošiti na hrvatske startupe

Jedan od prvih fondova koji je ulagao u Hrvatskoj, i s hrvatskim osnivačima prije gotovo 10 godina prolazio prve nespretne startup korake, vraća se dubljeg džepa.

Društvene mreže

Kako se s generacijom Z izborila senzacionalna CM-ovka, Kristina Ilić?

CM-ovi, danas je vaš dan, čestitamo! Kako je već postao običaj, na ovaj dan razgovaramo s najboljima od najboljih, vašim kolegama koji su osvojili SoMo nagradu za CM-a godine, 2021. ta je titula pripala Kristini Ilić od koje smo štošta naučili.

Startupi i poslovanje

Jesu li jednorozi doista bijeli?

Prvi pa drugi jednorog.... Opet jedna mala Hrvatska postiže velike stvari! I prije nego što smo napravili uvjete da postanemo konkurentni u pravom smislu riječi, skočili smo na te jednoroge kao spasitelje IT industrije, ali ubrzo će otkucati ponoć...

Startupi i poslovanje

Kako se prijaviti za EU sredstva u 2022. (i zašto zagrebačke tvrtke možda neće moći)

Hoće li prijava za EU sredstva za hrvatske tehnološke tvrtke biti laka ili teška ovisi o prijedlogu koji HGK, HUP, CISEx i CroAI pripremaju ovih dana, a sve o njemu raspravili smo s predsjednikom ICT udruge HUP-a, Hrvojem Balenom.

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...