Sanja Žigić: Hrvati već koriste beskontaktna plaćanja

Sanja Žigić: Hrvati već koriste beskontaktna plaćanja u svakodnevnom životu

Beskontaktna plaćanja dolaze u sve više oblika ovih dana – preko pametnih kartica, mobilnih telefona, nosivih tehnologija. Iako u ovom kutku svijeta nismo uvijek poznati po tome da slijedimo trendove, barem kada je o plaćanjima riječ, i često zaziremo od povezivanja tehnologija s našim osobnim financijama, čini se kako beskontaktna plaćanja ipak uzimaju maha, otkriva Sanja Žigić, MasterCard Country Manager za Hrvatsku.

Jedna od zazdrški je sigurnost beskontaktnog plaćanja, no ona nije upitna, tvrdi Sanja.
Jedna od zadrški je sigurnost beskontaktnog plaćanja, no ona nije upitna, tvrdi Sanja Žigić.

Prema istraživanju MasterIndexa, koje je provedeno u suradnji s GfK centrom za istraživanje tržišta na uzorku od 1003 korisnika od 18 do 55 godina starosti, pokazuje se pozitivan trend:

 Naše istraživanje pokazalo je da je korištenje beskontaktnog plaćanja u porastu, što znači da korisnici prepoznaju i usvajaju prednosti ove inovativne platne tehnologije, a to su prije svega brzina, sigurnost i praktičnost.

Dok se cijeli proces “peglanja” kartice ne čini toliko dug prosječnom korisniku, preskakanje nekoliko koraka poprilično znači trgovcima i uslužnim djelatnosti kojima je brzina od presudne važnosti za poslovanje – poput restorana brze prehrane, benzinskih postaja, ljekarni, kina, javnog prijevoza i ostalih mjesta gdje nastaju vijugavi redovi, a istraživanje je pokazalo kako se korisnici mogu domisliti i drugim namjenama:

Korisnici kartica u Hrvatskoj znaju za beskontaktna plaćanja te žele koristiti ovu tehnologiju, ne samo pri kupnjama u supermarketima, trgovinama odjeće i obuće, restoranima i sličnim lokacijama gdje je takav oblik plaćanja već omogućen, nego i u sredstvima javnog prijevoza, taksi vozilima, na kioscima te u kinima i kazalištima gdje su iznosi manji od 100 kuna.

Korištenje beskontaktnih kartica polako bilježi porast u odnosu na svibanj ove godine – s 15 posto poraslo je na 22, i to najviše među korisnicima od 30 do 39 godina starosti, iz Istre i Primorja. Beskontaktne metode plaćanja još su novitet na tržištu, i korisnici i dalje imaju neke zadrške – ponajviše ih muči sigurnost plaćanja te snaga navike vezane uz korištenje kartica.

Stare navike teško umiru

No sigurnost nije nešto što bi vas trebalo zabrinjavati, tvrdi Sanja:

MasterCard beskontaktne kartice imaju ugrađeni čip, kao najsuvremeniji oblik zaštite od neovlaštenog korištenja. Prilikom svake beskontaktne transakcije, generira se jedinstveni sigurnosni kod koji se ne može ponovo upotrijebiti za neku drugu transakciju putem te iste kartice. Sigurnosni kod sprječava dupliranje računa za istu transakciju, čak i ako se kartica više puta prinese čitaču. Isto tako, prilikom beskontaktnog plaćanja, kartica ostaje u rukama korisnika što pruža više kontrole i sigurnosti tijekom kupovine.

Uostalom, za financijske transakcije zapravo često koristimo beskontaktne metode, napominje – preko svojih mobilnih uređaja. Možda su nam beskontaktne kartice novina i ne koristimo toliko mogućnosti NFC-a, ali Hrvati često plaćaju SMS-om, a 23 posto ispitanika koristi neku vrstu m-bankinga, dok mobilna plaćanja s naplatom povezanom s kreditnom ili debitnom karticom trenutačno koristi njih 12 posto.

Riječ je o novom trendu koji polako privlači korisnike, iako se pritom mora nositi s nekim ukorijenjenim predrasudama i starim navikama. No s promjenom životnog stila i drugih navika, promijenit će se i pogled na plaćanja:

Novi trend u industriji plaćanja je uvođenje rješenja koja odgovaraju modernom životnom stilu korisnika, a koji je sve više digitalan, a budućnost su plaćanja ona rješenja koja omogućavaju plaćanja bilo kada i bilo gdje – u trgovini, na internetu pa čak i u pokretu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.