Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Zašto je to važno i kako izvući maksimum iz podataka?

U prethodnom članku dao sam iznimno osobni osvrt o tome što me donijelo u naručje baza podataka te na koji sam se način profesionalno razvijao. U ovom ću članku probati izaći s par savjeta ta dati kratki pregled kako koristiti baze podataka ovisno u poziciji unutar kompanije.

Kako što efikasnije upotrijebiti veće količine podataka?

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Kreiranje izvještaja na redovnoj bazi (dnevnoj, tjednoj itd.) i dalje je potrebno, ali ako baratate većim količinama podatka trebali biste ozbiljno razmisliti kako te podatke strukturirati i upotrijebiti što efikasnije (oni popularni izrazi poput data-driven company, DWH, BI itd.).

Zastanimo samo na trenutak i razmislimo koliko nam je korisna informacija o prethodnoj komunikaciji s klijentom prije nego ga ponovo nazovemo. Ili možda informacija koja ukazuje kolika je vjerojatnost pozitivnog ishoda neka radnje (npr. prodaje usluge) za klijente s određenog područja. Ta bi se informacija mogla iskoristiti kako biste odabrali područja s očekivanom većom vjerojatnošću željenog ishoda.

Kome koji podaci? Ovisi o položaju unutar tvrtke

Kada imate podatke, mogućnosti su stvarno velike. Da biste postigli što bolje rezultate, podatke je potrebno strukturirati te rezultate analiza učiniti dostupnima na svim radnim mjestima gdje su potrebni. Količina informacija prikazana djelatniku treba biti ni prevelika ni premalena – potrebno je prikazati sve što djelatnik treba za donošenje ispravne odluke bez nepotrebnih informacija. Podaci koji će se prikazivati, naravno, razlikuju se ovisno o ulozi koju djelatnik ima u organizaciji. Što smo bliže “vrhu”, to je vjerojatnije da će se prikazivati sumarnije informacije, tzv. “koktel analiza”. Što više silazimo prema operativnim ulogama, to su nam sve bitniji podaci pojedinačnog klijenta ili predmeta.

Zamolit ću vas da zastanete na trenutak i razmislite koje podatke i kada treba imati dostupne djelatnik call centra, koje voditelj, koje direktor sektora, a koje član uprave.

Sve te podatke, naravno netko mora pripremiti i taj netko će biti vjerojatno izravno uključen u rad s bazama podataka. Za one koji se nisu dosad sreli s bazama podataka, možda najlakša usporedba je ona s Excel tablicama. Zasebne kategorije podataka pohranjivat ćete u zasebne sheetove, a rezultati analiza mogli bi se poistovjetiti sa sumacijama i pivot tablicama. Poanta baza je u biti postići isto to (ili iznimno slično), samo drugom tehnologijom, a razlog za su optimiziranost takvih sustava za rad s većom količinom podataka, ali i druga obilježja specifična za baze (ACID svojstva).

Poznavanje tehnologije smanjuje mogućnost da vam netko ‘proda maglu’

Poznavanje načina na koji baze podatka funkcioniraju bitno je i za uloge nadređene onima koji baze koriste operativno. Kao razloge izdvojio bih sljedeće:

  • Biti svjestan svih mogućnosti koje baze podataka i analiza podataka nude. U brojnim organizacijama su na rukovodećim pozicijama ljudi koji nemaju formalno IT obrazovanje (niti bi ga trebali imati). Često sam se sreo s pitanjem: “Zar se i to može?”. Poznavanje mogućnosti akrobacija s podacima nudi mogućnost postavljanja zahtjeva za kompleksnijim (i korisnijim) analizama.
  • Upoznavanje s tehnologijom smanjuje mogućnost da vam netko prodaje maglu. Svaka profesija ima svoje kratice i ljudi se vole njima nabacivati kako bi dokazali svoju stručnosti ili prikrili neznanje. Ili da bi vam objasnili da je projekt kompleksniji i skuplji nego što je. Nažalost, to je realnost, osobito kod nas. Da biste se borili protiv toga, trebate znanje. Osobno sam stava da bi stručnjak (iz bilo kojeg područja) morao biti sposoban spustiti se na razinu osobe koja nije stručna za to područje i objasniti svoju ulogu na projektu, ciljeve projekta te način na koji će ih ostvariti korištenjem “normalnog” rječnika.
  • Programerima koji ne koriste baze, ove su spoznaje korisne kako bi dobili uvid u mogućnosti koje se tamo nude. Neke je operacije definitivno bolje napraviti izravno na bazi, ali treba biti svjestan mogućnosti koje se tamo nude kako bi se takve situacije prepoznale.

Samo poznavanje strukturiranja podataka je korisno čak i ako se odlučite zadržati na Excelicama, što je u nekim situacijama iznimno opravdano čak i poželjno (treba li vam realno treba baza da pratite komunikaciju i ugovore koje imate s 20 klijenata?).

Zašto je kod baza podataka sadržaj važniji od forme?

Za kraj bih samo napomenuo da je sadržaj važniji od forme, a to je osobito bitno kod podataka i analiza. Prioritet moraju biti čistoća spremljenih podataka, pročišćavanje istih (ako je što promaklo) te ispravnost generiranih analiza (točnost brojeva, ali i način implementacije – složenost algoritma i to).

Što se prikaza tiče, osobno preferiram Excel tablice i grafove kad god mi to projekt dopušta. Razlog je mogućnost da se izmjene naprave bez većih problema, kao i kompatibilnost s ostatkom Officea. Naravno da je jako kul imati sve riješeno u sustavu i dostupno jednim klikom miša, ali pitanje je je li vam to stvarno bitno, koliko košta i – jeste li to spremni platiti!

Prijavi se na tečaj o bazama podataka!

Ako te zanima što još Emil ima za reći o bazama podataka, prijavi se za tečaj Uvod u SQL i baze podataka u organizaciji Netokracije i SmartNinja Hrvatske. Bonus? Ako se prijaviš do 3. 11. cijena je 50% niža!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Tehnologija

‘Best buy’ mobiteli danas: Za one koji hoće premium značajke, ali ne i paprenu cijenu

Mobiteli su preskupi, i to je činjenica. Treba li vam onda uopće novi Samsung od 1000 eura ili ga samo želite jer je nov i 'najbolji'?

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.