Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Zašto je to važno i kako izvući maksimum iz podataka?

U prethodnom članku dao sam iznimno osobni osvrt o tome što me donijelo u naručje baza podataka te na koji sam se način profesionalno razvijao. U ovom ću članku probati izaći s par savjeta ta dati kratki pregled kako koristiti baze podataka ovisno u poziciji unutar kompanije.

Kako što efikasnije upotrijebiti veće količine podataka?

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Kreiranje izvještaja na redovnoj bazi (dnevnoj, tjednoj itd.) i dalje je potrebno, ali ako baratate većim količinama podatka trebali biste ozbiljno razmisliti kako te podatke strukturirati i upotrijebiti što efikasnije (oni popularni izrazi poput data-driven company, DWH, BI itd.).

Zastanimo samo na trenutak i razmislimo koliko nam je korisna informacija o prethodnoj komunikaciji s klijentom prije nego ga ponovo nazovemo. Ili možda informacija koja ukazuje kolika je vjerojatnost pozitivnog ishoda neka radnje (npr. prodaje usluge) za klijente s određenog područja. Ta bi se informacija mogla iskoristiti kako biste odabrali područja s očekivanom većom vjerojatnošću željenog ishoda.

Kome koji podaci? Ovisi o položaju unutar tvrtke

Kada imate podatke, mogućnosti su stvarno velike. Da biste postigli što bolje rezultate, podatke je potrebno strukturirati te rezultate analiza učiniti dostupnima na svim radnim mjestima gdje su potrebni. Količina informacija prikazana djelatniku treba biti ni prevelika ni premalena – potrebno je prikazati sve što djelatnik treba za donošenje ispravne odluke bez nepotrebnih informacija. Podaci koji će se prikazivati, naravno, razlikuju se ovisno o ulozi koju djelatnik ima u organizaciji. Što smo bliže “vrhu”, to je vjerojatnije da će se prikazivati sumarnije informacije, tzv. “koktel analiza”. Što više silazimo prema operativnim ulogama, to su nam sve bitniji podaci pojedinačnog klijenta ili predmeta.

Zamolit ću vas da zastanete na trenutak i razmislite koje podatke i kada treba imati dostupne djelatnik call centra, koje voditelj, koje direktor sektora, a koje član uprave.

Sve te podatke, naravno netko mora pripremiti i taj netko će biti vjerojatno izravno uključen u rad s bazama podataka. Za one koji se nisu dosad sreli s bazama podataka, možda najlakša usporedba je ona s Excel tablicama. Zasebne kategorije podataka pohranjivat ćete u zasebne sheetove, a rezultati analiza mogli bi se poistovjetiti sa sumacijama i pivot tablicama. Poanta baza je u biti postići isto to (ili iznimno slično), samo drugom tehnologijom, a razlog za su optimiziranost takvih sustava za rad s većom količinom podataka, ali i druga obilježja specifična za baze (ACID svojstva).

Poznavanje tehnologije smanjuje mogućnost da vam netko ‘proda maglu’

Poznavanje načina na koji baze podatka funkcioniraju bitno je i za uloge nadređene onima koji baze koriste operativno. Kao razloge izdvojio bih sljedeće:

  • Biti svjestan svih mogućnosti koje baze podataka i analiza podataka nude. U brojnim organizacijama su na rukovodećim pozicijama ljudi koji nemaju formalno IT obrazovanje (niti bi ga trebali imati). Često sam se sreo s pitanjem: “Zar se i to može?”. Poznavanje mogućnosti akrobacija s podacima nudi mogućnost postavljanja zahtjeva za kompleksnijim (i korisnijim) analizama.
  • Upoznavanje s tehnologijom smanjuje mogućnost da vam netko prodaje maglu. Svaka profesija ima svoje kratice i ljudi se vole njima nabacivati kako bi dokazali svoju stručnosti ili prikrili neznanje. Ili da bi vam objasnili da je projekt kompleksniji i skuplji nego što je. Nažalost, to je realnost, osobito kod nas. Da biste se borili protiv toga, trebate znanje. Osobno sam stava da bi stručnjak (iz bilo kojeg područja) morao biti sposoban spustiti se na razinu osobe koja nije stručna za to područje i objasniti svoju ulogu na projektu, ciljeve projekta te način na koji će ih ostvariti korištenjem “normalnog” rječnika.
  • Programerima koji ne koriste baze, ove su spoznaje korisne kako bi dobili uvid u mogućnosti koje se tamo nude. Neke je operacije definitivno bolje napraviti izravno na bazi, ali treba biti svjestan mogućnosti koje se tamo nude kako bi se takve situacije prepoznale.

Samo poznavanje strukturiranja podataka je korisno čak i ako se odlučite zadržati na Excelicama, što je u nekim situacijama iznimno opravdano čak i poželjno (treba li vam realno treba baza da pratite komunikaciju i ugovore koje imate s 20 klijenata?).

Zašto je kod baza podataka sadržaj važniji od forme?

Za kraj bih samo napomenuo da je sadržaj važniji od forme, a to je osobito bitno kod podataka i analiza. Prioritet moraju biti čistoća spremljenih podataka, pročišćavanje istih (ako je što promaklo) te ispravnost generiranih analiza (točnost brojeva, ali i način implementacije – složenost algoritma i to).

Što se prikaza tiče, osobno preferiram Excel tablice i grafove kad god mi to projekt dopušta. Razlog je mogućnost da se izmjene naprave bez većih problema, kao i kompatibilnost s ostatkom Officea. Naravno da je jako kul imati sve riješeno u sustavu i dostupno jednim klikom miša, ali pitanje je je li vam to stvarno bitno, koliko košta i – jeste li to spremni platiti!

Prijavi se na tečaj o bazama podataka!

Ako te zanima više o bazama podataka, prijavi se za tečaj Uvod u SQL i baze podataka u organizaciji Netokracije i SmartNinja Hrvatske. Bonus? Ako se prijaviš do 31. 1. cijena je 50% niža!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Eleven Ventures vraća se sa 60 milijuna eura, dio žele potrošiti na hrvatske startupe

Jedan od prvih fondova koji je ulagao u Hrvatskoj, i s hrvatskim osnivačima prije gotovo 10 godina prolazio prve nespretne startup korake, vraća se dubljeg džepa.

Društvene mreže

Kako se s generacijom Z izborila senzacionalna CM-ovka, Kristina Ilić?

CM-ovi, danas je vaš dan, čestitamo! Kako je već postao običaj, na ovaj dan razgovaramo s najboljima od najboljih, vašim kolegama koji su osvojili SoMo nagradu za CM-a godine, 2021. ta je titula pripala Kristini Ilić od koje smo štošta naučili.

Startupi i poslovanje

Jesu li jednorozi doista bijeli?

Prvi pa drugi jednorog.... Opet jedna mala Hrvatska postiže velike stvari! I prije nego što smo napravili uvjete da postanemo konkurentni u pravom smislu riječi, skočili smo na te jednoroge kao spasitelje IT industrije, ali ubrzo će otkucati ponoć...

Startupi i poslovanje

Kako se prijaviti za EU sredstva u 2022. (i zašto zagrebačke tvrtke možda neće moći)

Hoće li prijava za EU sredstva za hrvatske tehnološke tvrtke biti laka ili teška ovisi o prijedlogu koji HGK, HUP, CISEx i CroAI pripremaju ovih dana, a sve o njemu raspravili smo s predsjednikom ICT udruge HUP-a, Hrvojem Balenom.

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...