Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Zašto je to važno i kako izvući maksimum iz podataka?

U prethodnom članku dao sam iznimno osobni osvrt o tome što me donijelo u naručje baza podataka te na koji sam se način profesionalno razvijao. U ovom ću članku probati izaći s par savjeta ta dati kratki pregled kako koristiti baze podataka ovisno u poziciji unutar kompanije.

Kako što efikasnije upotrijebiti veće količine podataka?

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Kreiranje izvještaja na redovnoj bazi (dnevnoj, tjednoj itd.) i dalje je potrebno, ali ako baratate većim količinama podatka trebali biste ozbiljno razmisliti kako te podatke strukturirati i upotrijebiti što efikasnije (oni popularni izrazi poput data-driven company, DWH, BI itd.).

Zastanimo samo na trenutak i razmislimo koliko nam je korisna informacija o prethodnoj komunikaciji s klijentom prije nego ga ponovo nazovemo. Ili možda informacija koja ukazuje kolika je vjerojatnost pozitivnog ishoda neka radnje (npr. prodaje usluge) za klijente s određenog područja. Ta bi se informacija mogla iskoristiti kako biste odabrali područja s očekivanom većom vjerojatnošću željenog ishoda.

Kome koji podaci? Ovisi o položaju unutar tvrtke

Kada imate podatke, mogućnosti su stvarno velike. Da biste postigli što bolje rezultate, podatke je potrebno strukturirati te rezultate analiza učiniti dostupnima na svim radnim mjestima gdje su potrebni. Količina informacija prikazana djelatniku treba biti ni prevelika ni premalena – potrebno je prikazati sve što djelatnik treba za donošenje ispravne odluke bez nepotrebnih informacija. Podaci koji će se prikazivati, naravno, razlikuju se ovisno o ulozi koju djelatnik ima u organizaciji. Što smo bliže “vrhu”, to je vjerojatnije da će se prikazivati sumarnije informacije, tzv. “koktel analiza”. Što više silazimo prema operativnim ulogama, to su nam sve bitniji podaci pojedinačnog klijenta ili predmeta.

Zamolit ću vas da zastanete na trenutak i razmislite koje podatke i kada treba imati dostupne djelatnik call centra, koje voditelj, koje direktor sektora, a koje član uprave.

Sve te podatke, naravno netko mora pripremiti i taj netko će biti vjerojatno izravno uključen u rad s bazama podataka. Za one koji se nisu dosad sreli s bazama podataka, možda najlakša usporedba je ona s Excel tablicama. Zasebne kategorije podataka pohranjivat ćete u zasebne sheetove, a rezultati analiza mogli bi se poistovjetiti sa sumacijama i pivot tablicama. Poanta baza je u biti postići isto to (ili iznimno slično), samo drugom tehnologijom, a razlog za su optimiziranost takvih sustava za rad s većom količinom podataka, ali i druga obilježja specifična za baze (ACID svojstva).

Poznavanje tehnologije smanjuje mogućnost da vam netko ‘proda maglu’

Poznavanje načina na koji baze podatka funkcioniraju bitno je i za uloge nadređene onima koji baze koriste operativno. Kao razloge izdvojio bih sljedeće:

  • Biti svjestan svih mogućnosti koje baze podataka i analiza podataka nude. U brojnim organizacijama su na rukovodećim pozicijama ljudi koji nemaju formalno IT obrazovanje (niti bi ga trebali imati). Često sam se sreo s pitanjem: “Zar se i to može?”. Poznavanje mogućnosti akrobacija s podacima nudi mogućnost postavljanja zahtjeva za kompleksnijim (i korisnijim) analizama.
  • Upoznavanje s tehnologijom smanjuje mogućnost da vam netko prodaje maglu. Svaka profesija ima svoje kratice i ljudi se vole njima nabacivati kako bi dokazali svoju stručnosti ili prikrili neznanje. Ili da bi vam objasnili da je projekt kompleksniji i skuplji nego što je. Nažalost, to je realnost, osobito kod nas. Da biste se borili protiv toga, trebate znanje. Osobno sam stava da bi stručnjak (iz bilo kojeg područja) morao biti sposoban spustiti se na razinu osobe koja nije stručna za to područje i objasniti svoju ulogu na projektu, ciljeve projekta te način na koji će ih ostvariti korištenjem “normalnog” rječnika.
  • Programerima koji ne koriste baze, ove su spoznaje korisne kako bi dobili uvid u mogućnosti koje se tamo nude. Neke je operacije definitivno bolje napraviti izravno na bazi, ali treba biti svjestan mogućnosti koje se tamo nude kako bi se takve situacije prepoznale.

Samo poznavanje strukturiranja podataka je korisno čak i ako se odlučite zadržati na Excelicama, što je u nekim situacijama iznimno opravdano čak i poželjno (treba li vam realno treba baza da pratite komunikaciju i ugovore koje imate s 20 klijenata?).

Zašto je kod baza podataka sadržaj važniji od forme?

Za kraj bih samo napomenuo da je sadržaj važniji od forme, a to je osobito bitno kod podataka i analiza. Prioritet moraju biti čistoća spremljenih podataka, pročišćavanje istih (ako je što promaklo) te ispravnost generiranih analiza (točnost brojeva, ali i način implementacije – složenost algoritma i to).

Što se prikaza tiče, osobno preferiram Excel tablice i grafove kad god mi to projekt dopušta. Razlog je mogućnost da se izmjene naprave bez većih problema, kao i kompatibilnost s ostatkom Officea. Naravno da je jako kul imati sve riješeno u sustavu i dostupno jednim klikom miša, ali pitanje je je li vam to stvarno bitno, koliko košta i – jeste li to spremni platiti!

Prijavi se na tečaj o bazama podataka!

Ako te zanima više o bazama podataka, prijavi se za tečaj Uvod u SQL i baze podataka u organizaciji Netokracije i SmartNinja Hrvatske. Bonus? Ako se prijaviš do 31. 1. cijena je 50% niža!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Što ste propustili

Novost

“Hodajte” s bilo kim na svijetu iz samoizolacije – s besplatnim Tinder Passportom!

Kod kuće ste, i još ste uz to sami i dosadno vam je? Zašto se ne bi Tinderom preselili u Brazil ili Kanadu i tamo pokušali virtualno zavoditi?

Kultura 2.0

Digitalci otkrivaju kako izgleda #radimdoma uz djecu, mačke, pse, hrpu mailova i još više video poziva!

Bili vi dotjerani, neuredni, vaš stol složen, zatrpan - svi smo u radu od doma preživjeli i dobre i loše dane, ali zato, draga digitalna zajednico, u ovim vremenima trebamo češće komunicirati i dijeliti iskustva. Zavirili smo s #radimdoma vezom u vaš mali kutak kako bi podijelili dojmove i svima olakšali one žute minute.

Vodič

Izrada noževa, crtanje i cvrčanje mesa na YouTubeu koji će vas (većinom bez riječi) smiriti u 4. tjednu samoizolacije

Ako vas serije i filmovi pa ni Tiger King više ne smiruju, možda je vrijeme da otkrijete mikroterapiju YouTuberima koji se potiho bave crtanjem, restauracijom, kuhanjem, noževima - i glinom?

Startupi i poslovanje

Od 3D printanih vizira do chatbota: Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj

U vrijeme kad je digitalni način jedini način kako nastaviti poslovanje, IT zajednica ima posebnu priliku pružiti ruku pomoći onima koji su najviše ugroženi.

Kultura 2.0

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Mobilno

50% više vremena provodimo online – hoće li infrastruktura izdržati?

Što radimo kada smo doma? Pa, na internetu smo - mnogo više nego inače. Ali, jeste se zapitali koliko naše povećano korištenje interneta utječu na infrastrukturu te kako i vi svojim korištenjem interneta možete pomoći održati stabilnost sustava?