Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Baze podataka trebaju svima – od zaposlenika do predsjednika uprave

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Zašto je to važno i kako izvući maksimum iz podataka?

U prethodnom članku dao sam iznimno osobni osvrt o tome što me donijelo u naručje baza podataka te na koji sam se način profesionalno razvijao. U ovom ću članku probati izaći s par savjeta ta dati kratki pregled kako koristiti baze podataka ovisno u poziciji unutar kompanije.

Kako što efikasnije upotrijebiti veće količine podataka?

Podacima danas barataju svi, a količina podataka koja se generira svaki dan raste. Generalno se gotovo svaki posao u nekom trenu svede na generiranje podataka koje ćemo kasnije upotrijebiti u najmanju ruku za izvještavanje. Kreiranje izvještaja na redovnoj bazi (dnevnoj, tjednoj itd.) i dalje je potrebno, ali ako baratate većim količinama podatka trebali biste ozbiljno razmisliti kako te podatke strukturirati i upotrijebiti što efikasnije (oni popularni izrazi poput data-driven company, DWH, BI itd.).

Zastanimo samo na trenutak i razmislimo koliko nam je korisna informacija o prethodnoj komunikaciji s klijentom prije nego ga ponovo nazovemo. Ili možda informacija koja ukazuje kolika je vjerojatnost pozitivnog ishoda neka radnje (npr. prodaje usluge) za klijente s određenog područja. Ta bi se informacija mogla iskoristiti kako biste odabrali područja s očekivanom većom vjerojatnošću željenog ishoda.

Kome koji podaci? Ovisi o položaju unutar tvrtke

Kada imate podatke, mogućnosti su stvarno velike. Da biste postigli što bolje rezultate, podatke je potrebno strukturirati te rezultate analiza učiniti dostupnima na svim radnim mjestima gdje su potrebni. Količina informacija prikazana djelatniku treba biti ni prevelika ni premalena – potrebno je prikazati sve što djelatnik treba za donošenje ispravne odluke bez nepotrebnih informacija. Podaci koji će se prikazivati, naravno, razlikuju se ovisno o ulozi koju djelatnik ima u organizaciji. Što smo bliže “vrhu”, to je vjerojatnije da će se prikazivati sumarnije informacije, tzv. “koktel analiza”. Što više silazimo prema operativnim ulogama, to su nam sve bitniji podaci pojedinačnog klijenta ili predmeta.

Zamolit ću vas da zastanete na trenutak i razmislite koje podatke i kada treba imati dostupne djelatnik call centra, koje voditelj, koje direktor sektora, a koje član uprave.

Sve te podatke, naravno netko mora pripremiti i taj netko će biti vjerojatno izravno uključen u rad s bazama podataka. Za one koji se nisu dosad sreli s bazama podataka, možda najlakša usporedba je ona s Excel tablicama. Zasebne kategorije podataka pohranjivat ćete u zasebne sheetove, a rezultati analiza mogli bi se poistovjetiti sa sumacijama i pivot tablicama. Poanta baza je u biti postići isto to (ili iznimno slično), samo drugom tehnologijom, a razlog za su optimiziranost takvih sustava za rad s većom količinom podataka, ali i druga obilježja specifična za baze (ACID svojstva).

Poznavanje tehnologije smanjuje mogućnost da vam netko ‘proda maglu’

Poznavanje načina na koji baze podatka funkcioniraju bitno je i za uloge nadređene onima koji baze koriste operativno. Kao razloge izdvojio bih sljedeće:

  • Biti svjestan svih mogućnosti koje baze podataka i analiza podataka nude. U brojnim organizacijama su na rukovodećim pozicijama ljudi koji nemaju formalno IT obrazovanje (niti bi ga trebali imati). Često sam se sreo s pitanjem: “Zar se i to može?”. Poznavanje mogućnosti akrobacija s podacima nudi mogućnost postavljanja zahtjeva za kompleksnijim (i korisnijim) analizama.
  • Upoznavanje s tehnologijom smanjuje mogućnost da vam netko prodaje maglu. Svaka profesija ima svoje kratice i ljudi se vole njima nabacivati kako bi dokazali svoju stručnosti ili prikrili neznanje. Ili da bi vam objasnili da je projekt kompleksniji i skuplji nego što je. Nažalost, to je realnost, osobito kod nas. Da biste se borili protiv toga, trebate znanje. Osobno sam stava da bi stručnjak (iz bilo kojeg područja) morao biti sposoban spustiti se na razinu osobe koja nije stručna za to područje i objasniti svoju ulogu na projektu, ciljeve projekta te način na koji će ih ostvariti korištenjem “normalnog” rječnika.
  • Programerima koji ne koriste baze, ove su spoznaje korisne kako bi dobili uvid u mogućnosti koje se tamo nude. Neke je operacije definitivno bolje napraviti izravno na bazi, ali treba biti svjestan mogućnosti koje se tamo nude kako bi se takve situacije prepoznale.

Samo poznavanje strukturiranja podataka je korisno čak i ako se odlučite zadržati na Excelicama, što je u nekim situacijama iznimno opravdano čak i poželjno (treba li vam realno treba baza da pratite komunikaciju i ugovore koje imate s 20 klijenata?).

Zašto je kod baza podataka sadržaj važniji od forme?

Za kraj bih samo napomenuo da je sadržaj važniji od forme, a to je osobito bitno kod podataka i analiza. Prioritet moraju biti čistoća spremljenih podataka, pročišćavanje istih (ako je što promaklo) te ispravnost generiranih analiza (točnost brojeva, ali i način implementacije – složenost algoritma i to).

Što se prikaza tiče, osobno preferiram Excel tablice i grafove kad god mi to projekt dopušta. Razlog je mogućnost da se izmjene naprave bez većih problema, kao i kompatibilnost s ostatkom Officea. Naravno da je jako kul imati sve riješeno u sustavu i dostupno jednim klikom miša, ali pitanje je je li vam to stvarno bitno, koliko košta i – jeste li to spremni platiti!

Prijavi se na tečaj o bazama podataka!

Ako te zanima više o bazama podataka, prijavi se za tečaj Uvod u SQL i baze podataka u organizaciji Netokracije i SmartNinja Hrvatske. Bonus? Ako se prijaviš do 31. 1. cijena je 50% niža!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Neka me netko uštipne. Stigao je i ovaj dan, Spotify je u Hrvatskoj.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.