Kako je to iz Hrvatske razvijati softver za satelite?

Kako 30-ak developera iz Hrvatske razvija softver za satelite i europske svemirske misije?

Da mi je netko nedavno rekao da u srcu Zagreba posluje tvrtka koja već gotovo dva desetljeća razvija softver za europske svemirske misije, različite satelitske tvrtke, ali i razvoj obrazovanja u Africi, vjerojatno bih barem skeptično podigla obrvu. No u srijedu sam sjedila baš na balkonu njihovog ureda, smještenog na samom Zrinjevcu, i s njenim direktorom i koordinatoricom ljudskih potencijala, Franom Milošem i Mijom Bašić Stanić, pričala o ovoj niši industrije.

S Franom i Mijom porazgovarali smo o tome kako je to raditi za tvrtku specijaliziranu za satelite.
S Franom i Mijom porazgovarali smo o tome kako je to raditi za tvrtku specijaliziranu za satelite.

Amphinicy je softverska agencija, no njena je posebnost što je usmjerena za razvoj softvera vezanog uz satelitsku industriju i komunikaciju s njima. Iako su vrlo specijalizirani, što im je u posljednjih sedamnaest godina koliko djeluju bila velika prednost, tržište na kojem operiraju nikako nije malo.

Fokus tvrtke oduvijek su bili sateliti:

Sve je krenulo 1998., kao spin-off projekt koji su pokrenuli ljudi povezani s davnim projektom Astra i dio njih sa zavoda na FER-u. To je vrlo specifična industrija i teško je naći taj spoj iskustva sa softverom i poznavanja industrije pa su nas sve više i više zvali. I danas nam je prilično lako naći projekte zahvaljujući upravo specijalizaciji – softver je danas posvuda, i postoji mnogo tvrtki koje se njime bave, međutim kad malo zađete u taj “space” segment, konkurencija više nije baš velika.

Tržište na kojem operiraju je globalno – projekcija je da će do 2020. biti vrijedno 250 milijardi dolara. Najveći im je fokus na Europskoj uniji, no to ima i svojih izazova – Hrvatska jedina u EU nema neki status s ESA-om pa se na većinu projekata Amphinicy prijavljuje putem luksemburškog ureda ili kao podizvođač većim europskim tvrtkama, no kada bi postojala državna inicijativa koja bi pogurala domaće izvođače u ovoj niši tehnologije – a ima ih više – stvari bi bile mnogo jednostavnije.

Danas Amphinicy broji tridesetak ljudi u Zagrebu, a otvorili su i ured u Luksemburgu kao podršku tamošnjim velikim klijentima. Osim rješenja za klijente, razvijaju i neke vlastite proizvode, poput projekta BLINK koji obrađuje slike koje sateliti šalju čak deset puta brže od softvera NASA-e.

“Svemirska industrija nešto kaska kada je riječ o softveru”

Amphinicy se predstavio i na Space Expo izložbi.
Amphinicy se predstavio i na izložbi Space Expo.

No kako je to raditi softver za satelite i ostala “svemirska” posla i to iz Hrvatske? Ponekad su ispred industrije, kaže Frane:

Ova industrija malo kaska za drugima kada je riječ o softveru jer su navikli da ga rade RF inženjeri, koji se bave radio valovima, no tehnologija ih je prešla.

Osim projekata kakve biste očekivali od tvrtke koja se bavi satelitima, poput rada na Copernicusu, Amphinicy svoje tehnologije primjenjuje i na mnogo drukčije načine – s UN-om i UNHCR-om, primjerice, rade na projektima za e-učenje i satelitskoj medicini.

Ne očekujemo da netko s fakulteta izađe već spreman za ovu nišu

Svaki razvoj softvera zanimljiviji je ako je primijenjen, kaže Frane.

Radimo puno u Javi, Pythonu, Javascriptu, Groovyju, ne kaskamo u programskim jezicima, već smo nekad možda i previše proaktivni u industriji koja je konzervativna i istu tehnologiju koristi 15 godina. Često smo i trendseteri te “evanđelisti” novih tehnologija u tom sektoru.

Ako imate širu sliku i znate da će dio na kojem radite omogućiti Europskoj svemirskoj agenciji da lansira pet satelita koji će pomoći poljoprivredi, to je zbilja zanimljiv posao. Zato često putujemo i vodimo ljude da vide gdje se njihov softver upotrebljava, kako bi vidjeli u praksi i osvijestili se koliko je njihov rad u tome bitan.

Kako nitko s fakulteta ne izlazi kao softveraš prekaljen za satelitsku industriju, u Amphinicyju poprilično rade na edukaciji. Osoba dobro potkovana tehničkim znanjem koju zanima industrija ili osoba dobro upućena u industriju koja ima i neke tehničke vještine, dobre su kombinacije. Kod njih najviše rade FER-ovci, a potom i PMF-ovci te TVZ-ovci, a kako je područje vrlo specifično, trude se da ljudi kod njih što duže ostanu.

Amphinicy

Dva dana u tjednu imaju kuhani ručak u tvrtki, redovito odlaze na teambuildinge i organiziraju druženja, a atmosfera u tvrtki prilično je bliska. Mia tu radi već četiri godine i ni ne pomišlja da ode negdje drugdje, kaže mi u neformalnom razgovoru.

Kad narastem, bit ću developer za satelite?

Trenutno traže osobu koja će biti zadužena za kvalitetu softvera, jer im je upravo kvaliteta koda iznimno bitan segment – i ne samo njima, već njihovim klijentima. Ono što traže od kandidata, osim dobrog znanja engleskog, je da su voljni i sposobni raditi na dugotrajnim projektima, kaže Mia:

Tražimo nekog proaktivnog, tko je voljan uvijek učiti nove stvari i ima u sebi pravu znatiželju. To je pogotovo bitno jer je ovo za većinu ljudi nova industrija. U tvrtki smo svi povezani na prijateljskoj bazi i uvijek možete pitati za savjet i pomoć, imamo svoja interna predavanja i dijeljenje znanja nam je iznimno bitno.

Nalazite li se u ovom opisu, ne libite se javiti im se putem platforme Netokracija.Poslovi i isprobati jednu novu industriju.

ponuda

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    30. 06. 2015. u 5:16 pm Odgovori

    A ja znam da u jednom našem malom mjestu šiju presvlake za sjedala koja se ugrađuju u Audije, Mercedese i BMW-eje i na tim presvlakama sjede najvažnije gu*ice svijeta. Eto kako smo mi uspješni

  2. goran

    goran

    02. 07. 2015. u 6:29 pm Odgovori

    Dali za programiranje software za satelite treba i poznavati infrastrukturu, u ovom slučaju satelita?:)
    Jedna od stvari zašto se podcjenjuje programerski posao, jer programiranje to je pisanje petlja.
    No treba znati arhitekturu, i kako upravljati sa njome iako to zvuči jednostavno jer danas sve ide preko API, pa niti to nije potrebno.
    Onaj pravi software development, zadovoljava poštovanje API, arhitekture jezika, frameworka, te poštovanje komplektne infrastrukture…., a tek onda pišemo petlje, koje moraju biti u skladu sa suvremenim shvaćanjem razvoja software.
    Pa ako netko ima uvijete za prijaviti se i želi naučiti razvijati software, u mirnom i stabilnom okruženju u kojem bolje razmisliti dvaput nego pogriješiti jedamput, mislim da razvijanje software za satelite bi bio dobar korak za njega:)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Tehnologija

Cenosco: Nizozemska tvrtka koja iz Pule i Zagreba putem softvera, VR-a i AR-a sprječava eksplozije na naftnim platformama

Aplikacije koje kontroliraju rad naftnih platformi i postrojenja za preradu derivata direktno su zaslužne za sigurniji i čišći svijet, a jedna od najboljih stvara se velikim dijelom u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.

Startupi i poslovanje

Primjer za Hrvatsku: Srbija predstavila olakšice za zapošljavanje ‘paušalaca’ i test samostalnosti

Porezne olakšice za zapošljavanje donedavnih paušalaca, jasan test samostalnosti... Što Hrvatska može naučiti iz srpskog primjera, komentiramo u novoj epizodi Netokracijinog podcasta.

Izvještaj

Kako se gradi konzultantska karijera otkrili smo uz prvi Tech Consultant Meetup u Zagrebu

Što ljudi misle da konzultanti rade, a što im je zapravo posao? Zagrebački meetup tražio je odgovor upravo na pitanje kako postati tech konzultant i što očekivati ako se odlučite za konzultantsku karijeru, a dobre primjere čuli smo kroz razgovore i predavanja mStartovih stručnjaka.

Najava

EBZG otvara David Bizer koji je vodio Googleovu strategiju regrutiranja na društvenim mrežama

Kako iskoristiti blog, društvene mreže, nativno oglašavanje, ali i direktora svoje tvrtke za 'employer branding'? Otkrijte na regionalnoj konferenciji Employer Branding Zagreb koju će 15. 11. otvoriti David Bizer, osoba koja je postavila strategiju regrutiranja putem društvenih mreža za Google!

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.