Kako je to iz Hrvatske razvijati softver za satelite?

Kako 30-ak developera iz Hrvatske razvija softver za satelite i europske svemirske misije?

Da mi je netko nedavno rekao da u srcu Zagreba posluje tvrtka koja već gotovo dva desetljeća razvija softver za europske svemirske misije, različite satelitske tvrtke, ali i razvoj obrazovanja u Africi, vjerojatno bih barem skeptično podigla obrvu. No u srijedu sam sjedila baš na balkonu njihovog ureda, smještenog na samom Zrinjevcu, i s njenim direktorom i koordinatoricom ljudskih potencijala, Franom Milošem i Mijom Bašić Stanić, pričala o ovoj niši industrije.

S Franom i Mijom porazgovarali smo o tome kako je to raditi za tvrtku specijaliziranu za satelite.
S Franom i Mijom porazgovarali smo o tome kako je to raditi za tvrtku specijaliziranu za satelite.

Amphinicy je softverska agencija, no njena je posebnost što je usmjerena za razvoj softvera vezanog uz satelitsku industriju i komunikaciju s njima. Iako su vrlo specijalizirani, što im je u posljednjih sedamnaest godina koliko djeluju bila velika prednost, tržište na kojem operiraju nikako nije malo.

Fokus tvrtke oduvijek su bili sateliti:

Sve je krenulo 1998., kao spin-off projekt koji su pokrenuli ljudi povezani s davnim projektom Astra i dio njih sa zavoda na FER-u. To je vrlo specifična industrija i teško je naći taj spoj iskustva sa softverom i poznavanja industrije pa su nas sve više i više zvali. I danas nam je prilično lako naći projekte zahvaljujući upravo specijalizaciji – softver je danas posvuda, i postoji mnogo tvrtki koje se njime bave, međutim kad malo zađete u taj “space” segment, konkurencija više nije baš velika.

Tržište na kojem operiraju je globalno – projekcija je da će do 2020. biti vrijedno 250 milijardi dolara. Najveći im je fokus na Europskoj uniji, no to ima i svojih izazova – Hrvatska jedina u EU nema neki status s ESA-om pa se na većinu projekata Amphinicy prijavljuje putem luksemburškog ureda ili kao podizvođač većim europskim tvrtkama, no kada bi postojala državna inicijativa koja bi pogurala domaće izvođače u ovoj niši tehnologije – a ima ih više – stvari bi bile mnogo jednostavnije.

Danas Amphinicy broji tridesetak ljudi u Zagrebu, a otvorili su i ured u Luksemburgu kao podršku tamošnjim velikim klijentima. Osim rješenja za klijente, razvijaju i neke vlastite proizvode, poput projekta BLINK koji obrađuje slike koje sateliti šalju čak deset puta brže od softvera NASA-e.

“Svemirska industrija nešto kaska kada je riječ o softveru”

Amphinicy se predstavio i na Space Expo izložbi.
Amphinicy se predstavio i na izložbi Space Expo.

No kako je to raditi softver za satelite i ostala “svemirska” posla i to iz Hrvatske? Ponekad su ispred industrije, kaže Frane:

Ova industrija malo kaska za drugima kada je riječ o softveru jer su navikli da ga rade RF inženjeri, koji se bave radio valovima, no tehnologija ih je prešla.

Osim projekata kakve biste očekivali od tvrtke koja se bavi satelitima, poput rada na Copernicusu, Amphinicy svoje tehnologije primjenjuje i na mnogo drukčije načine – s UN-om i UNHCR-om, primjerice, rade na projektima za e-učenje i satelitskoj medicini.

Ne očekujemo da netko s fakulteta izađe već spreman za ovu nišu

Svaki razvoj softvera zanimljiviji je ako je primijenjen, kaže Frane.

Radimo puno u Javi, Pythonu, Javascriptu, Groovyju, ne kaskamo u programskim jezicima, već smo nekad možda i previše proaktivni u industriji koja je konzervativna i istu tehnologiju koristi 15 godina. Često smo i trendseteri te “evanđelisti” novih tehnologija u tom sektoru.

Ako imate širu sliku i znate da će dio na kojem radite omogućiti Europskoj svemirskoj agenciji da lansira pet satelita koji će pomoći poljoprivredi, to je zbilja zanimljiv posao. Zato često putujemo i vodimo ljude da vide gdje se njihov softver upotrebljava, kako bi vidjeli u praksi i osvijestili se koliko je njihov rad u tome bitan.

Kako nitko s fakulteta ne izlazi kao softveraš prekaljen za satelitsku industriju, u Amphinicyju poprilično rade na edukaciji. Osoba dobro potkovana tehničkim znanjem koju zanima industrija ili osoba dobro upućena u industriju koja ima i neke tehničke vještine, dobre su kombinacije. Kod njih najviše rade FER-ovci, a potom i PMF-ovci te TVZ-ovci, a kako je područje vrlo specifično, trude se da ljudi kod njih što duže ostanu.

Amphinicy

Dva dana u tjednu imaju kuhani ručak u tvrtki, redovito odlaze na teambuildinge i organiziraju druženja, a atmosfera u tvrtki prilično je bliska. Mia tu radi već četiri godine i ni ne pomišlja da ode negdje drugdje, kaže mi u neformalnom razgovoru.

Kad narastem, bit ću developer za satelite?

Trenutno traže osobu koja će biti zadužena za kvalitetu softvera, jer im je upravo kvaliteta koda iznimno bitan segment – i ne samo njima, već njihovim klijentima. Ono što traže od kandidata, osim dobrog znanja engleskog, je da su voljni i sposobni raditi na dugotrajnim projektima, kaže Mia:

Tražimo nekog proaktivnog, tko je voljan uvijek učiti nove stvari i ima u sebi pravu znatiželju. To je pogotovo bitno jer je ovo za većinu ljudi nova industrija. U tvrtki smo svi povezani na prijateljskoj bazi i uvijek možete pitati za savjet i pomoć, imamo svoja interna predavanja i dijeljenje znanja nam je iznimno bitno.

Nalazite li se u ovom opisu, ne libite se javiti im se putem platforme Netokracija.Poslovi i isprobati jednu novu industriju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    30. 06. 2015. u 5:16 pm Odgovori

    A ja znam da u jednom našem malom mjestu šiju presvlake za sjedala koja se ugrađuju u Audije, Mercedese i BMW-eje i na tim presvlakama sjede najvažnije gu*ice svijeta. Eto kako smo mi uspješni

  2. goran

    goran

    02. 07. 2015. u 6:29 pm Odgovori

    Dali za programiranje software za satelite treba i poznavati infrastrukturu, u ovom slučaju satelita?:)
    Jedna od stvari zašto se podcjenjuje programerski posao, jer programiranje to je pisanje petlja.
    No treba znati arhitekturu, i kako upravljati sa njome iako to zvuči jednostavno jer danas sve ide preko API, pa niti to nije potrebno.
    Onaj pravi software development, zadovoljava poštovanje API, arhitekture jezika, frameworka, te poštovanje komplektne infrastrukture…., a tek onda pišemo petlje, koje moraju biti u skladu sa suvremenim shvaćanjem razvoja software.
    Pa ako netko ima uvijete za prijaviti se i želi naučiti razvijati software, u mirnom i stabilnom okruženju u kojem bolje razmisliti dvaput nego pogriješiti jedamput, mislim da razvijanje software za satelite bi bio dobar korak za njega:)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Startupi

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.