Kako tvornicu vode radnici, a hotel imigranti, saznajte na konferenciji u Zagrebu

Kako tvornicu vode radnici, a hotel imigranti? Saznajte na 4. konferenciji o dobroj ekonomiji

Kako to izgleda kada tvornicu vode radnici, a hotel bivše izbjeglice i imigranti, saznajte na 4. konferenciji o dobroj ekonomiji u Zagrebu koja će pružiti pregled uspješnih primjera kolaborativne ekonomije, a sudionike očekuju i radionice o crowdfundingu.

lalala
Saznajte detalje o zadrugarstvu, otvorenim tvornicama i mogućnostima grupnog financiranja putem uspješnih primjera diljem Europe.

U Zagrebu se od 23. do 25. ožujka održava Četvrta konferencija o dobroj ekonomiji u velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu, Ilica 49. Ovogodišnja konferencija bavit će se novim raspravama o demokratskom upravljanju te praksama iz područja kolaborativne ekonomije. Upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju i jedan od organizatora konferencije, Dražen Šimleša, ističe:

Konferencija o dobroj ekonomiji nije samo mjesto praktičnog učenja i upoznavanja s brojnim primjerima dobre ekonomije, već i osvještavanja činjenice kako nije riječ o nekim izoliranim grupama, nego velikom svjetskom pokretu za dobru ekonomiju kojom se mogu osigurati i zadovoljiti potrebe svjetskog stanovništva, a pritom ne ugroziti resursi za buduće generacije.

Upoznajte uspješne kolaborativne modele iz Bologne i Barcelone

Jedan od istaknutijih gostiju konferencije je Christian Iaione, glavni autor modela upravljanja gradom kao zajedničkim dobrom pod imenom City as Commons. Riječ je o inovativnom modelu kojim su građani uključeni u donošenje odluka, upravljanje gradskim površinama i infrastrukturom te socijalnim uslugama. Model je prva primijenila Bologna čije je gradska uprava donijela i potpisala službeni dokument kojim se regulira suradnja s građanima na upravljanju zajedničkim dobrima na području grada. Zbog iznimnog uspjeha u Bologni, model se počinje primjenjivati po cijeloj Italiji, ali i šire.

Nadalje, jednu od najvećih globalnih mreža za kolaborativnu ekonomiju OuiShare i njen participativni model primijenjen u Barceloni predstavit će Albert Cañigueral. Konferencija donosi i prvu raspravu o kooperativnim platformama koju će povesti Thomas Dönnebrink, stručnjak i praktičar kolaborativne ekonomije i ekonomije dijeljenja iz Berlina. Dönnebrink je jedan od europskih predvodnika vizionarskog koncepta kooperativnih platformi – pokreta za demokratsko upravljanje, kolektivno vlasništvo i pravedniju budućnost rada temeljenu na bogatoj tradiciji zadrugarstva, novim tehnologijama 21. stoljeća te analizi trenutnih odnosa na tržištu rada.

Što se događa kada radnici preuzmu upravljanje tvornicom?

O tome kako funkcionira tvornica čije je upravljanje nakon propasti tijekom ekonomske krize preuzelo pedesetak radnika, govorit će Luca Federici iz talijanskog RiMaflowa. Osim što su osnovali uspješnu zadrugu koja prodaje reciklirane električne dijelove, radnici provode i brojne aktivnosti razvoja lokalne zajednice.

Krajem ožujka u Zagreb stiže i Andrea Amann, predstavnica bečkog ekološki osviještenog hotela Magdas koji zajednički vodi 28 zaposlenika od kojih je njih 20 u Austriju stiglo kao izbjeglice. Također, bit će riječi i o Hill Holt Woodu, jednom od najuspješnijih društvenih poduzeća u Velikoj Britaniji koje je dobilo mnoge nagrade za održivo gospodarenje šumama, tesarstvo, ekološko graditeljstvo, vođenje kafića i restorana organskom hranom, edukativne aktivnosti i terapije u prirodi za osobe s mentalnim poteškoćama.

Već imaju društveno poduzetničku ideju? Dođite na radionicu o crowdfundingu

Osim inspirativnih predavanja i rasprava, organizatori pripremaju i praktične radionice. Ove je godine naglasak stavljen na grupno financiranje za društvena poduzeća, a radionica će biti namijenjena onima koji već imaju spremnu ideju za društveno poduzetnički projekt. Uz to, sudionike očekuju radionice održive kuhinje te izrade zelenih fasada i zidova.

Četvrtu konferenciju o dobroj ekonomiji organizira Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), a detalje u vezi programa pronađite na službenim stranicama ili putem Facebooka.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

U kojem vrtiću ima slobodnih mjesta? GIS Cloud je napravio kartu Zagreba i otkrio gdje je situacija najgora

Kada ste roditelj vrtićanca, rujan može biti prilično stresan. Hoće li dijete dobiti mjesto, gdje još ima slobodnih kapaciteta i koliko je situacija loša u vašem dijelu grada? Kada biste barem sve te informacije mogli dobiti jednostavno tako da Claudeu ili ChatGPT-ju napišete što želite saznati. Zahvaljujući GIS Cloudu odsada se i to može, a sve zato što su odlučili snažno prigrliti AI.

Veliki intervjui

Kako napraviti wow digitalnu kampanju i istaknuti se u moru AI sadržaja

Umjetnoj inteligenciji nikako nije mjesto u fotelji donositelja odluka kada je riječ o kreativnosti, smatra predsjednica ovogodišnjeg SoMo Advertising žirija.

Analiza

Bori li se itko za interes hrvatske tehnološke zajednice u Bruxellesu?

Hrvatski tech sektor godišnje prijavljuje oko 600.000 eura za lobiranje u EU, ali nema nijednu propusnicu za pristup Europskom parlamentu niti stalni ured u Bruxellesu. S druge strane, tehnološki divovi troše milijune eura i s vođama europske politike sastanče dnevno kako bi nove zakone prilagodili svojim potrebama.

Što ste propustili

Analiza

Bori li se itko za interes hrvatske tehnološke zajednice u Bruxellesu?

Hrvatski tech sektor godišnje prijavljuje oko 600.000 eura za lobiranje u EU, ali nema nijednu propusnicu za pristup Europskom parlamentu niti stalni ured u Bruxellesu. S druge strane, tehnološki divovi troše milijune eura i s vođama europske politike sastanče dnevno kako bi nove zakone prilagodili svojim potrebama.

Umjetna inteligencija

CEO Doista: Uz AI nikad lakše do softvera, ali i nikad veći zahtjev za kvalitetom

Danas je lakše napraviti proizvod, ali i teže napraviti dobar proizvod, tvrdi direktor Doista, kompanije koja godinama opstaje na prilično konkurentnom tržištu. Ispričao nam je kako graditi SaaS koji ne izgori u nastojanju da ostvari brzi uspjeh, već traje.

Startupi

Ekološke tenisice i rješenja za održivu gradnju najbolje su održive inovacije u Hrvatskoj

Startup koji promiče održiviju gradnju Metastruct i scaleup Earthbound koji proizvodi tenisice od ekoloških materijala odnijeli su titulu pobjednika na ovogodišnjem Pitch natjecanju HGK za održive inovacije.

Tvrtke i poslovanje

20 godina Infobipa: Od startupa bez interneta do povezivanja 7 milijardi uređaja

Prvi hrvatski jednorog otvorio je vrata svog vodnjanskog kampusa novinarima. Osnivači su podijelili s nama kako je nastala globalna tehnološka tvrtka, ali i kakve je promjene očekuju uz AI!

Analiza

Teva otpušta 100 IT stručnjaka u Hrvatskoj? Evo što kažu iz Plive

Šturi odgovor iz Plive demantira pustošenje hrvatskog IT odjela. No, zašto se ne bismo smjeli čuditi ako se uskoro i obistini nešto slično?

Umjetna inteligencija

Matija Nakić: AI je nagrizao SaaS, ali mu i pomogao da vrtoglavo poraste

Svaki SaaS osnivač s kojim sam zadnjih mjeseci pričala proživljava AI egzistencijalnu krizu. Simptomi uključuju smanjen tek, čupanje kose i ubrzano dodavanje MCP-a na svoju SaaS aplikaciju, piše u svojoj kolumni Matija Nakić, izvršna direktorica i suosnivačica Farseera. Pročitajte u njoj što to SaaS-u uradi AI!