Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam "strah"

Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam “strah”

Ova je inicijativa za vikend okupila tisuće žena koje su iznijele svoje priče o verbalnom i fizičkom zlostavljanju kojeg su doživjele na javnim mjestima.

U samo nekoliko dana više od 1000 žena je na društvenim mrežama podijelilo više od 1000 priča o tome kako su se u javnosti susrele s najrazličitijim oblicima seksualnog napastovanja i zlostavljanja od strane muškaraca u javnom prijevozu, na radnom mjestu i u još mnogo situacija. Objave su dosegle više od dva milijuna ljudi u regiji.

Inače ovakve aktualnosti komentiram uz pomoć naših prijatelja iz Mediatoolkita koji su mi u pomoć pristigli i danas, ali ovaj put se ne radi o temi poput brzog rasta pretrage koronavirusa na početku pandemije. Radi se o problemu na koji je ukazao niz žena, najprije na Twitteru, a potom i na drugim društvenim mrežama poput Facebook stranice Platforma za reproduktivnu pravdu u formatu kratkih neugodnih i groznih priča u kojima su se našle.

Nakon što je ovu temu na Twitteru prvi puta spomenula Marinella Matejčić, tema se razvila nakon niza objava Marije Trcol koja stoji iza imena Yoko Hummus Kraljica. Žene su tako ovoga vikenda tvitale, postale, snimale storyje i na razne druge načine ukazivale na često užasan način na koji su tretirane od prvenstveno muškaraca u društvu.

Hashtag #ženeujavnomprostoru tako objedinjuje priče svih žena koje su u jednome trenutku svog života bile objektificirane ili napastovane. Iako priča ima zaista mnogo, ovdje govorimo o neprikladnom diranju u taksiju, zahtjevima da se 20 godina starijem šefu sjedi u krilu te raznim drugim aktima seksualnog uznemiravanja, ali i o strahu koji djevojke i žene imaju tijekom bezazlenih situacija poput šetnje gradom ili vožnje gradskim prijevozom.

U originalnom nizu tvitova radi se o groznim komentarima grupe starijih muškaraca:

U drugim objavama radi se o jezivim komentarima na ulici:

… i komentiranju žena od strane više muškaraca:

Ako mislite da je ovo u redu reći ikome ili se ovako ponašati, mogu vam samo jednostavno i direktno reći da apsolutno nije, jer sve osim toga ionako nećete doživjeti, a možda ćete, kao neki, odmahnuti rukom i reći kako je to sve urota:

Objave je podijelila i književnica Martina Mlinarević koja je na žalost poznata i kao osoba koja dobiva iracionalno veliku količinu mržnje, dovoljnu čak i da se njezin lik pali na lomači:

Zanimljivo je kako su neke žene djelomično namjerno ili slučajno promašile temu, poput Dalije Orešković koja je hashtag iskoristila kako bi pohvalila Mirnu Mrčelu, ženu koja je tijekom poplava u Zagrebu spasila čovjeka iz potopljenog auta:

Nasilje prepoznati, nasilnike sankcionirati

Zamolili smo i Mariju Trcol čije su objave uvelike pomogle rastu ove inicijative da nam kratko analizira podatke koje smo prikupili uz Mediatoolkit, a ona nam priznaje kako nije pojma imala da će njezine objave doseći 200 tisuća ljudi jer na Twitteru ima oko 1000 pratitelja:

Žene su osvijestile koliko se boje i koliko su sličnih verbalnih i fizičkih napada prošle u životu, koliko nam je svima normalno nositi suzavce, planirati put do kuće obzirom na javnu rasvjetu i susjedstvo te koliko nas ubrzava korak kad čuje disanje ili hodanje muškaraca.
Žene su krenule pričati priče koje su dugo vremena nosile u sebi, podupiru i tješe jedna drugu, muškarci su nam počeli slati poruke podrške jer su shvatili da su dio rješenja i da kao i mi moraju raditi na osvještavanju okoline i sustavnom rješenju problema. Tvit po tvit, post po post, medij po medij i došli smo do ovog broja. Mislim da možemo zaključiti da je ovo tema koja je zanimljiva široj javnosti i upravo zato se širi organski ovom brzinom.

Također, Marija kaže kako je glavna riječ koja se spominjala kao rješenje ovih problema nameće “edukacija”. Na žalost, neki ovu inicijativu vide kao borbu muškaraca protiv žena ili feministica protiv ostatka svijeta, ali ovdje se radi o borbi osviještenog dijela društva protiv nepravde:

Pojedinci/ke su shvatili/e da smo sami odgovorni za ovu borbu i žele se aktivno uključiti i sudjelovati u stvaranju boljeg sutra. Inicijativa se već sada odražava na javni prostor i mišljenje javnosti i upravo ta javnost nam daje do znanja koliko nam treba edukacija, ali ne samo edukacija odgojno obrazovnog osoblja,  djece i mladih nego i onih u sustavu koji nasilje moraju prepoznati, zaustaviti i nasilnike sankcionirati.

Od svih riječi povezanih uz ovaj hashtag uvjerljivo je najčešća riječ “strah”. Ivan Šimić

Više od dva milijuna impresija

Iz Mediatoolkita nam kažu kako se, iako se radi o oko 1100 objava na društvenim mrežama (od kojih je 95 posto s Twittera), također radi o izuzetnom broju impresija. Ovih 1100 objava pregledano je više od dva milijuna puta u čitavoj regiji, a razlog tomu je i vrlo brza i temeljita popraćenost ove inicijative od strane medija, ali i pojedinačnih influencerica te žena iz svih sfera društva.

Hashtag je odjeknuo i u drugim državama regije, poput BiH i Srbije, a zanimljivo je kako je broj objava u Hrvatskoj i BiH otprilike jednak.

Ipak, jedno od najznačajnijih saznanja u ovoj priči je takozvani “oblak riječi” koji se generira od najčešće korištenih izraza u onih spomenutih 1100 tvitova i objava. Apsolutno najčešće (osim samog hashtaga) spominje se riječ strah, što prilično direktno pokazuje kako se žene u našem društvu zaista često osjećaju. Ipak, lijepo je vidjeti kako su neke od žena prevladale strah i iznijele svoje priče, iako nema sumnje u to da je govor o ovoj temi izuzetno stresan za bilo koga.

Naravno, postoje žene koje nisu imale problema ove vrste, što je odlično, ali vjerujem da pristupanje ovoj temi načelom “nije se meni dogodilo, ne postoji” nije točan pristup. Iako bi djevojke i žene mogle reći kako se “jasnom i direktnom komunikacijom” rješavaju ovi problemi, ne vjerujem da žene koje muškarci diraju u tramvaju ili kojima u prolazi podignu suknju u gradu mogu “jasno komunicirati”.

Kao što kaže Marija, ovo ne bi trebalo ostati samo na društvenim mrežama, već potaknuti širu raspravu o edukaciji, a vjerujem da je svaki korak prema poštenijem društvu ispravan. Samo zato što se nešto nije dogodilo vama, ne znači da se ne događa – svaka od ovih 1000 priča uključuje pravu osobu, stoga nemojte dijeliti žene na skupine nego samo poslušajte što imaju za reći.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Staro računalo i oprema vam skupljaju prašinu? Donirajte ih učenicima iz potresom pogođenih područja

Imate starije računalo koje još uvijek radi, ali baš pikirate nabaviti novo? Donirajte staro za školarce koji su zbog potresa ostali bez svojih školskih računala!

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.