Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam "strah"

Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam “strah”

Ova je inicijativa za vikend okupila tisuće žena koje su iznijele svoje priče o verbalnom i fizičkom zlostavljanju kojeg su doživjele na javnim mjestima.

U samo nekoliko dana više od 1000 žena je na društvenim mrežama podijelilo više od 1000 priča o tome kako su se u javnosti susrele s najrazličitijim oblicima seksualnog napastovanja i zlostavljanja od strane muškaraca u javnom prijevozu, na radnom mjestu i u još mnogo situacija. Objave su dosegle više od dva milijuna ljudi u regiji.

Inače ovakve aktualnosti komentiram uz pomoć naših prijatelja iz Mediatoolkita koji su mi u pomoć pristigli i danas, ali ovaj put se ne radi o temi poput brzog rasta pretrage koronavirusa na početku pandemije. Radi se o problemu na koji je ukazao niz žena, najprije na Twitteru, a potom i na drugim društvenim mrežama poput Facebook stranice Platforma za reproduktivnu pravdu u formatu kratkih neugodnih i groznih priča u kojima su se našle.

Nakon što je ovu temu na Twitteru prvi puta spomenula Marinella Matejčić, tema se razvila nakon niza objava Marije Trcol koja stoji iza imena Yoko Hummus Kraljica. Žene su tako ovoga vikenda tvitale, postale, snimale storyje i na razne druge načine ukazivale na često užasan način na koji su tretirane od prvenstveno muškaraca u društvu.

Hashtag #ženeujavnomprostoru tako objedinjuje priče svih žena koje su u jednome trenutku svog života bile objektificirane ili napastovane. Iako priča ima zaista mnogo, ovdje govorimo o neprikladnom diranju u taksiju, zahtjevima da se 20 godina starijem šefu sjedi u krilu te raznim drugim aktima seksualnog uznemiravanja, ali i o strahu koji djevojke i žene imaju tijekom bezazlenih situacija poput šetnje gradom ili vožnje gradskim prijevozom.

U originalnom nizu tvitova radi se o groznim komentarima grupe starijih muškaraca:

U drugim objavama radi se o jezivim komentarima na ulici:

… i komentiranju žena od strane više muškaraca:

Ako mislite da je ovo u redu reći ikome ili se ovako ponašati, mogu vam samo jednostavno i direktno reći da apsolutno nije, jer sve osim toga ionako nećete doživjeti, a možda ćete, kao neki, odmahnuti rukom i reći kako je to sve urota:

Objave je podijelila i književnica Martina Mlinarević koja je na žalost poznata i kao osoba koja dobiva iracionalno veliku količinu mržnje, dovoljnu čak i da se njezin lik pali na lomači:

Zanimljivo je kako su neke žene djelomično namjerno ili slučajno promašile temu, poput Dalije Orešković koja je hashtag iskoristila kako bi pohvalila Mirnu Mrčelu, ženu koja je tijekom poplava u Zagrebu spasila čovjeka iz potopljenog auta:

Nasilje prepoznati, nasilnike sankcionirati

Zamolili smo i Mariju Trcol čije su objave uvelike pomogle rastu ove inicijative da nam kratko analizira podatke koje smo prikupili uz Mediatoolkit, a ona nam priznaje kako nije pojma imala da će njezine objave doseći 200 tisuća ljudi jer na Twitteru ima oko 1000 pratitelja:

Žene su osvijestile koliko se boje i koliko su sličnih verbalnih i fizičkih napada prošle u životu, koliko nam je svima normalno nositi suzavce, planirati put do kuće obzirom na javnu rasvjetu i susjedstvo te koliko nas ubrzava korak kad čuje disanje ili hodanje muškaraca.
Žene su krenule pričati priče koje su dugo vremena nosile u sebi, podupiru i tješe jedna drugu, muškarci su nam počeli slati poruke podrške jer su shvatili da su dio rješenja i da kao i mi moraju raditi na osvještavanju okoline i sustavnom rješenju problema. Tvit po tvit, post po post, medij po medij i došli smo do ovog broja. Mislim da možemo zaključiti da je ovo tema koja je zanimljiva široj javnosti i upravo zato se širi organski ovom brzinom.

Također, Marija kaže kako je glavna riječ koja se spominjala kao rješenje ovih problema nameće “edukacija”. Na žalost, neki ovu inicijativu vide kao borbu muškaraca protiv žena ili feministica protiv ostatka svijeta, ali ovdje se radi o borbi osviještenog dijela društva protiv nepravde:

Pojedinci/ke su shvatili/e da smo sami odgovorni za ovu borbu i žele se aktivno uključiti i sudjelovati u stvaranju boljeg sutra. Inicijativa se već sada odražava na javni prostor i mišljenje javnosti i upravo ta javnost nam daje do znanja koliko nam treba edukacija, ali ne samo edukacija odgojno obrazovnog osoblja,  djece i mladih nego i onih u sustavu koji nasilje moraju prepoznati, zaustaviti i nasilnike sankcionirati.

Od svih riječi povezanih uz ovaj hashtag uvjerljivo je najčešća riječ “strah”. Ivan Šimić

Više od dva milijuna impresija

Iz Mediatoolkita nam kažu kako se, iako se radi o oko 1100 objava na društvenim mrežama (od kojih je 95 posto s Twittera), također radi o izuzetnom broju impresija. Ovih 1100 objava pregledano je više od dva milijuna puta u čitavoj regiji, a razlog tomu je i vrlo brza i temeljita popraćenost ove inicijative od strane medija, ali i pojedinačnih influencerica te žena iz svih sfera društva.

Hashtag je odjeknuo i u drugim državama regije, poput BiH i Srbije, a zanimljivo je kako je broj objava u Hrvatskoj i BiH otprilike jednak.

Ipak, jedno od najznačajnijih saznanja u ovoj priči je takozvani “oblak riječi” koji se generira od najčešće korištenih izraza u onih spomenutih 1100 tvitova i objava. Apsolutno najčešće (osim samog hashtaga) spominje se riječ strah, što prilično direktno pokazuje kako se žene u našem društvu zaista često osjećaju. Ipak, lijepo je vidjeti kako su neke od žena prevladale strah i iznijele svoje priče, iako nema sumnje u to da je govor o ovoj temi izuzetno stresan za bilo koga.

Naravno, postoje žene koje nisu imale problema ove vrste, što je odlično, ali vjerujem da pristupanje ovoj temi načelom “nije se meni dogodilo, ne postoji” nije točan pristup. Iako bi djevojke i žene mogle reći kako se “jasnom i direktnom komunikacijom” rješavaju ovi problemi, ne vjerujem da žene koje muškarci diraju u tramvaju ili kojima u prolazi podignu suknju u gradu mogu “jasno komunicirati”.

Kao što kaže Marija, ovo ne bi trebalo ostati samo na društvenim mrežama, već potaknuti širu raspravu o edukaciji, a vjerujem da je svaki korak prema poštenijem društvu ispravan. Samo zato što se nešto nije dogodilo vama, ne znači da se ne događa – svaka od ovih 1000 priča uključuje pravu osobu, stoga nemojte dijeliti žene na skupine nego samo poslušajte što imaju za reći.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Vedran Tolić, Q agency: “Zajedno s klijentima radimo na strategiji treba li im određeni proizvod, a ne samo kako ćemo ga napraviti”

Kakve su poslovne strategije i mindset lansirale agenciju Q da od pozicije gdje su značajno usmjereni na turističke projekte dođu do medtecha i fintecha pa i novog konzultantskog tima te dva nova ureda u inozemstvu, otkrivamo u novoj epizodi.

Tehnologija

Frontend developeri i dizajneri, detaljno postavljanje dizajnerskog sustava olakšat će vam svima život!

Dizajneri i frontend developeri do krajnjeg rezultata svog rada dolaze na skroz drugačije načine i često sami dizajn drugačije interno percipiraju. No, ako svoj posao dobro odrade, krajnji rezultat rada frontend developera savršeno će zrcaliti rad dizajnera...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zagrebački Node Factory prva je akvizirana blockchain tvrtka u Hrvatskoj!

Nakon suradnje na projektu, vodeća svjetska blockchain R&D tvrtka prepoznala je zagrebački Node Factory kao tim svjetskog kalibra i odlučila odmah djelovati.

Startupi i poslovanje

Hrvatski AdScanner osigurao investiciju od 18 milijuna kuna uz South Central i J&T Ventures

Hrvatski AdScanner, startup posvećen razvoju data-driven sustava za optimizaciju TV oglasa, nastavlja rasti s novom investicijom. U razgovoru s Kristianom Ćurkovićem, Managing Partnerom i su-osnivačem, otkrivamo i koji su planovi za novu rundu.

Startupi i poslovanje

Dok vi druge stvarnosti zamišljate, oni ih žive u Delta Realityju – gdje game dev upoznaje klasičan IT

Delta Reality jedinstvena je tvrtka na hrvatskoj IT sceni. Njihova rješenja temelje se na tehnologijama i kreativnosti jednog game dev studija, dok se pristup projektima i zavidni radni uvjeti mjere s uspješnim IT agencijama. Stručnjaci koji tamo danas rade i sami dolaze iz obe strane industrije, kako rade i zašto biste im se i vi možda htjeli pridružiti - otkrivamo.

Društvene mreže

YouTube Shorts, hoće li novi alat hrvatskim YouTuberima zamijeniti TikTok i Instagram Reels?

Kratke video forme sve su popularnije pa ne čudi što je i YouTube, kako bi ostao u korak s TikTokom i Instagram Reelsima, pokrenuo novi alat.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Za svoj low-code alat, hrvatski startup SpectreXR osigurao 200.000 eura od Fil Rouge Capitala

SpectreXR bavi se razvojem softvera i aplikacija u industriji virtualne i mješovite stvarnosti, a posebno se fokusirao na razvoj jedinstvenog alata za Unity 3D platformu koji bi omogućio brži razvoj AR, VR ili MR aplikacija i rješenja.