Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam "strah"

Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam “strah”

Ova je inicijativa za vikend okupila tisuće žena koje su iznijele svoje priče o verbalnom i fizičkom zlostavljanju kojeg su doživjele na javnim mjestima.

U samo nekoliko dana više od 1000 žena je na društvenim mrežama podijelilo više od 1000 priča o tome kako su se u javnosti susrele s najrazličitijim oblicima seksualnog napastovanja i zlostavljanja od strane muškaraca u javnom prijevozu, na radnom mjestu i u još mnogo situacija. Objave su dosegle više od dva milijuna ljudi u regiji.

Inače ovakve aktualnosti komentiram uz pomoć naših prijatelja iz Mediatoolkita koji su mi u pomoć pristigli i danas, ali ovaj put se ne radi o temi poput brzog rasta pretrage koronavirusa na početku pandemije. Radi se o problemu na koji je ukazao niz žena, najprije na Twitteru, a potom i na drugim društvenim mrežama poput Facebook stranice Platforma za reproduktivnu pravdu u formatu kratkih neugodnih i groznih priča u kojima su se našle.

Nakon što je ovu temu na Twitteru prvi puta spomenula Marinella Matejčić, tema se razvila nakon niza objava Marije Trcol koja stoji iza imena Yoko Hummus Kraljica. Žene su tako ovoga vikenda tvitale, postale, snimale storyje i na razne druge načine ukazivale na često užasan način na koji su tretirane od prvenstveno muškaraca u društvu.

Hashtag #ženeujavnomprostoru tako objedinjuje priče svih žena koje su u jednome trenutku svog života bile objektificirane ili napastovane. Iako priča ima zaista mnogo, ovdje govorimo o neprikladnom diranju u taksiju, zahtjevima da se 20 godina starijem šefu sjedi u krilu te raznim drugim aktima seksualnog uznemiravanja, ali i o strahu koji djevojke i žene imaju tijekom bezazlenih situacija poput šetnje gradom ili vožnje gradskim prijevozom.

U originalnom nizu tvitova radi se o groznim komentarima grupe starijih muškaraca:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

U drugim objavama radi se o jezivim komentarima na ulici:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

… i komentiranju žena od strane više muškaraca:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Ako mislite da je ovo u redu reći ikome ili se ovako ponašati, mogu vam samo jednostavno i direktno reći da apsolutno nije, jer sve osim toga ionako nećete doživjeti, a možda ćete, kao neki, odmahnuti rukom i reći kako je to sve urota:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Objave je podijelila i književnica Martina Mlinarević koja je na žalost poznata i kao osoba koja dobiva iracionalno veliku količinu mržnje, dovoljnu čak i da se njezin lik pali na lomači:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Zanimljivo je kako su neke žene djelomično namjerno ili slučajno promašile temu, poput Dalije Orešković koja je hashtag iskoristila kako bi pohvalila Mirnu Mrčelu, ženu koja je tijekom poplava u Zagrebu spasila čovjeka iz potopljenog auta:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Nasilje prepoznati, nasilnike sankcionirati

Zamolili smo i Mariju Trcol čije su objave uvelike pomogle rastu ove inicijative da nam kratko analizira podatke koje smo prikupili uz Mediatoolkit, a ona nam priznaje kako nije pojma imala da će njezine objave doseći 200 tisuća ljudi jer na Twitteru ima oko 1000 pratitelja:

Žene su osvijestile koliko se boje i koliko su sličnih verbalnih i fizičkih napada prošle u životu, koliko nam je svima normalno nositi suzavce, planirati put do kuće obzirom na javnu rasvjetu i susjedstvo te koliko nas ubrzava korak kad čuje disanje ili hodanje muškaraca.
Žene su krenule pričati priče koje su dugo vremena nosile u sebi, podupiru i tješe jedna drugu, muškarci su nam počeli slati poruke podrške jer su shvatili da su dio rješenja i da kao i mi moraju raditi na osvještavanju okoline i sustavnom rješenju problema. Tvit po tvit, post po post, medij po medij i došli smo do ovog broja. Mislim da možemo zaključiti da je ovo tema koja je zanimljiva široj javnosti i upravo zato se širi organski ovom brzinom.

Također, Marija kaže kako je glavna riječ koja se spominjala kao rješenje ovih problema nameće “edukacija”. Na žalost, neki ovu inicijativu vide kao borbu muškaraca protiv žena ili feministica protiv ostatka svijeta, ali ovdje se radi o borbi osviještenog dijela društva protiv nepravde:

Pojedinci/ke su shvatili/e da smo sami odgovorni za ovu borbu i žele se aktivno uključiti i sudjelovati u stvaranju boljeg sutra. Inicijativa se već sada odražava na javni prostor i mišljenje javnosti i upravo ta javnost nam daje do znanja koliko nam treba edukacija, ali ne samo edukacija odgojno obrazovnog osoblja,  djece i mladih nego i onih u sustavu koji nasilje moraju prepoznati, zaustaviti i nasilnike sankcionirati.

Od svih riječi povezanih uz ovaj hashtag uvjerljivo je najčešća riječ “strah”.

Više od dva milijuna impresija

Iz Mediatoolkita nam kažu kako se, iako se radi o oko 1100 objava na društvenim mrežama (od kojih je 95 posto s Twittera), također radi o izuzetnom broju impresija. Ovih 1100 objava pregledano je više od dva milijuna puta u čitavoj regiji, a razlog tomu je i vrlo brza i temeljita popraćenost ove inicijative od strane medija, ali i pojedinačnih influencerica te žena iz svih sfera društva.

Hashtag je odjeknuo i u drugim državama regije, poput BiH i Srbije, a zanimljivo je kako je broj objava u Hrvatskoj i BiH otprilike jednak.

Ipak, jedno od najznačajnijih saznanja u ovoj priči je takozvani “oblak riječi” koji se generira od najčešće korištenih izraza u onih spomenutih 1100 tvitova i objava. Apsolutno najčešće (osim samog hashtaga) spominje se riječ strah, što prilično direktno pokazuje kako se žene u našem društvu zaista često osjećaju. Ipak, lijepo je vidjeti kako su neke od žena prevladale strah i iznijele svoje priče, iako nema sumnje u to da je govor o ovoj temi izuzetno stresan za bilo koga.

Naravno, postoje žene koje nisu imale problema ove vrste, što je odlično, ali vjerujem da pristupanje ovoj temi načelom “nije se meni dogodilo, ne postoji” nije točan pristup. Iako bi djevojke i žene mogle reći kako se “jasnom i direktnom komunikacijom” rješavaju ovi problemi, ne vjerujem da žene koje muškarci diraju u tramvaju ili kojima u prolazi podignu suknju u gradu mogu “jasno komunicirati”.

Kao što kaže Marija, ovo ne bi trebalo ostati samo na društvenim mrežama, već potaknuti širu raspravu o edukaciji, a vjerujem da je svaki korak prema poštenijem društvu ispravan. Samo zato što se nešto nije dogodilo vama, ne znači da se ne događa – svaka od ovih 1000 priča uključuje pravu osobu, stoga nemojte dijeliti žene na skupine nego samo poslušajte što imaju za reći.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Startupi

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.