Što sve možemo saznati o 1000 najpopularnijih domena istražio je hrvatski startup WhoAPI, koji već neko vrijeme operira ovim područjem. Servis za pretraživanje domena ovom je prilikom upogonjen kako bi se proučilo koje su najpopularnije domene i kakvi su trendovi među njima.

Na internetskim prostranstvima više je od 200 milijuna registriranih domena, otkrio nam je osnivač WhoAPI-ja, Goran Duškić, a istraživanje je obuhvatilo najpopularnijih tisuću:
Imali smo dva pristupa istraživanju. Prvi pristup je bio da idemo prikupiti što više informacija koje možemo dobiti preko WhoAPI servisa u nadi da će iskočiti neke anomalije i iznenađenja. Drugi pristup bio je vezan uz činjenicu da smo pretraživali Alexinu listu od 1000 najposjećenijih stranica na internetu. Neka logika nalaže da se ne dolazi tako brzo na tu listu i da su potrebne godine rada kako bi se privukla tolika masa posjetitelja. S obzirom na to da trenutno ima preko 200 milijuna registriranih domena, svima je jasno koliko teško je doći u top 1000.
Neke zanimljivosti koje su tako otkrili su da dvije trećine najpopularnijih domena još uvijek koristi .com, da je najkraća domena Twitterov t.co, ali i da dužina domene ne korelira s njenom popularnosti:
Pod gore spomenutom pretpostavkom da je potrebno neko vrijeme da domena dođe do mjesta među 1000 najpopularnijih, iz WhoAPI-ja su proučili i koliko su u prosjeku stare domene na ovom popisu:
Pitali smo se i kako su neke od najstarijih domena preživjele do danas, odnosno, jesu li još uvijek lideri. Tako se pokazalo da je 91% domena mlađe od 21 godine, a samo 9% ih je starije. Iako morate uzeti u obzir da, kad je riječ o dobi na internetu, 21 godina je cijela vječnost. Isto tako iznenađuje da u samom vrhu može biti mjesta za stranicu koja je tek par mjeseci stara. Ručnim pretraživanjem smo otkrili da je ipak često (nažalost) riječ o raznim stranicama s torrentima ili nekim ne baš jasnim situacijama o čemu se točno radi.
Jedna od zanimljivosti na koje su naišli je, primjerice, ležernost pri produživanju domene, koja je svojevrstan internetski “kućni” broj mnogih tvrtki te dio brendinga:
Pokazalo da mnoge tvrtke čekaju zadnji tren za produživanje vrijedne online imovine kao što je domena. Konkretno je riječ od adobe.com, kojem domena ističe 17. 5. 2015., dok je cisco.com produžio svoju domenu tek nekoliko dana prije njenog isteka 15. 5. 2015. Bili smo iznenađeni i što puno najposjećenijih stranica na internetu nema postavljen SSL certifikat, kao i druge zanimljivosti.
Što WhoAPI radi nakon investicije?
Osim što se bavi povremenim istraživanjem domena, WhoAPI ipak ponajviše radi na razvoju svog poslovanja i tvrtke. U tome bi trebala pomoći i nedavna investicija fonda StartLabs, koja je prvi put objavljena na predstavljanju Netokracijinog istraživanja o investicijama u hrvatske startupe.
Investiciju u tom periodu, kaže Goran, nije tražio:
Prije svega nisam tražio investiciju, odnosno nisam radio fundraising, iako sam napisao knjigu baš na tu temu. Bio sam u kontaktu s Vojom i Nebojšom iz StartLabsa godinu dana, jednom mjesečno, prije negoli su oni ponudili svoj paket. Kroz taj period smo zajedno evidentirali probleme na koje je naišao projekt, odnosno razloge zašto nije došlo do eksponencijalnog rasta.
Kao što već i ptice na grani znaju, kod pametnih investicija uloženi novac nije jedina, a ponekad ni najbitnija stavka, pa je tako i ovaj put prihvaćanju investicije presudio know-how koji StartLabs donosi u svom paketu:
Osim što smo odmah kliknuli na prvom sastanku, StartLabs jasno razumije probleme koji koče rast WhoAPI projekta i vidim da su njihov program, iskustva i kontakti posvećeni upravo tom polju. Isto tako u ovom trenutku mi odgovara pozornost i rad jedan-na-jedan koji mi pružaju, kao i promjena okoline.
WhoAPI trenutačno analizira razne KPI-jeve u proteklih 12 mjeseci, pokreće nova mjerenja, customer development i sistematiziraju se marketinški i prodajni procesi kako bi se razvoj servisa nastavio u smjeru koji tržište zahtijeva. Edukacija isto tako nije izostavljena, između ostalog, idući tjedan je i zanimljiva radionica posvećena growth hackingu, istaknuo je Goran.
Cijela WhoAPI-jeva infografika slijedi u nastavku, a klikom na nju možete je vidjeti u uvećanoj inačici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.